Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sudjeluje na svečanoj sjednici Istarske županije – Istarskog sabora u povodu obilježavanju Dana Istarskog statuta. Predsjednik je održao prigodni govor.
"I ove godine sam ovdje s vama, s osobitom radošću. To smatram svojom dužnošću i što nije slučajno ovdje. Moj prvi susret s dvojezičnom Istrom bio je u mojoj devetoj godini života kada sam s mamom i pokojnim bratom išao za Rovinj. Na ulasku u Rovinj vidio sam dvojezični natpis, bio je siječanj 1976. godine. I bila je ona zabrana trubljenja na ulasku u Rovinj. To mi je bilo neobično. Kasnije sam gledao, Osimski sporazumi su potpisani negdje u studenom 1975. godine ali nisu stupili na snagu do duboko u 1977. godinu.
.png)
Kasnije sam išao i do drugih mjesta na sjeveru, ali to je već bilo tamo. I nije to trebalo posebno izmišljati i utjerivati 1990. godine. Kao što i odluka Ustavnog suda iz 1994. godine je tipična priča o hrvatskom ustavnom sudovanju. To je 2001. godine postalo ustavno mada se ustavne odredbe u tom aspektu nisu uopće mijenjale. To je jedan pristup tumačenju Ustava jednog relativno jednostavnog teksta novijeg datuma. Dakle, nešto je odjednom postalo dobro. To je pristup Ustavu u duhu tumačenja zagrobnog života, Biblije, kao kad se debatiralo o prirodi Krista. Piše i to je tako i to je 2001. godine postala stvarnost.
Istra je regija u kojoj se žive lijepo i sigurno, ali slušajući župana, genijalna mi je transformacija od jednog globalista i baštinika univerzalnih vrijednosti svjestske liberalne revolucije, sloboda, uključenosti, da bi na kraju postao ono što svaki čovjek mora biti, a to je domobran. Homeguard. Braniš svoje. Sve što je govorio, ticalo se Istre i njezinih prava, položaja. Kao što kada govorim o Hrvatskoj, gledam prije svega Hrvatsku. Netko će reći da je to sebično, ali drukčije ne ide, posebno ako si mala struktura u Europi i ima tendenciju da postane superdržava. Tu želim više žara, na način na koji se Istra biro za svoje interese. Nešto je izborila kroz određenu vrstu kontroverze i konflikta i u tome je ostala svoja i dobila to. Ja još čekam da vidim da se hrvatska izvršna vlast u Bruxellesu u nečemu pobunila, da nam nešto ne odgovara. Nije moguće da dolaze samo stvari koje Hrvatskoj odgovaraju.
Kada se govori o demografiji, koliko nas ima - brojnost - onda mislim da bismo morali biti malo opušteniji. Nitko ne voli da ga nestane. Istra je u svojoj povijesti imala jako malo stanovnika, danas je to 200.000 ljudi. Ovdje je prostor slabo naseljen, ali na dobrobit ljudi. Ovdje je luksuz živjeti, čisto je, očuvano, ljudi nisu siromašni što se tiče imovine. Međutim, 200.000 ljudi je ok. Tu su domaći ljudi, tu će biti ubuduće i stranaca, međutim sama brojnost nije odgovor na ništa", kazao je Milanović, prenosi danas.hr.
Naveo je velik uspjeh Irske te istaknuo da Irska danas ima puno migranata i manje stanovnika nego prije 200 godina.
"Fluktuacija brojnosti Iraca je osciliralo strahovito u zadnjih 150-200 godina. Imali su preko osam milijuna stanovnika, tri milijuna su odselila između dva svjetska rata. Danas su na sedam. Što se dogodilo u dobro vođenoj državi? To je nevjerojatan uspjeh koji se teško može ponoviti. Danas Irska ima manje stanovnika nego prije 200 godina. Ima puno migranata. Irski premijer je azijskog porijekla. Je li Irskoj bilo nužno da bude brojna, napučena, da optereti prostor ili je iz onoga što ima zvukla maksimum znanjem, radišnošću, obrazovanjem? To vrijedi i za Hrvatsku. Da se prestanemo stalno prebrojavati, pa i po nacionalnoj osnovi. To je dobro. To preplašeno prebrojavanje...ima nas dovoljno ako znamo što hoćemo. Ne možemo na silu tjerati parove da imaju više djece, možemo pomoći", kazao je Milanović.
Rekao je da Europi pripadamo onoliko koliko odlučimo pripadati.
"Navika je Zapada da drugima bude pametan i da nitko drugi ne valja. To ste vi u Istri možda osjećali da nekada dolazi iz Zagreba. Zapadni čovjek mora biti svjestan da nismo svi isti. Znam kada dođem u Istru da su vrijednosti drugačije nego u Splitu ili Makarskoj. Biti prilagođen tome nije licemjerje nego svijest o tome da se ljudi razlikuju i da običaju nisu isti. Mi smo različiti, Hrvati i Irci, Istrijani, Dalmatinci, Međimurci... Mi smo zemlja regija, u mentalitetu, jeziku, običajima, hrani, Europa u malom. Želim da nastavite tako kako vi želite, čini mi se da radite dobro. Oni koji su na ovome radili prije 30 godina i bili uporni zaslužuju priznanje bez obzira na političke stranke. Ovdje je rađen jedan bazično pošten, plemenit i uspješan projekt, ali Istra je više od projekta, ona je majka zemlja i s tim u duši, sretan Uskrs", kazao je Milanović u svom govoru.
