2022. godina u Dalmaciji ostat će upamćena po natprosječnoj toplini i suši. Najtoplija godina u povijesti mjerenja bila je popraćena izraženom sušom koja je ublažena tek posljednja dva mjeseca godine. Bez obzira na to, ova je godina u dijelovima Dalmacije jedna od pet najsušnijih u povijesti službenih mjerenja.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
O tome koliko je godina bila stabilna govori podatak da smo već početkom listopada dosegnuli broj sunčanih sati koji odgovaraju godišnjem prosjeku. Bila je to godina "bez zime", tek s manjim iznimkama i "beskonačno" dugim ljetom.
Donosimo vam 2. dio pregleda meteorološke 2022. godine u Dalmaciji.
LIPANJ
Ako je svibanj bio uvod, onda je lipanj bio puna manifestacije ekstremnog ljeta. Naime, dovoljno je reći da su u Splitu u samo 3 dana zabilježene oborine, a da 5 dana nije bilo vruće, odnosno najviša dnevna temperatura bila je niža od 30,0°C.
Početak lipnja donio je prave ljetne vrućine. Tako su se mjestimice mjerile temperature do vrlo vrućih 35°C. Promjena vremena, jedina toga mjeseca, krenula je na sjevernom Jadranu 7.6., a sljedeća tri dan donijela je i Dalmacijo pad temperature zraka i mjestimične nevere. Ciklonalni centar 9.6. se preko našeg područja premještao dalje na jugoistok. Ciklona je tek prolazno prekinula val ekstremno visokih temperatura zraka za dio godine, a u nekim predjelima je i ublažila izraženu sušu.
Vrijeme se u drugoj dekadi stabiliziralo, a neverina je bilo tek kao posljedica dnevnog razvoja oblaka u Zagori. Drugi toplinski val uslijedio je krajem mjeseca, osobito od 27.6.
28.6. u popodnevnim satima pao je apsolutni lipanjski rekord za Hrvatsku. Knin je mjerio 39,7°C! U Imotskom je bilo također iznimno vruće, izmjereno je 38,2°C. Spomenimo i da su Rijeci u 15 sati službeno je izmjereno 38.0°C, a dosadašnji lipanjski apsolutni rekord bio je 36,7°C. Pravi razmjer ovog ekstrema najbolje se vidi na mreži postaja Pljusak.com. U Hrvacama je između 14 i 15 sati izmjereno 40,4°C! Slično je bilo u Golubiću pored Knina.
Prema službenoj analizi DHMZ-a, lipanj je posvuda bio ekstremno vruć mjesec. Oborinski je južnije od Makarske bio u oborinskoj normali, a sjevernije je bilo sušnije od prosjeka.
SRPANJ
Srpanj je prosječno najtopliji i najsušniji mjesec u godini. U Splitu je u srpnju 2022. bilo samo 5 dana s najvišom dnevnom temperaturom nižom od 30°C i tek tri dana koja su sadržavala barem nekakve oborine.
Velike vrućine vladale su u prvom tjednu srpnja, temperature su danju bile većinom od 23 do 40°C.
Posebno je bio zanimljiv podatak o temperaturi tla toga tjedna. Na službenoj DHMZ postaji Split Marjan 4.7. u 14 sati na dubini od 5 centimetara izmjereno je 49,0°C. Dan prije na 2 centimetra dubina u 15 sati izmjereno je 58,8°C!
Od 6. srpnja stiže višednevna bura koja je na Paškom mostu imala udare do 143 km/h. Osvježilo je, spomenimo da je 8.7. osjet hladnoće na vrhu Dinare iznosio svega 2°C.
Od sredine mjeseca temperature su ponovno brzo porasle, stigao je novi toplinski val koji je bio najduži prošlog ljeta i trajao je pola mjeseca. Iako je bilo pretežno sunčano, slabih neverina bilo je uglavnom u Zagori. Osobito neugodno bilo je 25.7. kada su i noćne temperature bile tek malo niže od vrućih 30 stupnjeva.
Prema analizi DHMZ-a, srpanj je vrlo topao do ekstremno topao posvuda u zemlji. Ipak, oborinski je bio raznolik. Primjerice, u Splitu i Zadru je bio sušan, u Šibeniku vrlo kišan, a na ostatku Jadrana prosječan.
KOLOVOZ
Baš kao i prethodna dva mjeseca, teku 5 dana u Splitu na službenoj postaji na Marjanu nije zabilježen vruć dan. To znači da su u Splitu cijelog klimatološkog ljeta tek u 15 dana izostale vrućine po službenoj klasifikaciji.
Cijelu prvu dekadu i sam početak druge obilježile su velike vrućine, ponegdje i rekordne.
6.8. se na dijelu Jadrana ispisala meteorološka povijest. Na meteorološkoj postaji Rab izmjereno čak 39,5 °C, a Zadar Puntamika zabilježio je 39,0 °C - kao nikada do sada u znanoj povijesti službenih mjerenja koja je na tim meteorološkim postajama DHMZ-a počela 1978., odnosno 1961. godine. Dan poslije u Dubrovniku je izmjereno 38,8°C, što je za 0,4°C toplije od dosadašnjeg apsolutnog rekorda koji je postavljen 2012. godine.
8.8. lokalno je bilo neverina, a "suhe" munje izazivale su požare u zaleđu Kozjaka. Kao posljedica suše u dijelu Dalmacije počelo je prijevremeno sušenje vegetacije.
Promjena vremena stigla je 12.8. uz neverine i manji pad temperature zraka koji je kulminirao 14.8. Vrijeme se prolazno stabilizira, no 19. i 20. stiže nova promjena, ovoga puta donoseći još jednu "porciju" afričkog pijeska. Nevrijeme je 20.8. zahvatilo Split i okolicu, a na Majdanu je bilo bujica.
Munja je u Splitu udarila ženu koja je bježala s plaže na Kašjunima. Do kraja mjeseca i dalje je bilo vruće, ali barem s nešto ugodnijim noćnim u odnosu na prvi dio mjeseca.
Prema analizi DHMZ-a, kolovoz je posvuda bio topao do vrlo topao mjesec. U Dalmaciji je zahvaljujući nekoliko pljuskova bio oborinski u prosjeku, a sušno je bilo na sjevernom Jadranu, osobito podno Velebita.
RUJAN
Dok je rujan većem dijelu zemlje donio obilne oborine, u Dalmaciji one uglavnom nisu bile izražene, osom na njenom jugu. Bio je to kraj velike suše za veći dio zemlje, no nažalost, ona se u većem dijelu Dalmacije, osobito srednje, nastavila.
U rujnu smo konačno "prodisali". Mjesec je počeo vrućinama, no sve do početka treće dekade dan za danom je postupno bilo malo svježije, što je donijelo prvi dan rane jeseni.
Dok su fronte i ciklone u unutrašnjosti i sjevernom Jadranu donosile obilne oborine, do Dalmacije su stizali "ostaci".
17.9. na Zavižanu je pao prvi snijeg. Na Dinari se temperatura spustila na 0°C uz osjet hladnoće od -8°C, a u Makarskoj je bura imala orkanske udare. Između Sinja i Dinare bilo je tuče koja je napravila štetu na poljoprivredi.
Kraj mjeseca obilježili su juga i česta kiša. Temperature zraka bile si ugodne.
Prema analizi DHMZ-a, u rujnu je posvuda osima na dubrovačkom području, gdje je bilo toplije, temperaturno bilo u granicama klimatološkog prosjeka.
Oborinski, veći dio zemlje je bio kišan do vrlo kišan, baš kao dolina Neretve i dubrovačko područje. Ostatak Dalmacije bio je oborinski u prosjeku osim Splita, Hvara, Brača i Visa gdje se nastavila suša.
LISTOPAD
Kada čovjek pomisli da smo s rujnom konačno rekli zbogom suši, dogodi se nevjerojatan listopad! Naime, da nije bilo kiše koje je pala 1.10. mjesec bi ostao bez kapi kiše!
Upravo se 1.10. u Bračkom kanalu stvorila velika pijavica u popodnevnim satima. Osim toga, vratile su se visoke temperature zraka, neobične za taj dio godine i potrajale su cijeli mjesec!
Stabilna anticiklona donijela je neobično sunčan prvi dio jeseni, a o listopadu najbolje govori podatak koji je zbio 27.10.
U Splitu je toga dana u 14 sati zabilježena temperatura zraka od 24,2°C, što je najviša temperatura zraka izmjerena u povijesti službenih mjerenja. Radi se o službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda. Dosadašnji rekord iznosio je 23,8°C.
Još toplije nego u Splitu bilo je u velikom dijelu Dalmacije. Tako je u Pločama službeno izmjereno 26,4°C. Mljetu 27,4°C, Imotskom 27,6°C, a u Kninu 28°C! Dva dana poslije, u Kninu je izmjereno 27,7ºC, a u Imotskom čak 29,2ºC! Radi se o najvišoj temperaturi zraka izmjerenoj u Imotskome na ovaj datum u povijesti službenih meteoroloških mjerenja.
No, veliko "finale" tek je uslijedilo 31.10. Nevjerojatnih 30 stupnjeva Celzijusa izmjereno je u Imotskome. 29,2 stupnja bilo je u Kninu, a 28,1 stupanj izmjeren je u Drnišu. U Splitu je izmjereno 23.7 stupnjeva Celzijusa, a do sada je najtopliji 31. listopada bio 2004. godine kada je izmjereno 23.0 stupnjeva Celzijusa.
Očekivano, listopad 2022. posvuda je bio topliji od prosjeka. Odstupanje je najmanje bilo južnije od Makarske, a drugdje je bilo vrlo toplo ili ekstremno toplo, kao na splitskom i zadarskom području. Listopad je bio vrlo do ekstremno sušan.
STUDENI
Konačno, studeni je donio tako željene ciklone i na području Dalmacije. Od početka do kraja mjeseca bilo je vrlo nestabilno, a temperatura zraka se gotovo pravilno spuštala tijekom cijelog studenog. U početku je bilo iznimno toplo za dio godine, osobito prva dva dana kada su padali datumski rekordi, no već je ciklona 5.11. donijela snijeg na Dinari.
Ovog mjeseca bilo je dosta izmjene juga i bure, kao znak živog "prometa" ciklona preko Jadran. Iznimno jak pljusak 14.11. navečer dogodio se u Splitu, a dan poslije u Kaštelima i Trogiru.
Centar duboke genovske ciklone 22.11. ušao je nad sjeverni Jadran, a tlak zraka u središtu pao je na vrijednosti blizu 980 hektopaskala. Prva izraženija ciklonalna plima zahvatila je Jadran, prvo sjeverni dio, a navečer Dalmaciju. More se diglo 60-ak centimetara, pa su se niži dijelovi obale našli pod morem. Već 27.11. zapuhala je jaka bura s olujnim udarima.
29.11. u funkciju je javno stavljen radar s Radarskog centra Uljenje na Pelješcu. Time je dovršeno pokrivanje cijelog Jadrana mjerenjima meteoroloških radara, prvi put u povijesti.
Prema službenoj analizi DHMZ-a, studeni je bio topao mjesec, a na Korčuli i Lastovu i vrlo topao. Oborina je bilo u granicama prosjeka (Split, Ploče, Dubrovnik, Lastovo), ili više od prosjeka (Makarska, Zadar, Hvar, Komiža), a ponegdje i znatno više od prosjeka (Šibenik, Knin).
PROSINAC
Kada se već činilo da će 2022. godina biti najsušnija u povijesti mjerenja, prosinac je donio nove obilne oborine, te u posljednji trenutak spriječio takav scenarij.
Organizatori adventskih događanja muku su mučili s vrlo čestim kišama, osobito u prvom dijelu mjeseca, kada je bilo obilnijih oborina. Vrijeme je prilično smirilo u posljednjoj dekadi, mada ni ona nije prošla bez kiše. Bez obzira na sve, uz manje iznimne, bio je to prvi mjesec klimatološke zime bez prave zime.
Jako nevrijeme s tučom zahvatilo je 5.12. šire splitsko i solinsko područje. U Ninčevićima je visina tuče ponegdje bila do pola metra.
Dan poslije tuče je bilo u južnoj Dalmaciji, a bilo je i pijavica. Najveća od njih pojavila se toga dana između Visa i Biševa.
Dino hladnije razdoblje u mjesecu bilo je 12. i 13.12. kada je snijega bilo u planinama, a prolazno i nekim dijelovima Zagore, ali te u simboličnim količinama.
Ciklone su se redale u drugoj dekadi prosinca, a 16.12. u večernjim satima ponovno je došlo do pojave ciklonalne plime.
18.12. vrijeme se stabiliziralo što je označio početak mirnijeg dijela mjeseca. Bez obzira na to, temperature su bile visoke za dio godine, često iznad 15°C.
27.12. prvi put 2022. godine u Splitu je barem prolazno zabilježena magla.
Zadnja dva dana godine bila su suha u većini predjela, bez značajno vjetra i s natprosječnom toplinom, a takva je bila i večer uoči Nove godine.
Rekordno topla i 3. najsušnija ikada godina
U prosincu je u Splitu palo 177.2 mm oborine, umjereno više od prosjeka, a cijele 2022. godine palo je 529,2 mm što godinu službeno čini trećom najsušnijom u povijesti službenih mjerenja i to nakon 1989.(487mm) i 2003. (521mm).
Nakon svega, vjerojatno ne treba napominjati da je godina bila najtoplija od kada su počela službena meteorološka mjerenja.
