MEDITERANSKE IGRE 1979. PREPORODILE SU SPLIT Nije bio više zapušteni, provincijski gradić

Modre kravate sa bijelim logom igara mogle su imati samo "ćunke" iz organizacije, funkcioneri i zaslužni

Tog 15. rujna 1979. godine u Splitu su svečano otvorene VIII Mediteranske igre. Nije to bilo samo okupljanje sportaša Mediterana već i promocija tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Bilo je to, kako se govorilo, revolucionarno. Pa i je, i to najviše za Split. Izgrađena je poljudska ljepotica za Hajduk, velika dvorana Gripe za Jugoplastiku, prvi natkriveni bazeni za vaterpoliste. Izgradile su se i proširile ceste na ulazu u grad i one koje su vodile oko Poljuda, ukopala pruga do Trajektne luke, bazen Jadrana dobio je hotel … i – tunel Marjan. Split više nije bio zapušteni provincijski gradić. Bar što se tiče tadašnjih infrastrukturnih i urbanističkih standarda.


Same igre imale su popularnu maskotu Adrianu – sredozemnu medvjedicu, logo sa tri kruga utopljena donjim dijelom u more koji predstavljaju Europu, Aziju i Afriku, a za široke narodne mase plave šlape s bijelim crtama, posudama za sitni uredski materijal, a naročito su bile tražene modre kravate s bijelim logom Mediteranskih igara koje nije mogao imati svatko. Samo “ćunke” iz organizacije, funkcioneri i zaslužni, kako to već biva.

Na igrama u Splitu, ali i ne samo u Splitu, u 14 dana sudjelovalo je 14 država koje su se natjecale u 26 sportova, najvećem broju sportova do tad. Od kad? Ovo natjecanje predložio je Muhammed Taher Pasha, predsjednik Egipatskog olimpijskog odbora, za vrijeme ljetnih Olimpijskih igara 1948. godine u Londonu, a prve igre održane su Aleksandriji 1951. godine.

I kako su to svečano otvorene VIII Mediteranske igre u Splitu? Himna MIS-a na stihove pjesnika Jure Kaštelana pratila je plivačicu Đurđicu Bjedov, gimnastičara Miroslava Cerara i alpinistu Stipu Božića dok su podizali zastavu igara na jarbol pred pedesetak tisuća gledatelja na stadionu i 150 milijuna ispred televizora. Nije onda svaka kuća imala po tri televizora, nego obrnuto. Al to nije sve! Glavne ovacije publike su išle prema učesnicima sleta na travi. Što je to – slet? Plesna i vježbovna koreografija u kojoj sudjeluje veći broj ljudi. Na poljudskoj travi sudjelovalo ih je nekoliko tisuća. Bili su to uglavnom učenici osnovnih i srednjih škola, studenti, mladi politički kadar, vojnici… Zgodno, lijepo, mlado, vižljasto, veselo, skladno i okretno.

Ali tko je to sve platio? Odakle sredstva? Iz društvenog dogovora. Tu ćemo se zaustaviti sa odgovorima. Možda se kriju u priloženim video uradcima.




Moja reakcija na članak je...
Vau
8
Haha
0
Hagić
1
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
1
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime