Godinu dana od krvave subote koju će Splićani još dugo pamtiti, na mjestu tragedije upaljeni su lampioni.
UBOJSTVO KOJE JE POTRESLO SPLIT Krvavi pohod Filipa Zavadlava: Danas je obljetnica Varoškog masakra
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Među prvima ih je jutros upalila Milena Torlak (65), majka ubijenog Jurice (38), koja je na Šperun došla već oko šest ujutro, dok nije ni svanulo, sama u svojoj tuzi i boli, piše Slobodna Dalmacija.
U ovih 365 dana svaki joj je dan toliko težak da noćima ne može spavati pitajući se je li se krvavi pohod Filipa Zavadlava mogao spriječiti.
- Protekla mi je godina bila iznimno bolna, nikad mi u životu nije bilo teže, nije lako kad majka pokopa sina, to su grozne stvari, bolje bi bilo da je on mene pokopao nego ja njega... Znate, nema goreg osjećaja nego kad majka izgubi vlastito dijete. Ne bih tako nešto nikad poželjela Filipovim roditeljima. Preteško mi je! Pogotovo znajući na kakav je način završio život - kroz plač govori gospođa Milena, koja je smogla snage i prvi put od nemilog događaja pristala u javnosti ispričati sve što joj je na duši.
- Samo u sebi ponavljam: Da sam išta znala, sve bih ih redom prijavila institucijama, neka ih hapse... Nisam ništa slutila, inače bih reagirala. Ali da ih on ubija kalašnjikovom, kao da nosi violinu u ruci, to je nedopustivo. Ne mogu prihvatiti da netko može izgovoriti riječi "pravda za Filipa".
Krhkog je i narušena zdravlja. Krivo joj je, kaže, što Filip nije pokazao niti trunke kajanja.
- Što se mene tiče, sutra ga mogu pustiti, svejedno mi je. Teško bi mi jedino bilo da kažu kako je neuračunljiv, jer on je itekako svjestan toga što je napravio. Pomno je smislio cijeli plan. Stanovao je na Skalicama, ali došao je živjeti u Varoš da bi sve to isplanirao. Skoro je taj dan ubio i gospođu Stupalo koja se tamo zatekla. Moj je sin ranjen trčao u borbi za život, a on za njim. Smišljeno je išao za time da ga dokrajči. Jurica me dozivao prije smrti, to su mu bile posljednje riječi. Zatvorio je oči i nije me vidio. Voljela bih da Filip ispriča istinu i kaže što ga je nagnalo na taj surovi čin. Željela bih znati pa i da sutra umrem. Ionako neću dugo živjeti od velike tuge i boli.
O oprostu joj je još rano govoriti. Ne može tek tako prijeći preko onoga što je Zavadlav napravio.
- Neka mu Bog oprosti, jer ja mu oprostiti ne mogu. On je za mene ubojica mog sina i to će zauvijek ostati. Suditi mu ne mogu, Bog neka mu sudi. Kako da mu oprostim kad kaže da se nimalo ne osjeća krivim? Pa kod njega nema kajanja... Čovjek se kaje kad pregazi mačku, jer i ona je živo biće, i nju je Bog stvorio. Ali da se on onako bahati u sudnici i ne pokazuje nimalo kajanja? Pa kako mu oprostiti, shvatite me... To me tako boli. Ne mogu imati milost prema njemu - priznaje nam Milena.
Ipak, unatoč svemu, voljela bi se susreti s Filipom i otvoreno s njim razgovarati.
