Kao I posljednjih nekoliko godina u ovo vrijeme svrdlaš je ponovno u akciji. Istina, za sada je njegova pojava lokalnog značaja, međutim kada je riječ o ovom štetniku opreza nikad dovoljno. Maslinarima je svrdlaš već dobro poznati kukac, crvenkasto bakrene boje, manjih tjelesnih dimenzija (svega oko pola centimetra) ali velikog apetita. Odrasle jedinke se u maslinicima pojavljuju tijekom travnja i tu obitavaju obično do kraja kolovoza. Nerijetko ih se može pronaći i u rujnu. U tom periodu se hrani lisnim pupovima i listovima. Ako su zime blage prva oštećenja vidljiva su u rano proljeće. Isto tako napada i cvjetove, a nešto kasnije i tek razvijene plodove veličine oko 5 mm ali i nešto veće.
Prvi simptomi
Posljedica napada je sušenje i otpadanje plodova. Svrdlaš koristeći svoje dugo rilo probija sočne vrhove mladih plodova. Prvi simptomi u obliku sitnih crnih točkica vidljivi su na još uvijek zelenim plodovima. Oštećeni plodovi se postupno suše od vrha prema bazi mijenjajući boju iz zelene u smeđu, a u nekim slučajevima plodovi mogu u potpunosti pocrniti. Jedan dio plodova ostane visjeti na stablu, a preostali, uglavnom veći dio otpadne na tlo. Tijekom prvog napada kukac često uništi i polovicu formiranih plodova, a kod jakog napada i na pojedinim lokalitetima može uništiti čitav urod.
Kasnije tijekom vegetacije, točnije krajem srpnja i u kolovozu nastaju nove štete. U tom periodu odrasli kukci ponovno buše plodove, međutim ovaj put s drugim ciljem. Naime na mjestu gdje su izbušili otvor odlažu po jedno jaje. Nakon izlaska iz jaja ličinka počinje s ishranom izgrizajući meso ploda, a ubušuje se i u košticu. Nakon završenog perioda ishrane ličinka se spušta na tlo gdje se kukulji. Jedan dio ličinki se kukulji tek iduće jeseni, a odrasli oblici ostaju u tlu do sljedećeg proljeća.
Na pojavu ovog kukca kao i razinu šteta utječe više čimbenika. Jedan od njih je sortiment. Naime istraživanja su pokazala da svrdlaš preferira sorte sitnijeg ploda za razliku od onih krupnog ploda. Iako su kod napada visokih populacija na nekim lokalitetima štete na svim kultivarima podjednake. Nadalje, pojava ovog kukca vezana je i uz značajke površina na kojima uzgajamo masline. Tako su npr. kameniti tereni, tla s većim sadržajem skeleta, polja koja okružuju suhozidi i kamene gomile tzv. mocire privlačniji ovim kukcima, a posljedica je naravno intenzivniji napad. Osim toga i blizina starih, zapuštenih maslinika također može predstavljati izvor zaraze. Krajem ljeta (kraj kolovoza i rujan) također može doći do napada s tim da plodovi uglavnom ne otpadaju. Međutim, napadnuti plodovi obično sadrže nešto manju količinu ulja.
Prvi pregledi
Da bismo pravodobno otkrili pojavu štetnika i u skladu s time organizirali zaštitu nužno je redovito pratiti visinu njegove populacije. Iako se u velikom broju pojavljuje u lipnju i srpnju, sa prvim pregledima maslina trebalo bi krenuti već u ožujku. Pregled se obavlja tzv. otresanjem grana na svijetlu podlogu. Za to možemo koristiti najobičnije platno, poželjno bijele boje jer se tako štetnici jasno uočavaju. Praćenje visine populacije potrebno je obaviti tijekom ranih jutarnjih sati jer je tada kukce jednostavnije otresti s grana. Kontrolu bi trebalo obavljati najmanje jednom tjedno i to do faze okoštavanja.
Važno je obaviti i pregled plodova na prisutnost uboda. Pri tome moramo jasno razlikovati oštećenja koja uzrokuje svrdlaš (okrugle rupice) od klinastih uboda koji su posljedica napada maslinine muhe. Što se tiče kemijske zaštite izbor insekticida je jako ograničen. Naime prvo i jedino sredstvo koje je u Republici Hrvatskoj dobilo dozvolu je pripravak na bazi dimetoata. Osim za suzbijanje svrdlaša upotrebljava se i za zaštitu od muhe i moljca. Sredstvo se koristi u količini od 1 do 2 l/ha, uz utrošak vode od 1000 l/ha. Treba napomenuti da tretiranje u vrijeme cvatnje nije dozvoljeno. Prednost korištenja insekticida može biti što istovremeno suzbijanjem svrdlaša možemo uništiti muhu i moljca, ukoliko dođe do preklapanja njihove pojave. U svakom slučaju pravodobno i kvalitetno obavljeno tretiranje jamči izvjestan uspjeh. Obično se prvo tretiranje obavlja nakon zametanja plodova, odnosno kada su isti veličine oko 5 mm.
Perad u masliniku
Neki stručnjaci navode da se primjenom insekticida i okvašivača postižu bolji rezultati jer se poboljšava djelovanje insekticida i povećava pokrovnost tretirane površine. Tretiranja svakako treba obaviti u jutarnjim satima i po mirnom vremenu. Ukoliko za to postoji potreba iduća tretiranja se mogu obaviti u srpnju. Nekih uspješnih, a istovremeno ekološki prihvatljivijih mjera za sada još uvijek nema iako se u tu svrhu rade brojna istraživanja. Upotreba piretrina i rotenona pojedinačno, ali i u kombinaciji također može doprinijeti smanjivanju brojnosti ovog štetnika. Spominje se također i izvjesno djelovanje fino mljevenog kaolin praha koji se inače u maslinarstvu upotrebljava u svrhu zaštite od maslinine muhe i paunovog oka.
Brojni proizvođači navode dobre rezultate koje pruža kombinirani uzgoj maslina i peradi. Perad se hrani kukcima, ali i ostalim člankonošcima, a osim toga prozračuje i gnoji tlo. U svakom slučaju trebalo bi istražiti ovu, ali i sve ostale metode koje mogu doprinijeti suzbijanju štetnika, a istovremeno upotrebu kemijskih pesticida svesti na minimum. Stoga proizvođači nabavite kokice i krenite u borbu protiv svrdlaša.
