Nastavlja se sunčano i vruće vrijeme diljem Hrvatske, a danas će u Dalmaciji ponegdje biti i vrlo vruće. Vjetar će sutra biti većinom slab, mjestimice umjeren sjeverni i sjeveroistočni.
Na Jadranu u noći i ujutro te ponovno navečer slaba i umjerena, podno Velebita mjestimice na udare i jaka bura, a sredinom dana i poslijepodne sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura od 14 do 19, na Jadranu uglavnom između 22 i 27 °C. Najviša dnevna u većini krajeva od 30 do 35 °C.
I dalje su na snazi upozorenja na toplinske valove, i to za obalu narančasto upozorenje sve do utorka, dok je na kopnu žuto upozorenje u ponedjeljak.
Što nas čeka idućih dana? Promjena u drugom dijelu tjedna
Pod stabilnim utjecajem anticiklone vrućina će sutra i u ponedjeljak jačati. Uz nove prodore hladnijeg zraka sa sjevera, najprije u utorak, zatim još izraženije u četvrtak - bit će promjenjivo - manje stabilno, sve češće uz mjestimičnu kišu ili pljuskove i grmljavinu, prognozira za HRT Izidor Pelajić.
U drugom dijelu tjedna uz sjeverni vjetar trebalo bi napokon osvježiti. U drugom dijelu tjedna i na moru bi vrućina trebala popustiti, s prodorom hladnijeg i nestabilnijeg zraka sa sjevera koji će biti praćen burom i za sada vrlo upitnim količinama kiše.
Ekstremno topao lipanj u Hrvatskoj
Državni hidrometeorološki zavod objavio je analizu temperatura u lipnju u Hrvatskoj. Kako navode, prošli lipanj bio je na području cijele Hrvatske 3-4.3 Celzijeva stupnja topliji od prosjeka.
U nastavku prenosimo dijelove analize:
Temperaturne prilike u lipnju 2022. bile su ekstremno tople na čitavom teritoriju s temperaturama koje su bile 3-4.3°C više od prosjeka za razdoblje 1981.-2010.
Srušeni rekordi
Prema anomalijama srednje temperature zraka u odnosu na prosjek, na meteorološkim postajama Zadar, Lastovo, Ploče i Slavonski Brod ovogodišnji lipanj je bio najtopliji od kada se provode mjerenja.
Na 20 glavnih meteoroloških postaja DHMZ-a lipanj 2022. bio je drugi najtopliji od 1961. godine, dok je na ostalim postajama bio među 4 najtoplija. Pored visokih temperatura, u lipnju su na području sjevernog Jadrana i Gorskog kotara prevladavale i sušne prilike.
Na 30 postaja koje se koriste u ocjeni klime tijekom čitavog mjeseca srednje dnevne temperature zraka bile su iznad lipanjskog prosjeka, izuzev na pojedinim postajama tijekom kratkog razdoblja 8.-10. lipnja. Na postaji Zavižan temperature su krajem mjeseca bile za 10 °C više od prosjeka koji iznosi 10.5 °C. I na ostalim postajama su četiri posljednja dana lipnja bila za 4.4 °C do 10.6 °C toplija od lipanjskog prosjeka.
Toplinski valovi
Tako je kraj lipnja ponajviše obilježen toplinskim valom posljednjih dana u mjesecu. Lipanjski toplinski val u Hrvatskoj trajao je 4 dana i nastavio se početkom srpnja, a Državni hidrometeorološki zavod redovito je izdavao upozorenja na potencijalnu opasnost od toplinskog vala.
Prema učestalosti pojavljivanja dana s meteorološkim uvjetima za upozorenja na toplinske valove prema izmjerenim podacima minimalne i maksimalne temperature zraka tijekom razdoblja 1991.-2021., prosječan broj takvih uvjeta u ljetnih mjesecima kreće se od 5 do 6 dana u osječkoj i karlovačkoj regiji, zatim oko 9 dana u zagrebačkoj i gospićkoj regiji te od 15 do 18 dana u jadranskim regijama.
Najnepovoljniji meteorološki uvjeti bili su 2012. godine kada je na području Jadrana tijekom ljeta bilo preko 35 dana s uvjetima za upozorenja na toplinski val, a u kninskoj regiji čak 47 dana.
Potom slijedi 2003. kada je zabilježen i rekordan broj uvjeta za upozorenja tijekom lipnja (primjerice po 10 i 11 dana u splitskoj odnosno riječkoj regiji što je pet puta više od prosjeka za lipanj) te tijekom kolovoza (npr. po 24 dana s upozorenjima u riječkoj i kninskoj regiji odnosno tri puta više od prosjeka za kolovoz).
Tijekom srpnja je najveći broj dana s uvjetima za upozorenja bio 2015. godine. Najmanje dana s uvjetima za upozorenja u Hrvatskoj bilo je 1996. i 1997. godine. Uočen je trend porasta dana s uvjetima za upozorenja koji je najviše izražen u srpnju i kolovozu.
Klimatski indeksi
Za potrebe analize klimatskih promjena koriste se različiti klimatološki indeksi ekstrema, a od toplih indeksa najčešći se izdvajaju broj toplih (Tmax > 20 °C) i vrućih (Tmax > 30 °C) dana, broj toplih noći (Tmin > 20°C) te duljina trajanja toplih razdoblja.
U klimatološkom smislu, topla razdoblja definiramo kao uzastopan niz dana, u trajanju od najmanje 6 dana, s dnevnom temperaturom zraka iznad određenog visokog praga (90. percentil) dobivenog iz referentnog klimatološkog razdoblja (1981.-2010.) za pojedini dan u godini. Kako prag nije definiran kao određena apsolutna vrijednost (npr. 30 °C), već relativno u odnosu na cijeli raspon vrijednosti, topla razdoblja mogu se javljati u svim sezonama, a ne samo ljeti.
U Hrvatskoj je uočen značajan pozitivan trend svih toplih indeksa ekstrema.
Raste trend broja vrućih dana
Trend broja vrućih dana tijekom ljetnih mjeseci u kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi do 5 dana na 10 godina. Na Jadranu je trend povećanja broja takvih dana veći od 5 dana na 10 godina, ali je uočen i porast njihovog broja u proljeće i jesen (do 1 dan / 10 god). Porast broja toplih dana u ljetnim mjesecima je izraženiji u središnjoj Hrvatskoj i Gorskom kotaru, a uočen je i porast njihovog broja u proljeće (do 3 dana / 10god).
Tijekom ljetnih mjeseci je zapažen konzistentan trend produljenja toplih razdoblja u cijeloj Hrvatskoj (2 dana / 10 god), ali i u jesen (1 dan/10 god). Na Jadranu je uočen pozitivan trend i u proljeće i zimi.
S obzirom na izražene trendove opažene u sadašnjoj klimi i projekcije zatopljenja u budućoj klimi, možemo očekivati češću pojavu vrućih dana i toplinskih valova i posljedično negativne utjecaje na zdravlje ljudi, posebno ugroženih skupina, povećanu potrošnju električne energije za hlađenje, nedostatak vode i povećanu opasnost od požara.
