Gost N1 Studija uživo bio je Gordan Lauc, za kojeg je premijer Andrej Plenković prije nekoliko dana rekao da, zbog svojih izjava, više neće biti član Znanstvenog savjeta Vlade.
Lauc je rekao da ne zna je li još uvijek član Savjeta.
“Lako moguće da su mi dani odbrojani. Premijer je rekao na televiziji da ne vidi kako ćemo dalje surađivati. Ja mogu samo reći da ne znam jer meni nitko ništa nije rekao”, kazao je Lauc.
“Savjet je skup pojedinaca koji na potpuno dobrovoljnoj osnovi daju savjete premijeru i Vladu. Mi smo realno funkcionirali kao Savjet samo na pojedinačnim sjednicama koje bi bile jedanput u dva mjeseca. Ja sam i prije javno izražavao svoje savjete, izražavat ću ih i kasnije jer mislim da je to moja obaveza. Mi se kao planet nalazimo pred velikim izazovima koji spadaju u moju usku domenu stručnosti gdje ja mogu kompetentno analizirati stanje, davati svoje mišljenje i savjete oni kojima ih žele slušati. Ja ću i dalje savjetovati našeg premijera, a hoće li on to slušati ili neće, to on mora odlučiti”, rekao je Lauc.
“Moramo shvatiti da se čitav planet nalazi u teškoj situaciji. Mi smo mala zemlja koja teško može tvrditi da je najpametnija na svijetu. I sada kada Italija i Austrija, Njemačka uvode totalno sulude mjere, to što se tamo događa nema veze sa zdravom pameti, moramo priznati našoj Vladi da nije poklekla tim pritiscima kao drugi. Ja sam profesor na fakultetu i ja na sve ljude koje poučavam gledam kao svoju djecu i ja našu politiku pristupa pandemiji u velikoj mjeri osjećam svojim djetetom jer sam pridonio tome da se Hrvatska ponašala kako se ponašala. I kada dijete napravi poneki korak, a naša Vlada je napravila mali broj krivih koraka, zadnji je ovaj s covid-potvrdama, nećete se ljutiti na njega. Reći ćete ovo nije u redu, pogriješili ste, dijete će se ljutiti na vas, ali mislim da je to dužnost nas koji podučavamo”, rekao je Lauc.
O usporedbi Vlade s Titom: Izvrnute teze
“To je zločesta usporedba. Usporedio sam ponašanje svih Vlada na svijetu s režimima koji su ljudima objašnjavali da oni opstaju zato što se vlade brinu za njih. Ja mislim da se naša Vlada manje ponaša kao Tito od Njemačke, Austrije… To nije istina da sam prozvao da se ponaša kao Tito, to su izvrnute teze iz mog teksta”, komentirao je Lauc.
Jedna od teza koje je Lauc iznosio je da cjepivo ne štiti od zaraze.
“Postoje velike studije koje su pokazale da već tri-četiri mjeseca nakon cijepljenja, cijepljeni ima gotovo istu vjerojatnost da će zaraziti drugoga kao i necijepljeni. Gibraltar sa 100 posto cijepljenih ima ogroman porast zaraženih. Mi još iz Izraela znamo da nakon šest mjeseci, osoba cijepljena s dvije doze se može zaraziti, vrlo vjerojatno, znači da nije 50 posto. Oni koji kažu da je to 20 puta, to je potpuna neistina. I kad to znamo, ne možemo cijepljenog smatrati sigurnim. I zato nam se događa to što se događa, kad gledamo bolnice vidimo u pojedinim bolnicama vrlo nagli skok broja zaraženih. Recimo, psihijatrijska bolnica. Pa nije ona primala covid pacijente. Cijepljeni zdravstveni djelatnici su proširili virus”, rekao je Lauc.
“Ono što sad moramo napraviti je ne fokusirati cijepljenje na mlade i zdrave, što neće promijeniti sliku, nego moramo davati treću dozu zdravstvenim djelatnicima i davati treću dozu starijima od 50 ili 60. Što vidimo da ova mjere ne postiže. Vidimo da imamo sada više cijepljenih, ali smo cijepili krive ljude”, dodao je Lauc.
“Fantastično mi je kada netko kaže da je Lauc pridonio tome da imamo mali broj cijepljenih, najmanje ih je u kategoriji 80 plus, što bi značilo da ti vise na Facebooku i slušaju što ja govorim. To što ja govorim sigurno ne doprinosi tome da ima manji broj cijepljenih. Malom broju pridonose službene informacije, prvo se kaže AstraZenecom treba cijepiti starije od 50, pa onda se kaže da se ne smiju pa da Modernu ne smiju dobiti mlađi od 30… To je ono što kod ljudi budi strah, kada se mijenjaju službene informacije. Mi ionako nemamo neko povjerenje u naše vlasti”, komentirao je Lauc.
“Za širenje virusa u bolnicama krive su covid-potvrde”
“Za svakog pojedinca, eventualno djecu treba iskljčiti, ali za svaku odraslu osobu cjepivo je manji rizik od virusa. To je dobra odluka. S druge strane, cjepiva nisu bezopasna, nose rizik, on je mali, manji od virusa, ali postoji. To znači da niti ja niti Vlada nemamo pravo narediti nekome da se cijepi jer preuzimamo taj rizik za milijune ljudi. I vlade to znaju, zato nijedna nije donijela odluku o obveznom cijepljenju. Zato se koriste podle metode ucjenjivanja ljudi da se moraju cjepiti. Onda oni kažu da su donijeli propis da se treba testirati. Al ne možete onda reći ‘za jedno tri tjedan plaćat ćete sami’. Ne možemo sve testirati, to su probali u Slovačkoj nekoliko puta i nisu ništa napravili. Rutinski trebamo testirati sve koji dolaze u kontakt s ugroženima. I cijepljene i necijepljene. Danas imamo užasno širenje virusa u bolnicama i zato imamo te apsurdne brojeve – 30 posto umrlih nije cijepljeno. To bi značilo da cijepljenje loše štiti, ali to nije istina, puno bolje štiti od teškog oblika bolesti, već smo mi proširili zarazu u populaciju koja je rizična, ljudi koji su teško bolesni i pokupe još covid, vjerojatno će umrijeti. Dio će umrijeti jer su dobili covid u bolnici i naš broj umrlih je strašan i neshvatljivo je da je toliko veći od Slovenije. Mi jednostavno dopuštamo da se virus širi tamo gdje ne bi smio, a za to su upravo krive propusnice. Ideja da se daje osobi koja je cijepljena prije devet mjeseci da bez testiranja dođe u bolnice je opasna, jako štetna odluka”, rekao je Lauc.
Naglašava da je za starije trenutno opasno ići u bolnice: “U ovom jeku pandemije bolje je odgoditi sve što nije hitno isačekati. Rizik da ćete se zaraziti u bolnici je veliki. Sada je bolje biti kod kuće”.
Komentirao je i komunikaciju s premijerom i ministrima te uputio javnu poruku Vladi.
“Poruke koje ja šaljem i premijeru i ministrima, šaljem njima, ne poručujem preko televizije. Premijer kad kaže nešto o meni u medijima kaže to jer ga pitaju. Mi komuniciramo na drugi način. Mislim da smo do sada imali dobru komunikaciju. Ako trebam Vladi uputiti javnu poruku, to je da bi morala uložiti malo više truda da napori na cijepljenju budu usmjereni na one populacije gdje će to najviše pomoći – na cijepljenje starijih i na zaštitu zdravstvenog sustava i mislim da prisila prema onom dijelu populacije gdje će efekt biti mali ne bi trebala biti strategija države”, zaključio je Lauc.
