Demografija, odnosno negativni demografski trendovi, postali su jedna od top tema u hrvatskoj politici, društvu i medijima, a na račun Vlade slijevaju se salve kritika zbog nepostojanja strategije i konkretnih i jakih mjera kojima bi se te trendove moglo zaustaviti. I dok se prebrojavaju negativne brojke i autobusi kojima mladi odlaze u Irsku i druge zemlje u kojima im se nudi posao i bolji život, na državnoj razini svjedočimo prepucavanjima na relaciji Pantovčak-Banski dvori u kojima Predsjednica sve intenzivnije i češće kritizira Vladu, te predlaže svoje mjere, na kojima pak Vlada, kako tvrdi, već radi.
U iščekivanju rezultata tog rada i konkretnih mjera iz Vlade, mi smo se pozabavili analizom brojki i situacije na terenu. Ministarstvo uprave objavilo je, naime, nove podatke o broju rođenih po županijama u prva tri mjeseca ove godine, a Ministarstvo demografije istraživanje o tome kakve demografske mjere se provode na lokalnoj razini.
Što se tiče rođenih beba, odnosno broja upisa novorođene djece, u prva tri mjeseca rođeno je, odnosno u maticu rođenih upisano 9.026 djece. Najviše je, ne uzimajući u obzir Grad Zagreb (2.999 djece), rođeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 1127 i Primorsko-goranskoj županiji – 608. Slijede Varaždinska – 385, Zadarska - 381 i Istarska sa 317 rođenih. Ovdje treba spomenuti da u podacima nema Zagrebačke županije jer u njoj nema rodilišta, pa su njihove bebe u zagrebačkoj brojci.
Županija | Rođeni od 01.01. do 31.03.2018.godine i upisani u maticu rođenih 2018. godine | ||
Spol | Ukupno broj rođenih osoba u RH | ||
M | Ž | ||
Ukupno | 4.724 | 4.302 | 9.026 |
Grad Zagreb | 1.553 | 1.446 | 2999 |
Splitsko-dalmatinska | 599 | 528 | 1127 |
Primorsko-goranska | 338 | 270 | 608 |
Osječko-baranjska | 297 | 262 | 559 |
Varaždinska | 191 | 194 | 385 |
Zadarska | 182 | 199 | 381 |
Brodsko-posavska | 180 | 142 | 322 |
Istarska | 174 | 143 | 317 |
Vukovarsko-srijemska | 137 | 141 | 278 |
Karlovačka | 135 | 115 | 250 |
Međimurska | 126 | 119 | 245 |
Dubrovačko-neretvanska | 117 | 110 | 227 |
Krapinsko-zagorska | 106 | 111 | 217 |
Požeško-slavonska | 114 | 95 | 209 |
Sisačko-moslavačka | 101 | 86 | 187 |
Koprivničko-križevačka | 87 | 88 | 175 |
Virovitičko-podravska | 90 | 78 | 168 |
Šibensko-kninska | 84 | 80 | 164 |
Bjelovarsko-bilogorska | 74 | 67 | 141 |
Ličko-senjska | 35 | 28 | 63 |
Zagrebačka | 4 | 0 | 4 |
Usporedba brojki za 2017. i 2016. godinu pokazuje, pak, da je lani rođeno 1.151 dijete manje nego godinu ranije. U 2017. rođeno je tako ukupno 35.221 dijete, a u 2016. 36.372. Kao i u ovoj godini, najviše je rođenih u Zagrebu, čemu treba pribrojati i čitavu Zagrebačku županiju, a od samih županija najveći broj rođenih bilježe Splitsko-dalmatinska – 4.200 u 2016. i 4.112 u 2017. godini i Primorsko-goranska županija – 2.548 u 2016. i 2.425 u 2017, piše Zupan.hr.
Županija | Rođeni od 01.01. do 31.12.2017.godine i upisani u maticu rođenih 2017. godine | ||
Spol | Ukupno broj rođenih osoba u RH | ||
M | Ž | ||
Ukupno | 18.142 | 17.079 | 35.221 |
Grad Zagreb | 5.898 | 5.598 | 11.496 |
Splitsko-dalmatinska | 2.158 | 1.954 | 4.112 |
Primorsko-goranska | 1.280 | 1.145 | 2.425 |
Osječko-baranjska | 1.214 | 1.160 | 2.374 |
Zadarska | 762 | 699 | 1.461 |
Varaždinska | 731 | 674 | 1.405 |
Istarska | 680 | 607 | 1.287 |
Brodsko-posavska | 685 | 595 | 1.280 |
Vukovarsko-srijemska | 552 | 571 | 1.123 |
Međimurska | 505 | 506 | 1.011 |
Dubrovačko-neretvanska | 486 | 497 | 983 |
Karlovačka | 479 | 456 | 935 |
Požeško-slavonska | 445 | 402 | 847 |
Krapinsko-zagorska | 417 | 408 | 825 |
Sisačko-moslavačka | 400 | 404 | 804 |
Koprivničko-križevačka | 409 | 369 | 778 |
Šibensko-kninska | 350 | 381 | 731 |
Virovitičko-podravska | 296 | 298 | 594 |
Bjelovarsko-bilogorska | 257 | 240 | 497 |
Ličko-senjska | 136 | 114 | 250 |
Zagrebačka | 2 | 1 | 3 |
Anketa Ministarstva demografije o mjerama
Što se, pak, tiče konkretnih mjera kojima se jedinice lokalne samouprave bore protiv negativnih trendova i pokušavaju potaknuti natalitet i ostanak mladih u svojim gradovima i općinama, Ministarstvo se poslužilo istom metodologijom kao i naš portal gradonačelnik.hr, koji je nedavno prikupio i objavio podatke o pronatalitetnim mjerama u čak 124 grada. Ministarstvo je, tako, tijekom ožujka i travnja od jedinica lokalne samouprave prikupilo podatke o mjerama koje provode, te poručuju kako je 'razmjena informacija bitan preduvjet uspješne suradnje državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a omogućit će i učinkovitije koordiniranje demografskih mjera koje se provode i koje se planiraju na razini države te potaknuti sve jedinice na osmišljavanje i provedbu novih poticajnih mjera'.
Što se samih mjera tiče, istraživanje obuhvaća one najvažnije – naknade za novorođenčad, sufinanciranje vrtića, školskih udžbenika, prehrane i prijevoza, stipendije, sufinanciranje smještaja u učeničkim domovima, te sufinanciranje troškova u području zdravstva.
Pritom moramo naglasiti kako smo u obradi ovih mjera na nekoliko mjesta primjetili da podaci nisu do kraja cjeloviti niti ažurirani, pa se od njih i ograđujemo, odnosno podsjećamo da interpretiramo podatke koje je prikupilo i obradilo Ministarstvo demografije.
U svakom slučaju, iz podataka koje su prikupili u Ministarstvu demografije, izvukli smo najzanimljivije mjere.
Naknade za bebe, besplatni udžbenici, stipendije...
Jedna od najatraktivnijih pronatalitetnih mjera su naknade za bebe, a po ovim podacima, naknade dijeli tek osam županija, i to njih samo šest već za prvo dijete, a dvije naknade dijele tek za treće i svako iduće dijete. Najveće naknade su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja u nekim gradovima i općinama dijeli preko 2.000 kuna, Karlovačkoj županiji – 1.500 kuna, potom slijede Zagrebačka, Osječko-baranjska i Zadarska s po 1.000 kuna, s tim da Zadarska za treće i svako iduće dijete dijeli po 5.000 kuna. Bjelovarsko-bilogorska županija, pak, za svako dijete isplaćuje po 500 kuna.
Splitsko-dalmatinska županija izradila je, pak, posebnu indeksaciju za dodjelu naknada za bebe koje su podijelili u kategorije – od 500 kuna po djetetu u gradovima i boljestojećim općinama, pa do 2.000 i više tisuća za obitelji u manje razvijenim općinama i sredinama u kojima je posebno izražen demografski problem, a u kojima se naknade dijele i do treće godine života djeteta.
Naime, u županiji su gradove i općine podijelili u pet kategorija prema kriterijima razlike broja stanovnika, rođenih i umrlih, broju rođene djece u pojedinoj općini ili gradu te poreznim prihodima po stanovniku, i to tome ovisi visina naknada.
Sljedeća mjera koja itekako olakšava život roditeljima je financiranje udžbenika i tu se ističu Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Međimurska županija kao jedine koje su u svojim proračunima osigurale sredstva za nabavu besplatnih udžbenika za sve osnovnoškolce. Krapinsko-zagorska županija sufinancira nabavu udžbenika za osnovnoškolce i srednjoškolce iz socijalno ugroženih obitelji s po 500 do 1.000 kuna, dok je Dubrovačko-neretvanska financirala nabavu udžbenika za prvašiće u ovoj školskoj godini.
Što se tiče vrtića, s obzirom da su oni u ingerenciji gradova, županije uglavnom u svojim proračunima ne izdvajaju ništa za mjere kojima bi pojeftinile cijenu za roditelje. Izuzetak su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje sufinanciraju uređenje i nabavu didaktičke opreme u vrtićima, te Međimurska koja osigurava sredstva za pomoćnike u vrtićima.
Besplatan prijevoz svim učenicima osnovnih i srednjih škola osigurava Bjelovarsko-bilogorska županija, dok Vukovarsko-srijemska županija pokriva troškove prijevoza osnovnoškolcima, te dio troškova srednjoškolcima.
Kada je u pitanju sufinanciranje smještaja učenika u učeničkim domovima, ističe se Zagrebačka županija koja osigurava sredstva za besplatan smještaj učenika u domovima, dok Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija dodjeljuju po 630 kuna po učeniku za smještaj i prehranu.
Stipendije studentima također su jedna od jačih mjera i olakšica za kućne budžete, a podaci koje je prikupilo Ministarstvo demografije govore da se tu najviše ističe Zagrebačka županija koja je u prošloj godini stipendirala ukupno163 učenika i studenta, i to po kriteriju izvrsnosti, socijalnom kriteriju, te za deficitarna zanimanja, a za što je u proračunu osigurano 2.350.000 kuna. Međimurska županija koja dijeli 80 stipendija od po tisuću kuna, Primorsko-goranska i Vukovarsko-srijemska županija isti iznos stipendija, s tim da Primorsko-goranska dijeli 37 stipendija studentima deficitarnih zanimanja. Brodsko-posavska županija dijeli, pak, 100 stipendija od po 800 kuna za deficitarna zanimanja, te darovitim studentima i onima slabijeg imovinskog stanja.
Sve podatke možete pogledati ovdje.
Boban: Ne treba samo kukati i kritizirati, puno ovisi i o nama na lokalnoj razini
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban ističe kako je upravo demografska obnova bila njegova osnovna platforma i u samoj predizbornoj kampanji, te kako je izuzetno bitno da se lokalna samouprava što više uključi u rješavanje ovog problema umjesto da se čeka da država sve riješi.
'Demografska obnova uključuje s jedne strane razvoj poduzetništva, kako bi povećali zapošljavanje, a s druga strane niz mjera kao što su besplatni udžbenici, sufinanciranje produženog rada vrtića, stipendiranje studenata, naknada za novorođenčad, itd... Mi smo ove godine uveli naknade za bebe, i pri tome smo vodili računa da većinu sredstva dobiju roditelji iz siromašnih i slabije naseljenih područja jer nam je u interesu zaustavljanje iseljavanje iz naše Zagore i s naših otoka. U interesu nam je ravnomjeran razvoj cijele županije, a ne samo njezinog centra', ističe Boban.
Osim toga, Splitsko-dalmatinska županija dijeli i preko 100 stipendija za obitelji s pet i više djece.
'U pripremi imamo niz mjera na kojima još uvijek radimo, a koje će dodatno potaknuti ostanak naših ljudi u svojim mjestima i povećati natalitet. Mislim da je lokalna i regionalna samouprava jako bitna u ovom velikom i odgovornom zadatku, a ne samo država, i zato ne treba samo kukati i kritizirati državu. Puno toga se i nas pita', poručuje Boban ističući kako se u prvom tromjesečju ove godine u županiji rodilo 88 djece više nego lani, što ih veseli i ulijeva optimizam da će uspjet zaustaviti negativne trendove.