Podijelite

Demografija, odnosno negativni demografski trendovi, postali su jedna od top tema u hrvatskoj politici, društvu i medijima, a na račun Vlade slijevaju se salve kritika zbog nepostojanja strategije i konkretnih i jakih mjera kojima bi se te trendove moglo zaustaviti. I dok se prebrojavaju negativne brojke i autobusi kojima mladi odlaze u Irsku i druge zemlje u kojima im se nudi posao i bolji život, na državnoj razini svjedočimo prepucavanjima na relaciji Pantovčak-Banski dvori u kojima Predsjednica sve intenzivnije i češće kritizira Vladu, te predlaže svoje mjere, na kojima pak Vlada, kako tvrdi, već radi.

U iščekivanju rezultata tog rada i konkretnih mjera iz Vlade, mi smo se pozabavili analizom brojki i situacije na terenu. Ministarstvo uprave objavilo je, naime, nove podatke o broju rođenih po županijama u prva tri mjeseca ove godine, a Ministarstvo demografije istraživanje o tome kakve demografske mjere se provode na lokalnoj razini.

Što se tiče rođenih beba, odnosno broja upisa novorođene djece, u prva tri mjeseca rođeno je, odnosno u maticu rođenih upisano 9.026 djece. Najviše je, ne uzimajući u obzir Grad Zagreb (2.999 djece), rođeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 1127 i Primorsko-goranskoj županiji – 608. Slijede Varaždinska – 385, Zadarska – 381 i Istarska sa 317 rođenih. Ovdje treba spomenuti da u podacima nema Zagrebačke županije jer u njoj nema rodilišta, pa su njihove bebe u zagrebačkoj brojci.

Županija Rođeni od 01.01. do 31.03.2018.godine i upisani u maticu rođenih 2018. godine
Spol Ukupno broj rođenih osoba u RH
M Ž
Ukupno 4.724 4.302 9.026
Grad Zagreb 1.553 1.446 2999
Splitsko-dalmatinska 599 528 1127
Primorsko-goranska 338 270 608
Osječko-baranjska 297 262 559
Varaždinska 191 194 385
Zadarska 182 199 381
Brodsko-posavska 180 142 322
Istarska 174 143 317
Vukovarsko-srijemska 137 141 278
Karlovačka 135 115 250
Međimurska 126 119 245
Dubrovačko-neretvanska 117 110 227
Krapinsko-zagorska 106 111 217
Požeško-slavonska 114 95 209
Sisačko-moslavačka 101 86 187
Koprivničko-križevačka 87 88 175
Virovitičko-podravska 90 78 168
Šibensko-kninska 84 80 164
Bjelovarsko-bilogorska 74 67 141
Ličko-senjska 35 28 63
Zagrebačka 4 0 4

Usporedba brojki za 2017. i 2016. godinu pokazuje, pak, da je lani rođeno 1.151 dijete manje nego godinu ranije. U 2017. rođeno je tako ukupno 35.221 dijete, a u 2016. 36.372. Kao i u ovoj godini, najviše je rođenih u Zagrebu, čemu treba pribrojati i čitavu Zagrebačku županiju, a od samih županija najveći broj rođenih bilježe Splitsko-dalmatinska – 4.200 u 2016. i 4.112 u 2017. godini i Primorsko-goranska županija – 2.548 u 2016. i 2.425 u 2017, piše Zupan.hr.

Županija Rođeni od 01.01. do 31.12.2017.godine i upisani u maticu rođenih 2017. godine
Spol Ukupno broj rođenih osoba u RH
M Ž
Ukupno 18.142 17.079 35.221
Grad Zagreb 5.898 5.598 11.496
Splitsko-dalmatinska 2.158 1.954 4.112
Primorsko-goranska 1.280 1.145 2.425
Osječko-baranjska 1.214 1.160 2.374
Zadarska 762 699 1.461
Varaždinska 731 674 1.405
Istarska 680 607 1.287
Brodsko-posavska 685 595 1.280
Vukovarsko-srijemska 552 571 1.123
Međimurska 505 506 1.011
Dubrovačko-neretvanska 486 497 983
Karlovačka 479 456 935
Požeško-slavonska 445 402 847
Krapinsko-zagorska 417 408 825
Sisačko-moslavačka 400 404 804
Koprivničko-križevačka 409 369 778
Šibensko-kninska 350 381 731
Virovitičko-podravska 296 298 594
Bjelovarsko-bilogorska 257 240 497
Ličko-senjska 136 114 250
Zagrebačka 2 1 3


Anketa Ministarstva demografije o mjerama

Što se, pak, tiče konkretnih mjera kojima se jedinice lokalne samouprave bore protiv negativnih trendova i pokušavaju potaknuti natalitet i ostanak mladih u svojim gradovima i općinama, Ministarstvo se poslužilo istom metodologijom kao i naš portal gradonačelnik.hr, koji je nedavno prikupio i objavio podatke o pronatalitetnim mjerama u čak 124 grada. Ministarstvo je, tako, tijekom ožujka i travnja od jedinica lokalne samouprave prikupilo podatke o mjerama koje provode, te poručuju kako je ‘razmjena informacija bitan preduvjet uspješne suradnje državnih tijela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a omogućit će i učinkovitije koordiniranje demografskih mjera koje se provode i koje se planiraju na razini države te potaknuti sve jedinice na osmišljavanje i provedbu novih poticajnih mjera’.

Što se samih mjera tiče, istraživanje obuhvaća one najvažnije – naknade za novorođenčad, sufinanciranje vrtića, školskih udžbenika, prehrane i prijevoza, stipendije, sufinanciranje smještaja u učeničkim domovima, te sufinanciranje troškova u području zdravstva.

Pritom moramo naglasiti kako smo u obradi ovih mjera na nekoliko mjesta primjetili da podaci nisu do kraja cjeloviti niti ažurirani, pa se od njih i ograđujemo, odnosno podsjećamo da interpretiramo podatke koje je prikupilo i obradilo Ministarstvo demografije.

U svakom slučaju, iz podataka koje su prikupili u Ministarstvu demografije, izvukli smo najzanimljivije mjere.

Naknade za bebe, besplatni udžbenici, stipendije…

Jedna od najatraktivnijih pronatalitetnih mjera su naknade za bebe, a po ovim podacima, naknade dijeli tek osam županija, i to njih samo šest već za prvo dijete, a dvije naknade dijele tek za treće i svako iduće dijete. Najveće naknade su u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja u nekim gradovima i općinama dijeli preko 2.000 kuna, Karlovačkoj županiji – 1.500 kuna, potom slijede Zagrebačka, Osječko-baranjska i Zadarska s po 1.000 kuna, s tim da Zadarska za treće i svako iduće dijete dijeli po 5.000 kuna. Bjelovarsko-bilogorska županija, pak, za svako dijete isplaćuje po 500 kuna.

Splitsko-dalmatinska županija izradila je, pak, posebnu indeksaciju za dodjelu naknada za bebe koje su podijelili u kategorije – od 500 kuna po djetetu u gradovima i boljestojećim općinama, pa do 2.000 i više tisuća za obitelji u manje razvijenim općinama i sredinama u kojima je posebno izražen demografski problem, a u kojima se naknade dijele i do treće godine života djeteta.

Naime, u županiji su gradove i općine podijelili u pet kategorija prema kriterijima razlike broja stanovnika, rođenih i umrlih, broju rođene djece u pojedinoj općini ili gradu te poreznim prihodima po stanovniku, i to tome ovisi visina naknada.

Sljedeća mjera koja itekako olakšava život roditeljima je financiranje udžbenika i tu se ističu Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Međimurska županija kao jedine koje su u svojim proračunima osigurale sredstva za nabavu besplatnih udžbenika za sve osnovnoškolce. Krapinsko-zagorska županija sufinancira nabavu udžbenika za osnovnoškolce i srednjoškolce iz socijalno ugroženih obitelji s po 500 do 1.000 kuna, dok je Dubrovačko-neretvanska financirala nabavu udžbenika za prvašiće u ovoj školskoj godini.

Što se tiče vrtića, s obzirom da su oni u ingerenciji gradova, županije uglavnom u svojim proračunima ne izdvajaju ništa za mjere kojima bi pojeftinile cijenu za roditelje. Izuzetak su Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija, koje sufinanciraju uređenje i nabavu didaktičke opreme u vrtićima, te Međimurska koja osigurava sredstva za pomoćnike u vrtićima.

Besplatan prijevoz svim učenicima osnovnih i srednjih škola osigurava Bjelovarsko-bilogorska županija, dok Vukovarsko-srijemska županija pokriva troškove prijevoza osnovnoškolcima, te dio troškova srednjoškolcima.

Kada je u pitanju sufinanciranje smještaja učenika u učeničkim domovima, ističe se Zagrebačka županija koja osigurava sredstva za besplatan smještaj učenika u domovima, dok Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija dodjeljuju po 630 kuna po učeniku za smještaj i prehranu.

Stipendije studentima također su jedna od jačih mjera i olakšica za kućne budžete, a podaci koje je prikupilo Ministarstvo demografije govore da se tu najviše ističe Zagrebačka županija koja je u prošloj godini stipendirala ukupno163 učenika i studenta, i to po kriteriju izvrsnosti, socijalnom kriteriju, te za deficitarna zanimanja, a za što je u proračunu osigurano 2.350.000 kuna. Međimurska županija koja dijeli 80 stipendija od po tisuću kuna, Primorsko-goranska i Vukovarsko-srijemska županija isti iznos stipendija, s tim da Primorsko-goranska dijeli 37 stipendija studentima deficitarnih zanimanja. Brodsko-posavska županija dijeli, pak, 100 stipendija od po 800 kuna za deficitarna zanimanja, te darovitim studentima i onima slabijeg imovinskog stanja.

Sve podatke možete pogledati ovdje.

Boban: Ne treba samo kukati i kritizirati, puno ovisi i o nama na lokalnoj razini

Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban ističe kako je upravo demografska obnova bila njegova osnovna platforma i u samoj predizbornoj kampanji, te kako je izuzetno bitno da se lokalna samouprava što više uključi u rješavanje ovog problema umjesto da se čeka da država sve riješi.

‘Demografska obnova uključuje s jedne strane razvoj poduzetništva, kako bi povećali zapošljavanje, a s druga strane niz mjera kao što su besplatni udžbenici, sufinanciranje produženog rada vrtića, stipendiranje studenata, naknada za novorođenčad, itd… Mi smo ove godine uveli naknade za bebe, i pri tome smo vodili računa da većinu sredstva dobiju roditelji iz siromašnih i slabije naseljenih područja jer nam je u interesu zaustavljanje iseljavanje iz naše Zagore i s naših otoka. U interesu nam je ravnomjeran razvoj cijele županije, a ne samo njezinog centra’, ističe Boban.

Osim toga, Splitsko-dalmatinska županija dijeli i preko 100 stipendija za obitelji s pet i više djece.

‘U pripremi imamo niz mjera na kojima još uvijek radimo, a koje će dodatno potaknuti ostanak naših ljudi u svojim mjestima i povećati natalitet. Mislim da je lokalna i regionalna samouprava jako bitna u ovom velikom i odgovornom zadatku, a ne samo država, i zato ne treba samo kukati i kritizirati državu. Puno toga se i nas pita’, poručuje Boban ističući kako se u prvom tromjesečju ove godine u županiji rodilo 88 djece više nego lani, što ih veseli i ulijeva optimizam da će uspjet zaustaviti negativne trendove.


(Visited 1 times, 1 visits today)

Podijelite

Komentiraj

Napišite komentar

* Obvezno potvrditi GDPR

*

Slažem se

Upišite svoje ime

5 × 5 =