Zanimljiv i neobičan povijesni dokument iz 1934. godine, poznat u dubrovačkoj i pomorskoj javnosti zbog svog nesvakidašnjeg jezika, nepristojnosti i živopisnog izražavanja, izvještaj je kojeg je tamošnji kapetan Mato Kulišić poslao agenciji Dabović u Buenos Aires, nakon havarije na moru, a kopija telegrama nakon desetljeća pronađena je u Lloydovoj agenciji u Dubrovniku, piše Morski.hr.
Telegram je poslan iz Buenos Airesa te se u njemu Kulišić žali na pomorski incident koji se dogodio kad je, prema njegovim riječima, "jedan kurvin sin od Ardjentina Passo svom forcom štuknuo me u desni fjanak pod provom i dosta me rovino".
Na slikovit i izravan način kapetan opisuje sudar i oštećenje svog broda, koristeći jezik koji bi danas smatrali neprikladnim za službenu komunikaciju. Telegram je dalje proslijeđen i u London te osiguravajućem društvu Assigurazioni Generali i Lloydu, u svrhu traženja uputa o daljnjem postupanju.
Povijesna vrijednost i popularnost
Telegram kapetana Kulišića stekao je status "kultnog" dokumenta među pomorcima i široj javnosti prvenstveno zbog svog duha, iskrenosti i specifičnog pomorskog vokabulara.
Na društvenim mrežama izazvao je brojne reakcije i šaljiva prepričavanja, a često ga se navodi kao primjer tradicionalnog pomoračkog humora i neposrednosti. Premda iz njega progovara frustracija zbog štete i nesreće, ujedno je i povijesno svjedočanstvo o načinu komunikacije i svakodnevici pomoraca na trgovačkim brodovima u prvom dijelu 20. stoljeća.
Kapetan Kulišić bio je član dubrovačke pomoračke zajednice, a agencija Dabović u Buenos Airesu radila je kao medijator i posrednik za brodove i pomorce na ruti između Europe i Južne Amerike. Lloydova agencija, poznata po svojem arhivu havarija, prijenosa brodova i pomorskih osiguranja, čuvala je ovaj telegram kao raritetni primjer neformalnog službenog dopisa.
Ovaj telegram koristi se i kao anegdota u razgovorima među pomorcima, a iz današnje perspektive šaljiv, direktan i vulgaran, telegram kapetana Kulišića podsjeća nas na složenost i slojeve svakodnevnog života pomoraca te na tragove njihove svakodnevice koje susrećemo u arhivima i pričama do danas, kad predstavlja dragulj pučke i pomorske kulture.
