Obična crna kupina trnovit je dvogodišnji grm koji može narasti i do 2 metra visine s tankim i dugim bodljikavim izbojcima, a raste uz rubove oranica, vinograda i maslinika.
Inače, kupina je biljka iz porodice ruža koja kod nas raste samoniklo, a najbliži su joj srodnici obična kupina i primorska kupina.
Obična crna kupina je trnovit dvogodišnji grm koji može narasti i do 2 metra visine s tankim i dugim bodljikavim izbojcima. Raste uz rubove oranica, vinograda i maslinika, ali i uz putove, no u posljednje vrijeme mnogi kultivari kupine uzgajaju se po obiteljskim vrtovima; kod nas u Dalmaciji još ne, ali se u kontinentalnom dijelu Hrvatske uzgaja i plantažno.
Listići su nazubljeni, tamnozelene boje i na naličju svjetliji, pomalo dlakavi, a na granama ostaju i preko zime. Cvjetovi, bijeli ili ružičasti, dugo cvjetaju, gotovo cijeli mjesec lipanj, pa tako i plodovi dozrijevaju tijekom cijelog ljeta, sve do listopada. Plod je crn, promjera oko 2 centimetra, a sastoji se od mnoštva sitnih, zbijenih i sočnih koštica.
Ulomak iz teksta objavljenog u 65. broju časopisa Maslinar
Ljekovita biljka ukusnih plodova iz porodice ruža
Kupina nije samo omiljeno voće divljine već i prava mala riznica zdravlja. Iako je većini poznata po svojim ukusnim, tamnim plodovima, ova biljka krije još niz zanimljivosti.
Kupina pripada porodici ruža (Rosaceae), a osim što raste samoniklo diljem Hrvatske, posebno uz rubove oranica, vinograda, maslinika i putova, u posljednje vrijeme sve se češće uzgaja i u kultiviranim vrtovima. U kontinentalnoj Hrvatskoj postoje i plantaže, dok Dalmacija tek otkriva njen uzgojni potencijal.
Iako je grm naizgled neugledan i bodljikav, njegovi su cvjetovi nježni – bijeli ili ružičasti, privlače pčele, leptire i druge oprašivače, čineći kupinu važnim dijelom prirodne bioraznolikosti. Cvjeta u lipnju, a plodovi se mogu brati postupno sve do listopada.
Plod kupine zapravo je složen iz više manjih plodića – koštunica – koji zajedno čine jednu 'bobicu'. Svaki od tih plodića sadrži malu sjemenku, pa je i tekstura kupine specifična – mesnata, ali i pomalo hrskava.
Kupina je izuzetno bogata antioksidansima, posebno antocijaninima koji joj daju tamnu boju. Sadrži i znatne količine vitamina C, vitamina K, folne kiseline, vlakana i tanina. Redovitom konzumacijom kupine pridonosimo zdravlju srca, jačanju imuniteta i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Zanimljivo je da su listovi kupine ljekoviti i da su se stoljećima koristili u narodnoj medicini. Čaj od osušenih listova pomaže kod proljeva, upala usne šupljine i grla, a koristi se i za ispiranje rana.
Kupina je također jedna od rijetkih biljaka čiji listovi ostaju na granama i tijekom zime, što je neuobičajeno za većinu listopadnog grmlja.
I za kraj – iako je poznata po trnju, postoje i kultivari bez bodlji, koje je lakše uzgajati i brati. Takve vrste sve su češće u vrtovima i plantažama, pa kupina postaje sve dostupnija i ugodnija za berbu.
