Gradonačelnik Andro Krstulović Opara uputio je odgovor u priopćenju splitskim i hrvatskim strukovnim organizacijama i institucijama iz područja arhitekture.
Prenosimo vam što je napisao.
- Zahvaljujem vam na vašem osvrtu na Masterplan studiju urbane revitalizacije Istočne obale i Kopilice, kojeg ste mi poslali 12. studenoga 2020. Nastavno vašem osvrtu, a u cilju transparentnosti cijelog postupka, ovim putem želja mi je podsjetiti vas na tijek izrade studije te vam predstaviti točne planove Grada Splita.
Prije nego sam izabran za gradonačelnika, još u kampanji sam govorio kako Split vidim kao suvremenu mediteransku metropolu, a ključna programska cjelina Split 2025. bila je usmjerena na rješavanje problema prometa u gradu i cijeloj aglomeraciji, kojom se nitko nije bavio desetljećima. Zato smo se, kad je o planiranju i redizajnu prostora riječ, fokusirali na dva područja – Istočnu obalu Gradske luke i Kopilicu – koja su ključ rješavanja problema prometa s kojima se svakodnevno susrećemo.
Međutim, kako ovo nije projekt jednog gradonačelnika niti jedne gradske administracije, u njega smo od početka uključili sve dionike od važnosti za uspješnu realizaciju projekta: Europsku banku za obnovu i razvoj, Hrvatske ceste, HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz i Lučku upravu Split te Splitsko-dalmatinsku županiju, a projekt od prvog dana ima podršku Vlade Republike Hrvatske te svih resornih ministarstava.
Svi spomenuti dionici su i potpisnici Sporazuma o suradnji za urbanu regeneraciju Grada Splita kroz razvoj Istočne obale Gradske luke i Kopilice, čime su potvrdili prihvaćanje nalaza studije te rad na realizaciji projekata, jer im je svima jasno kako je riječ o ključnom projektu za budućnost i razvoj drugog najvećeg hrvatskog grada. Masterplan zaokružuje i definira i dva strateška projekta Vlade RH, a to su „Novi ulaz u Split: čvor Vučevica na A1 - tunel Kozjak - čvor na DC8 - Trajektna luka Split“ te „Projekt povezivanja brzom prigradskom željeznicom kolodvora Split, u trajektnoj luci Split (Istočna obala) sa Zračnom lukom Split te izgradnja intermodalnog čvora novog glavnog kolodvora Split (Kopilica)“.
U vašem osvrtu naveli ste kako se u posljednje vrijeme u hrvatskoj planerskoj praksi pojavljuju izrade tzv. masterplan-studija koje u pravilu izrađuju inozemni konzultanti te da se pri izradi takvih studija ignoriraju ili vrlo površno analiziraju uvjeti koji prolaze iz lokalnog zakonodavnog okvira i postojeće prostorno-planske dokumentacije koja se odnosi na predmetni prostor.
Kada smo krenuli u reaktivaciju ugovora s EBRD-om i postupak izrade Masterplan studije, znali smo da je, uz ljude, prostor ono najvrjednije što Split ima. I baš smo se iz tog razloga odlučili za stručan pristup i najtransparentniji mogući postupak. Stoga vas želim podsjetiti tko je sve radio na Masterplan studiji i što je sve napravljeno.
Austrijski konzultanti iz tvrtke IC consulenten (iC) i Austrijskog instituta za prostorno planiranje (ÖIR) odabrani su na natječaju kojeg je provela Europska banka za obnovu i razvoj, a koja je osigurala bespovratnih 600.000 € za izradu studije te svo ovo vrijeme pružala tehničku podršku u provedbi projekta. Spomenut ću samo da tvrtka iC ima više od 600 stručnjaka s iskustvom u 100 zemalja te uredima u više od 20 gradova, od Toronta u Kanadi do Atene u Grčkoj te je za Europsku komisiju radila studiju za implementaciju TEN-T mreže na koridoru Rajna Dunav te sad radi isto na području Balkana, gdje se planira širenje TEN-T koridora iz kojih se financiraju najveći prometni projekti.
Christof Schremmer iz Austrijskog instituta za prostorno planiranje, koji je u izradi Masterplana sudjelovao kao ključni stručnjak za urbani ekonomski razvoj, ranije je bio vodeći stručnjak na izradi Masterplana za metropolitansku regiju Salzburg, analize stambenih potreba za Vorarlberg i regiju doline Rajne do 2030. te koordinaciju i upravljanje procesom planiranja "Masterplan Glacis" u Beču, dok je glavni stručnjak za planiranje prometa u Splitu bio Gunter Stocker iz tvrtke Snizek + Partner Verkehrsplanungs GmbH koji ima više od 15 godina iskustva u razvoju i upravljanju prometnim i infrastrukturnim projektima, a do sada je radio kao stručnjak na projektima alternativnih prometnih rješenja u dolini Rajne, prometne studije Glavnog kolodvora u Beču, transportne strategije Donje Austrije te Transport Masterplana Beč 2003.
U postupku izrade Masterplan studije izrađeni su: Studija demografije, ekonomije i turizma, koju je izradio Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) (https://bit.ly/3nFNrcA), Analiza potreba za Istočnu obalu i Kopilicu (https://bit.ly/32ZLU9i), Studija poslovnog slučaja (https://bit.ly/3nEh9yr), Integrirana analiza ograničenja (https://bit.ly/2UHI0NF), Akcijski plan i studija preseljenja (https://bit.ly/3kODmIl) te Integrirani razvojni plan (https://bit.ly/38YCZZB).
Osim toga, vođeni su razgovori sa svim dionicima te su korištene njihove studije i recentne analize kako bi se njihovi planovi na najbolji način uklopili u buduće stanje, jer su svi ti projekti – i rješavanje ulaza i izlaza u gradsku luku, i nova luka na Stinicama, i željeznički i autobusni kolodvor u Kopilici, i novi ulaz u grad, i most preko Solinskog zaljeva – strateški projekti Grada i države.
Nacrt studije predstavili smo u ožujku 2019. i nakon toga pokrenuli transparentnu javnu raspravu – otvorili smo showroom projekta u koji je u 45 dana svatko mogao doći i vidjeti nacrte, postaviti pitanja i raspravljati, a organizirali smo i posebna predstavljanja za gradske vijećnike, medije, struku i za stanovnike dvaju gradskih područja. U procesu javne rasprave zaprimili smo 18 primjedbi, prijedloga i komentara od stručnih pojedinaca i institucija. Na sve smo njih odgovorili i sve što je bilo prihvatljivo konzultanti su uvrstili u finalnu Masterplan studiju (https://bit.ly/35LfxN8). Svi dokumenti objavljeni su na internetskoj stranici Grada Splita, a organizirali smo i tematsku sjednicu kako bismo još jednom predstavili sve što je napravljeno i sve koji su u tome sudjelovali, ali i kako bismo čuli što drugi misle.
Početkom godine su u terenskom posjetu projektu kojeg prate dvije godine bili predstavnici JASPERS-a, koji su iskazali veliki interes za pomoć u konačnoj pripremi prometnih infrastrukturnih projekata za financiranje iz fondova Europske unije, naglasivši važnost izrade urbanističkih planova te prevladavajući trend u Europi prema kojem željeznica i laka željeznica zauzimaju sve važnije mjesto u modernom urbanom razvoju gradova. JASPERS-ov tim je već na početku rada utvrdio kako nije potrebno raditi dodatne studije, osim predmetne Masterplan studije te pojedinačnih studija izvodljivosti za realizaciju ovih projekata, uz Masterplan prometnu studiju srednje Dalmacije, čija je izrada u tijeku.
Samim time, vjerujem da niti jedan grad u Hrvatskoj nije napravio ovako opširnu proceduru koja je prethodila samom službenom procesu izmjena i dopuna GUP-a koji je pred nama.
Slažem se s vama da je Schürmannov plan iz 1926. godine, nakon tri godine procedure, odredio glavne pravce razvoja grada i mi smo nastavili u istom smjeru.
Sve što smo radili, radili smo sa strukom – od Žnjana, preko novih garaža do Korešnice, i pružali ruku kad god je to bilo moguće pa i kroz edukacije mladih naraštaja urbanista kroz radionice za Spinut i Gripe.
Međutim, moramo biti svjesni da o mogućnostima financiranja i održivosti projekata ne odlučuju gradonačelnik, arhitekti i urbanisti. Za to su tu Europska unija, JASPERS, Europska banka za obnovu i razvoj koja nam je partner već dugi niz godina i ostali investitori.
Izrađivači ovog masterplana iza sebe imaju čitav niz ne samo nacrtanih, već i realiziranih projekata. Problem nastaje kad planovi nastaju bez suradnje s nositeljima projekta i rezultiraju neodrživim i neizvedivim rješenjima čemu smo bili više puta svjedoci. Mi smo ovom procesu pristupili drugačije, nismo donosili lijepe slike i 3D prikaze novih gradova, već smo razgovarali i radili sa svima.
Moramo biti svjesni i da projekte o kojima govorimo rade država i državne firme na svom zemljištu i, iako masterplan možda nije prepoznat u nacionalnom zakonodavstvu, itekako je prepoznat u EU praksi i vlasnici projekata mogu raditi po njoj.
Pokretanjem postupka izmjena i dopuna GUP-a temeljenih na Masterplan studiji mi ne radimo mimo zakona, ne derogiramo propisane procedure, ne mijenjamo detaljne planove niti ukidamo urbanističko-arhitektonske, arhitektonske i arhitektonsko-investicijske natječaje. Samo želimo napokon pokrenuti postupak o kojem ovisi budućnost grada, a koji će se provoditi po zakonskoj proceduri.
Stoga u ovoj prvoj fazi tražimo suglasnost gradskih vijećnika za pokretanje izmjena i dopuna GUP-a, i to u dijelu koji se tiče gradskih projekata na gradskom i državnom zemljištu – ulaza i izlaza iz Luke, novog ulaza u Split (most Split-Kaštela), željezničkog i autobusnog kolodvora, Luke Stinice te poticane stanogradnje na Kopilici. Riječ je o projektima koji su ključni za rješavanje prometa u gradu bez kojih nema daljnjeg razvoja.
Ostatak od oko 600.000 četvornih metara zone A u Kopilici, što je iznimno kompleksan projekt, odlučili smo izostaviti iz ovih izmjena i dopuna GUP-a te ostaviti za neko drugo vrijeme, kada će se GUP-om mijenjati i ostala područja u gradu.
Drugo što tražimo, a za što vjerujem da imamo vašu podršku, odnosi se na donošenje Odluke o reaktivaciji Zavoda za urbanizam, odnosno osnivanje društva - Zavod za prostorno uređenje i izgradnju – Split, koje bi provodilo ovaj projekt i radio na svim ostalim prostornim planovima u Gradu u budućnosti.
Stoga pozivam sve vas potpisnike stručnog osvrta, ali i cjelokupnu arhitektonsku, urbanističku i planersku struku u Splitu i Hrvatskoj, da nam se pridružite, da svojim znanjem, stručnošću i iskustvom pomognete u radu Zavoda, sagledate potrebe svih prostora u gradu i sudjelujete u daljnjem planiranju grada te natječajima koje će gradska uprava zakonski morati provesti, kako za gradske projekte tako i za sve buduće.
A gradske vijećnike, kojima ste se i vi obratili, još jednom pozivam da prepoznaju važnost ovog trenutka, da izglasuju pokretanje izmjena i dopuna GUP-a i na taj način omoguće da se projekti koji su u visokoj fazi spremnosti prijave za sufinanciranje iz EU fondova.
Izmjene koje predlažemo važne su za razvoj Splita i budućnost njegovih građana, ali i cijele aglomeracije, jer o njima ovisi povlačenje sredstava i investicije u novom financijskom razdoblju Europske unije. Stoga ne smijemo dopustiti da Split još jednom propusti priliku i nespreman dočeka budućnost.
Ovo je pitanje budućnosti, ovo je pitanje generacije i odgovornost je svih nas tu budućnost osigurati - napisao je Krstulović Opara.
