Kako je to i biti star, a biti mlad?
Za Krstu Mlačića to nije tako mučno kao u 'svakodnevnoj jadikovki' Tina Ujevića, već je njegova starost samo odraz one bogate i značajne mladosti koju je ovaj čovjek živio.
Krsto Mlačić, začetnik je ideje Doma mladih i onaj koji je svoju ideju pokušao pretočiti u djelo. Život je proveo s mladima, u radu za mlade. NIkad u potpunosti nije uspio ostariti jer kaže sa smješkom "kako ću ostariti kad su samo mladi oko mene, nitko mi ne priča o žgaravici".
Obnova Doma mladih
U Gradu Splitu aktualizirala se tema Doma mladih i prijeko potrebna obnova tog objekta. Do kraja siječnja ili u veljači najavljeno je predstavljanje projekta, a radovi na Domu trebali bi početi krajem ove godine. No, kako je to izgledalo kada je ideja o domu bila samo na papiru? Što je potaklo kreatore te ideje za izgradnju doma, na koje probleme su nailazili i što su sve zamišljali ispričao namn je začetnik ideje i autor programskog koncepta Doma mladih, Krsto Mlačić.
"Uvijek me zanimala kultura. Cijeli život vukao me ka pozornici, ili da pišem ili da izvodim. Ideja je bila da budem ili arhitekt ili glumac, a završio sam kao pravnik. Nikad ne znaš što te privuče", kazao je Krsto Mlačić.
KUD Student
Prije početka studija prava u Splitu, Krsto je studirao agronomiju u Zagrebu. I kako se sve na kraju u životu posloži i ima neki svoj razlog. Krsto je na poziv prijatelja koji mu je rekao da dođe u Split jer imaju puno posla sa studentima, prekinuo studij u Zagrebu te došao ovdje gdje je i ispisao povijest.
"Imali su puno posla vezano za studente, studenstki sadržaj van fakulteta, prehranu, smještaj, servis, sport i kulturu. Tada smo osnovali KUD Student, a unatrag par godina proslavili smo 60 godina", kazao je Mlačić.
KUD Student, osnovan 1963. organizirao je sve vanstudentske aktivnosti, kulturne i sportske sadržaje.
"Imali smo sreću. 60ih godina studenti su imali jednu slobodu u društvenom životu. Nije to bilo ono strogo, počeli su rock sastavi,imali smo plesne večeri u Dioklecijanovim podrumima, pa na bedemu od pošte, zakupili smo i prostor na Zvončacu. Osnovan je tada i popularni sastav 'Tekila'. Pokrili smo sve lokacije u Splitu u organizaciji KUD-a Student. Nekad je bilo kolizije jer je i studentski centar organizirao kulturne sadržaje, ali dogovorili bi se. Imali smo na početku neizmjernu slobodu, a kad usporedim sa sadašnjom generacijom, ne otvaraju vam se mogućnosti i prostor", kazao je Krsto Mlačić te nadodao:
"Mladost se samo potvrđuje, ne ponavlja se. Ima danas krasnih mladih pjevača, glumaca, ali ne vidim da su na televiziji, u društvu, u gradu, u mjesnom odboru, ne otvara im se prostor. Ja to ne vidim, možda sam u zabludi. Smatram da je tada bilo puno više slobode koju smo i mi kao generacija stvorili, ali ipak nam je starije društvo to omugućilo".
Generacija i društvo Krste Mlačića svojom neizmjernom željom i upornošću dolazili su do onih stvari u kojima studenti i mladi i danas uživaju. Jedan od primjera je i restoran 'Index' koji je bio u vojnom vlasništvu. Opisuje nam Krsto mnoge odlaske u Banovinu, mnoge upite, ali na kraju su svojim zanosom dobili ono što su tražili.
Cijeli život radio je za mlade
Smjenom generacija dolazio je kraj njegovom radu u KUD-u Student, ali on je nastavio istim tempom i istim putem. Sve što je radio, radio je za mladost.
"Bila je sreća da ja nisam bio činovnik, a radio sam u Fondu za kreditiranje studenata u Splitu. Direktor tog fonda je rekao da se ja i činovnica iz Saveza studenata zamijenimo, da ona ode u fond, a ja na njeno mjesto jer su mi rekli da za mene nije činovništvo", kazao je Krsto Mlačić koji ni dan danas ne zna koju je točno funkciju imao tamo, ali svakako ju je koristio u radu s mladima.
"Onda kasnije dolazi iz ideoloških razloga da se Omladinska organizacija i Savez studenata sjedinjuju u jedno, Savez socijalističke omladine. Nikad nisam volio da se nešto ideološki obilježava, naročito kad su mladi u pitanju. Po mom poimanju bez obzira na ideološki prizvuk, meni je najbitnije bilo biti mlad!", kaže nam Krsto Mlačić.
Programski koncept Doma mladih
S njegovom novom, ali starom ulogom, došlo je i vrijeme kada je napravio programski koncept za Dom mladih na Mažuranićevom šetalištu. Za tu ulogu zadužila ga je omladina koju nije iznevjerio.
"Kad su mi dali mogućnost da napišem programski koncept za ono što će danas biti na Mažuranićevom šetalištu, nisam mogao utjecat na vanjsku arhitekturu nego samo na program. Ja sam samo htio da se provede program i da arhitektura to omogući. Mislim da su arhitekti ipak pogodili to što sam htio. Ja sam autor toga, ali sve je bilo pitanje mladih koji su u mene vjerovali, a i ja u njih. Nikad oni mene nisu iznevjerili, a ni ja njih nisam iznevjerio", kazao je Krsto Mlačić.
Cijeli kompleks Doma mladih projektirali su arhitekti Edo Šegvić, Frane Grgurević i Grgo Udovičić. Kompleks je 1978. osmišljen kao kulturni centar za mlade, a prema programskom konceptu sastojao se od scensko kongresnog auditorija i sportsko kongresnog auditorija s pripadajućim sadržajima.
Današnji Dom Mladih samo je polovica onoga što je bilo zamišljeno. U izvornom projektu na mjestu gdje je današnja Fina, a bivši SDK, Služba društvenog knjigovodstva, trebala je biti mala sportska dvorana, odnosno sportsko kongresni auditorij sa sadržajem omladine. Mala sportska dvorana nije napravljena uglavnom zbog nemogućnosti financiranja, ali i zbog toga što je na Gripama napravljena mala sportska dvorana ispod sjeverne tribine pa tada nije bilo potrebe za još jednom.
Za zgradu FINE, Krsto Mlačić, smatra da je i danas vrijedno arhitektonsko djelo i unatoč tome što nije bilo onako kako je prvotno zamislio, vidio je potencijal u tome da se u tu zgradu preseli SDK.
"Trebala nam je cirkulacija ljudi. U Domu mladih je bila kavana, tuda bi se ljudi kretali, prostor bi živunuo tako da je to bila dobra alternativa iako su me one gospođe godinama proklinjale jer sam ih premjestio iz grada na lokaciju koja je bila daleko od pazara i ribarnice", sa smješkom se prisjeća Mlačić
Zgrada gdje je danas HRT bila je namijenjena za televiziju. Uoči Mediteranskih igara taj je projekt i završen no Dom mladih ostao je bez parkirališta iako je ono bilo planirano, što je i danas jedan od većih problema tog objekta.
Plan za financiranje objekta
Krsto Mlačić nije zanemario ni aspekt financiranja tog objekta u budućnosti. Naime, ideja je bila povezati mlade i prostor u održavanju tog istog prostora, ali i stjecanju znanja.
"Bile su velike radionice u podrumu, radionice za elektro stvari, za izradu kulisa. Radionice bi bile opremljene. Ja sam računao da ako te radionice prorade koje će održavati objekt, đaci tehničkih škola tamo bi mogli upražnjavat praksu i time bi bili određena radna snaga i time bi se puno toga uštedilo. Druga želja mi je bila da sva izrada za kazalište bude tamo, za sve scenske eksponate, ali ne samo za splitsko kazalište, nego za sva kazališta i manifestacije u okolici", kazao je Krsto Mlačić.
Kavana u Domu mladih također je trebala biti izvor financiranja uz razne fondovi. Kavanu je zamišljao modernu, ali sa starinskim štihom, nešto slično Centralu i Bellevue.
"Ovaj projekt bio je kao predstava"
Ovaj projek za Krstu Mlačića bio je njegov svojevrsni životni projekt. Toliko toga je htio, ali i toliko toga je ostvario. Mladi su i onda uživali u sadržajima koje im je on zajedno s ostalim entuzijastima omogućio, ali i danas studenti i mladi koji dolaze u Split uživaju plodove njegovog rada.
"Ovaj projekt je bio kao predstava. Imaš izvođače koje svi gledaju, ali ono što je iza i ljudi koji stvaraju to je kompleksnije i vrijednije. Ja sam taj cijeli projekt gledao kao predstavu", kazao je Krsto Mlačić te nadodao:
"Nikad ja nisam bio uniformiran ni imao kravatu, ja sam imao slobodu".
Suradnja s Gradom
Suradnju s Gradom u budućnosti ne odbija te je spreman ponuditi pomoć i prikazati svoju viziju.
Nadamo se da će oni koji u skorijoj budućnosti preuzmu obnovu ovog velikog projekta imati barem malo entuzijazma i želje koju je imao Krsto Mlačić u svoje vrijeme.
