Vojni analitičar Večernjeg lista Ante Kotromanović i danas je gostovao u našem studiju. Na pitanje zašto se još uvijek ne znaju detalji, odnosno odgovori na ključna pitanja o letjelici koja je pala kod Studentskog doma Stjepan Radić, Večernjakov sugovornik objašnjava kako od njenog pada nije prošlo toliko puno vremena. Emisiju je vodila novinarka Lana Kovačević.
- Ono što znamo jest da je preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, kratko se zadržala na našem i pala na glavni grad, srećom bez većih posljedica. Sve ostalo trenutačno je špekulacija. Mislim da trebamo pričekati istragu stručne službe MORH-a, a dotad se suzdržati od poluinformacija jer jednostavno ne znamo je li dron bio naoružan nekom aviobombom ili eksplozivom. Razgovarao sam s nekoliko naših stručnjaka koji tvrde da je to, u principu, nemoguće. Trebalo je pričekati dan-dva-tri dok službe ne saznaju sve detalje, a onda informirati javnost - kaže Ante Kotromanović pa dodaje da, ako je bila riječ o naoružanom dronu, napad je to na članicu NATO-a, bez obzira je li letjelica stigla s ukrajinske strane greškom ili ju je Rusija namjerno poslala na naš prostor. U tom se slučaju mora aktivirati članak 5.
- Pratio sam situaciju, čitao, razgovarao s nekoliko raketnih stručnjaka. Nemamo ih puno, ali to su kvalitetni momci koje treba pustiti da analiziraju, da utvrde činjenice, drugo su sve špekulacije - kaže vojni analitičar Večernjeg lista. A je li sustav protuzračne obrane zakazao?
- Sustav jest zakazao, a najbitniji faktor takvog sustava su ljudi. Letjelica nije uočena u Rumunjskoj, netko je spavao. Nije uočena ni u Mađarskoj, a naše službe imale su prekratak rok, u šest minuta teško je reagirati i upozoriti nadležne, mi smo trebali biti o dronu obaviješteni. NATO na formalnim sastancima mora povećati razinu budnosti, odnosno to su trebali već i prije, a mi moramo iz ovoga izvući najbolje pouke - kaže Ante Kotromanović.
A tko bi odgovarao da je u Zagrebu bilo žrtava, kako bi NATO i Hrvatska na to reagirali?
- Ako je dron imao nekoliko desetaka kilograma eksploziva, to je ozbiljno, ali vjerujem da nitko zbog toga ne bi išao u rat. Da ga je Rusija lansirala kao upozorenje, sumnjam da bi se slala povratna letjelica na neki grad u Rusiji, vjerojatno bi išle nekakve izjave kojima se osuđuje čin i stalo bi na tome. Ne vjerujem da bi išlo dalje, da bi došlo do sukoba jer sukob NATO-a i Rusije značio bi Treći svjetski rat i kraj svijeta - smatra Kotromanović, koji je komentirao i stanje hrvatske protuzračne obrane. Kaže kako imamo vrlo dobre radarske sustave s kvalitetnim sposobnostima, kojima se nadzire čak i 300 kilometara mađarskog zračnog prostora.
- Ono na čemu trebamo raditi protuzračna je obrana koja je uvijek uvezana s radarskim sustavom. Imamo ono što je moglo srušiti letjelicu, a premijer je zatražio i raketni sustav Patriot, ide se u smjeru da se u kratkom periodu osiguraju sustavi za Hrvatsku, ali i da se, tako, ojačaju kapaciteti cijelog NATO-a - objašnjava Sinjanin.
Prebacujemo se na Ukrajinu, napadnut je Lavov.
- Bilo mi je zanimljivo zašto 15-ak dana rata zapad Ukrajine nije imalo ozbiljnih napada iz zraka. Imali su period mira, a čudno mi je da ukrajinska vojska nije bila svjesna da je to jedan od ciljeva i, shodno tome, disperzirala snage, to mi se čini neodgovorno. Rusi sad težište prebacuju na zapad, znaju da su tamo glavni opskrbni centri za ukrajinsku armiju i oni neće prezati, a ukrajinska vojska mora raditi na tome da prikrije svoja djelovanja i makne se od vojnih objekata - govori Ante Kotromanović pa dodaje da su Rusi i Ukrajinci sad ušli u drugu fazu rata. U prvoj ruska je vojska ostvarila tek 30-ak posto svojih ciljeva.
- S tim da glavni cilj, uzeti Kijev i svrgnuti vodstvo, nisu postigli. Ali svakodnevno, s obzirom na to da imaju na raspolaganju tehniku, pozicioniraju se uz veće gradove i nemilosrdno udaraju. Dosta su nervozni, imaju gubitke u ljudstvu, probleme s opskrbom, uveli su pričuvne snage u borbu, dovode dobrovoljce iz Čečenije i Sirije, pokušavaju si stvoriti što bolje pozicije. Nevjerojatno je vidjeti na jugu kako se Mariupolj bori, kako su ljudi hrabri. Gledao sam tenkovske bitke, zasjede koje grade i to me, na jedan način, iznenadilo, taj aktivan otpor koji je jako važan. Jer bitno je tko će duže držati.
U sljedećih nekoliko mjeseci događat će se odlučujuće bitke, ili za Kijev ili Harkiv, ili će, pod pritiskom, dvije strane sjesti i dogovoriti uvjete koji će ih zadovoljiti. Ukrajinska vojska vrši protunapade na različitim mjestima, a zanimljivo je i kako ruska vojska u kolonama protuoklopnim vozilima ulazi kao na mimohodu, gdje su onda dočekivani od Ukrajinaca. Ne razumijem kako nemaju te kolone bočne suradnje, prednje suradnje ili nekakve izvidnice, da ne koriste letjelice koje će nadzirati teren. Druga faza rata, u svakom slučaju, bit će brutalna, nemilosrdna, Rusi će nastojati što više teritorija osvojiti i vršiti pritisak prema ukrajinskoj vladi, koja će morati sjesti i dogovoriti uvjete primirja - kaže Kotromanović, koji je komentirao i ruski poziv Kini za vojnu pomoć. Kina je, smatra naš sugovornik, oprezna.
- Ruska održivost je upitna s obzirom na to da sankcije uzimaju prostor za život u cijeloj zemlji, da će one biti svakim danom sve teže i veće, a zapad će vjerojatno svakodnevno izbacivati nove sankcije da ugrozi rusko gospodarstvo i da Putin shvati kako je ovo bezizlazna situacija. Kina zna što bi značila njihova pomoć Rusiji. Rusi imaju probleme, a Kina će odigrati pažljivu ulogu. Boje se reakcije zapada ako daju pomoć u tehnici i logistici jer sankcije bi se nametnule i njima, a to je onda globalni rat i pitanje je kako to može završiti - kaže za Večernji list Ante Kotromanović.
