Prema zadnjim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječna smrtnost oboljelih od Covida-19 je 0,6 posto. To koronavirus čini šest puta smrtonosnijom bolešću negoli je to sezonska gripa. Prema riječima epidemiologinje dr. Marije Van Kerkhove, “možda to ne zvuči mnogo, ali to je ipak visoka smrtnost jer ubija jednog od 167 oboljelih”, piše Jutarnji list.
Naime, službene statistike govore da je od početka pandemije umrlo 700.000 ljudi od 18,200 milijuna, ali prema procjenama, taj je broj puno veći odnosno oko 115 milijuna, a u tom slučaju smrtnost je 0,6 posto. Za stručnjake je vrlo izazovno procijeniti stopu smrtnosti od koronavirusa jer je sigurno da svim zaraženima bolest nije dokazana, što znači i da sve smrti od korone nisu evidentirane.
Izračun
- Svjetska zdravstvena organizacija svoj izračun o smrtnosti od 0,6 posto temelji na procjeni o 115 milijuna zaraženih te na smrti 700.000 osoba (700.000/115.000.000=0,6%). Po toj metodologiji smrtnosti od Covida-19 u Hrvatskoj bila bi 0,19 posto - kaže dr. Ivana Pavić Šimetin, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Dodaje da je prema studiji seroprevalencije procijenjeno da imamo 80.000 osoba koje su bile ili jesu zaražene Covidom-19 (od toga je laboratorijski potvrđeno 5319 slučajeva), a umrle su ukupno 154 osobe pa izračun govori da je taj postotak za Hrvatsku 0,19 posto, odnosno niži od procjene SZO-a.
Opasan za starije
Inače, ranije procjene stope smrtnosti govorile su da bi ona mogla biti 0,8 posto, a znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu drže da bi to moglo biti čak 1,4 posto. No, jedno je sigurno, a to je da je koronavirus osobito opasan za starije osobe. Znanstvenici s Cambridgea vjeruju da virus ubija čak 13 posto starijih od 75 godina, a da stopa smrtnosti za mlađe od 45 nije viša od 0,024 posto, što znači da bi umrla jedna od 4167 osoba u tim godinama.
Kad se te brojke uspoređuju s pandemijskom gripom H1N1 (svinjska gripa) iz 2009. kad je umirao jedan oboljeli od 10.000, dokaz je to koliko je Covid-19 opasnija bolest. O tome svjedoči i činjenica da se broj slučajeva Covida-19 od kraja siječnja povećao više od pet puta, a broj umrlih utrostručio.
Da kod koronavirusa ništa nije predvidljivo govore i podaci po kojima je u nekim zemljama broj zaraženih bio krenuo silaznom putanjom, a onda se situacija ponovno naglo pogoršala. Uostalom, i u Hrvatskoj je početkom lipnja broj oboljelih pao gotovo na nulu da bismo početkom srpnja došli i do troznamenkastih brojeva. Jedino što je u ovom drugom poluvremenu epidemije u Hrvatskoj manji broj teških slučajeva i manja je smrtnost.
Primjerice, u razdoblju od početka svibnja do lipnja bilo je 27 umrlih u mjesec dana, a od početka lipnja do srpnja 10. Najviše umrlih imali smo 19. travnja, kad je u jednom danu umrlo osam osoba, šest 1. svibnja, ali i pet 25. srpnja. No, ipak je od 153 osoba većina umrla od 26. ožujka do kraja svibnja, a njih tridesetak u protekla dva mjeseca, piše Jutarnji list.
U Hrvatskoj od svih potvrđenih oboljelih u dobi od 40 do 59 godina smrtnost je 0,9 posto, u dobnoj skupini između 51 i 60 je 1,2 posto, a u dobi između 61 i 70 je 3,0 posto. U dobi 71 - 80 je 6,6 posto, zatim u od 81 do 90 je 4,1 posto, a najveća je u dobi iznad 90 godina, s više od 30 posto.
Protutijela
U SZO-u kažu da inače postoje različite procjene smrtnosti pa tako pregled studija kojima su se tražila protutijela u općem stanovništvu kažu da je smrtnost od Covida-19 bila 0,25 posto, što bi značilo da umire jedna od 400 zaraženih osoba. Također, jedna od novijih procjena smrtnosti pokazala je da se stopa može kretati od 0,02 do 0,78 posto.
