Svoj komentar na moguće uvođenje poreza nekretnine dala je voditeljica financija Pokreta otoka, Maja Dragojević. Njen komentar prenosimo u cijelosti i autentično:
Lafferova krivulja nazvana je prema Arthuru Lafferu, jednom od najvećih američkih ekonomista novog vremena. Objašnjava dvije najvažnije stvari koje je potrebno znati kad su u pitanju porezi: koliko država može ostvariti prihoda od povećanja poreza i koja je to točka u kojoj država počinje ostvarivati manju količinu prihoda umjesto veću.
Logika nam nalaže ako su stope poreza 0% da su onda i državni prihodi 0, što ne bi prošlo ni u najidealnijem društvu današnjice, jer kako onda imati svu tu pustu javnu upravu i infrastrukturu na raspolaganju. Ipak, ako je stopa poreza 100% nitko neće raditi ni ostvarivati prihode jer država sve uzima sebi. Znači mora biti nešto između. Stara ekonomska teorija nalaže da što je stopa veća i državni prihodi su veći. Lafferova krivulja pokazuje jednostavnu teoriju nove ekonomije koja nam govori da kada su porezne stope visoke, ako ih još dodatno povećavate državni prihodi se smanjuju.
Dobar primjer ove teorije su rane 1980. kada je Američki Kongres drastično smanjio porezno opterećenje građana u SAD-U. Sa 70% poreznog opterećenja državni prihodi SAD-a su bili 22 bilijuna $. Smanjenjem poreznog opterećenja na 50% državni prihodi su se povećali na 49 bilijuna $, točnije za 55%.
Lafferova krivulja raste do točke u kojoj državni prihodi rastu te nakon toga počinje padati. Svi ekonomisti se slažu s dokazanim da Lafferova krivulja ima ovakav oblik. Ono s čime se ne mogu svi složiti je stopa u kojoj se ta točka nalazi. Teorija kaže da je to na 70%. Nedavno provedena istraživanja pokazuju da se stopa nalazi na 33%. Istraživanje su proveli jedni od najutjecajnijih liberalnih ekonomista u Sjedinjenim Američkim Državama Christina i David Romer, koji su pokazali kako državni prihodi reagiraju na podizanje poreznih stopa. Iz istraživanja je proizašla teorija nove ekonomije prema kojoj nijedna vlada ne bi trebala podizati porezno opterećenje građana na više od 33% jer se u tom slučaju državni prihodi smanjuju. Slika: Lafferova krivulja
Danska
Danska ima za cilj reformom smanjiti porezne prihode za 3,7 milijardi eura godišnje, a to namjerava napraviti nizom mjera koja predlaže za koncentraciju na tržištu rada. Danska poput mnogih europskih zemalja suočava se s nedostatkom radne snage na jednoj strani, te rastućim brojem umirovljenika s druge strane, vrlo slično kao i na hrvatskim otocima. Kako bi potaknuli starije radnike da rade dulje Danci planiraju smanjiti porez na dohodak najmanje i najviše plaćenim radnicima što bi značilo i ukidanje najviše stope poreza na dohodak od 51,5%. Hrvatska je već napravila korak naprijed prema rasterećenju rada kroz podizanje neoporezivog dijela dohotka i “rastezanje” poreznih razreda, ali porez na dohodak je tek jedno od opterećenja rada.
U Hrvatskoj je porezno opterećenje na plaće veće nego u Danskoj te doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje predstavljaju puno veći trošak od samog poreza i čine našeg radnika skupim. Iz tog razloga se suočavamo s “radom na crno” posebno tijekom ljetnih mjeseci.
Danci su najavili i da će se usmjeriti na jeftinije poslovanje pa će smanjiti porez na dobit. U toj zemlji poslodavci plaćaju 22% poreza na dobit. Hrvatski poduzetnici kroz provedenu reformu oslobođeni su dijela poreza pa plaćaju porez na dobit po stopama od 18, odnosno 12%, ovisno o veličini poduzetnika, ali imaju i porez na isplatu udjela u dobiti te brojne parafiskalne namete koji dodatno opterećuju poslovanje. Kad se sve to skupa zbroji porezno opterećenje građana u Hrvatskoj penje se na preko 50% s čijom se politikom ne slažu najnovija istraživanja liberalnih ekonomista.
Države smo koji svojim građanima garantiraju jednak pristup formalnom obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, skrbi za djecu i starije građane, a posebno mlade. Te se usluge podmiruju javnim novcem bez znatnije participacije građana pa je očekivano da dijelimo jednu zajedničku karakteristiku — da smo zemlje visokog poreznog opterećenja. Porezni klin u Danaca iznosi 36,6% u Hrvata 39%. Bez obzira na sve zaključujemo da je danski model dobar i da funkcionara jer im je nezaposlenost pala na stopu od 3,5% pa s obzirom na mnoge slične karakteristike možemo puno naučiti.
Famozni porez na nekretnine
Od 1. siječnja 2018. nastupa novi porez koji će zamijeniti postojeću komunalnu naknadu, spomeničku rentu i porez na kuće za odmor. S obzirom i na još jedan porez, vlasnike nekretnina mogao bi zahvatiti novi namet kroz prijedlog novog zakona o komunalnom gospodarstvu, koji gura ministar graditeljstva, tako da ovo i nije baš da je neka reforma koja je povoljna za financijsku stabilnost građana. Riječ je o građevinskoj renti, koja bi se plaćala za korištenje izgrađene komunalne infrastrukture.
Prije uvođenja poreza i u predizbornim obećanjima, ministar financija tvrdio je da će za većinu građana obveza biti ista ili čak manja od komunalne naknade. Prve ekonomske procjene pokazuju da će u slučaju kuća za odmor i poslovnih prostora porez u većini slučajeva biti veći od komunalne naknade, a u slučaju stambenog prostora najviša porezna opterećenja zahvatit će vlasnike kuća mlađih od 30 godina to jest, prema europskoj klasifikaciji -mlade. Tu će posebno ugrožena skupina biti mladi otočani koji uz sve nedostatke uvjeta za život na otoku, još moraju i plaćati porez na isto, pa nas to vodi do zaključaka da se uvođenjem ovog poreza provodi politika u kojoj nema mjesta za mlade u Hrvatskoj.
Grčka
2013. godine, dvije godine nakon što su Grci uveli porez na nekretnine preko 30.000 ljudi odbilo je upisati svoja nasljeđa. U 2015. godini taj broj popeo se na više od 50.000 ljudi i narastao više od 56% u dvije godine. Istraživanja diljem zemlje ukazuju na to da ljudi sve više odbijaju upisati svoja nasljeđa.
Da bi poslovali u Grčkoj više ne trebate računovođu koji vam daje upute kako da isplaćujete svoja sredstva. Grčki ministar financija postavio se je u tu ulogu. A to znači ako Grci ostvaruju prihod, moraju ga direktno davati državi. Računovođa ima zakonsku obvezu da dostavi sve podatke ministarstvu financija koje analizira samo prihode i ako zbroj istih ne odgovara željenome, može realocirati sredstva u svoj džep. I tako je i bilo s kolekcijom poreza na nekretnine i dodatnim porezom koji je prvenstveno trebao biti “ privremeni” pa je postao “konstantni” i na kraju “ fleksibilan” što god to značilo. Grčki ministar financija odlučio na ovaj hvalevrijedan potez jer se u 2016. broj nepodnesenih prijava popeo na 900.000. S obzirom na sve ubrzo i mi možemo očekivati ovakve brojke nepodnesenih obrazaca za prijavu poreza na nekretnine.
U ekonomijama koje djeluju po principima ukidanja siromaštva, njihov ministra financija se odlučio provesti svoju politiku kroz kolekciju poreza za siromašne i ranjive skupine. Izmislio je novi model prihodovnog kriterija baziranog na pristupu bankovnim računima. Samo je pitanje kad će se ministar financija proglasiti bogovima naših računa.
Inovativni grčki ministar dosjetio se kako oporezivati sve veći broj eko sela i zajednica koje se razvijaju diljem grčke koristeći obnovljive izvore energije pa je uveo posebni porez na nekretnine bez električne energije od 20%. Također, siromašni i ranjivi ne moraju ostvarivati dohodak da bi bili oporezivani. Od 2010. uveo je politiku procjene dohotka po kojem svaka osoba koja diše predivan grčki zrak mora platiti 3000 eur-a na godinu. Ako osoba posjeduje i nekretninu, mora platiti 3000 EUR za njeno održavanje. U sekundi, porezni obveznik bez dohotka mora plaćati porez od 6000 EUR godišnje. Ako mene pitate, ovo porezno opterećenje građana u Grčkoj je skandalozno.
Odgovor
Taman u vrijeme traženja odgovora na početno postavljeno pitanje, jedan od najuglednijih hrvatskih poslovnih portala objavio je post sa sljedećom najavom: “Počelo je.” Započela je nova era.
Najveći investitor u turizam s 900 milijuna kuna, kaže kako odgađa investiciju zbog neizvjesne fiskalne politike za investitore. Komentirao je i kako se većina investicija u turizam u Hrvatskoj odnosi na projekte domaćih poduzeća u podizanje kvalitete smještaja, dok stranih ulaganja gotovo da i nema. Smatra da Hrvatska ima priliku turizam repozicionirati prema onom više kvalitete koji potiče zapošljavanje i rast ukupnog hrvatskog gospodarstva. I eto nam odgovora.
Nametanje nelogičnih zakona i još manje provedivih poreznih politika oduvijek smo pravdali privlačenjem investicija i da moramo biti konkurentniji. Jer ipak privlačenje kapitala je uvijek bilo bitnije od zadržavanja stanovništva. Grci su to riješili uvođenjem poreza na zrak. Mi smo doduše toliko pretjerali s tim da sad osim građana odlaze i investitori. Što u našem slučaju nužno ne mora biti loše. Ekonomske analize pokazuju da u nestabilnim ekonomijama brže dolazi do povećanja broja društvenih poduzeća. To zapravo znači da lokalno stanovništvo postaje konkurentnije i dolazi do povećanja broja domaćih investicija i reinvesticija u lokalnu zajednicu.
S druge strane nedostatak kapitala dovest će do prisiljene reforme javne uprave, daljnje decentralizacije i ukidanja političkih beneficija. Kao rezultat dobit ćemo efikasniju javnu uprava te učinkovitiji rad i provođenje javnih politika. Provedba reforme javne uprave zahtijeva određena financijska sredstva. Kako bi usluge bile brže i dostupnije građanima potrebna su značajna ulaganja rekli bi naši političari. Sredstva će namaknut na jedini logičan način; novim porezima, s obzirom na to da nam druga financijska sredstva nisu dostupa jer smo kreditno nesposobni. I logično da jesmo kad nam javni dug čini više od 80% BDP-a.
Javna uprava ima na raspolaganju “mrtvi kapital” te umjesto da potiče lokalne investicije, pronalazi načine kako da dodatno porezno optereti svoje sve malobrojnije građane. Ista nema niti malo znanja oko provođenja porezne reforme i načina na koji ona utječe na život građana. Plaćanjem poreza na nekretnine plaćamo porez na vlasništvo imovine te sami postajemo podstanari u vlastitom domu za kojeg smo već platili brojne namete. Metode održivog financijskog menadžmenta nismo usvojili niti primijenili pa će nas to koštati više od samog poreza u budućnosti.
Došao je trenutak da izaberemo drugačije.