Uz prikazivanje dvaju filmova i razgovor s brodograditeljima, u amfiteatru Multimedijalnog kulturnog centra Split (MKC – Dom mladih) bit će u ponedjeljak 29. travnja u 18 sati promovirana knjiga “Amorella ~ ploveći grad” vizualne umjetnice Duške Boban i novinara Nikole Bajte. Knjiga, čiji je suizdavač Hrvatski pomorski muzej Split, kroz fotografije i priče o brodovima istražuje dostignuća stoljetne splitske brodogradnje i njenu ulogu u oblikovanju pomorskog identiteta Splita kao modernog grada.
Nagrađivani dokumentarac LordanaZafranovića “Amorella – Put u budućnost” iz 1989., koji donosi snimke gradnje, porinuća i primopredaje tog čuvenog feribota splitskog škvera, i televizijska reportaža Tene Perišin i Šime Strikomana “S Amorellom preko Baltika” iz 1991. bit će prikazani u 18 sati.
Knjigu “Amorella ~ ploveći grad” će s početkom u 19 sati predstaviti autori Duška Boban i Nikola Bajto, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split Danka Radić i povjesničarka umjetnosti Jasminka Babić, kustosica izložbe i autorica stručnog osvrta uvrštenog u knjigu. Nakon toga slijedit će razgovor s velikanima splitske brodogradnje, ljudima koji su izgradili Brodosplit gradeći brodove za cijeli svijet.
Knjiga “Amorella ~ ploveći grad” prati istoimenu izložbu fotografija Duške Boban, koja je u Galeriji MKC-a Split otvorena do 2. svibnja, a donosi fotografski esej nastao tijekom plovidbe feribotom Amorella 30 godina od njegove izgradnje u Brodosplitu te fotografije maketa 33 broda, snimljene u neformalnom brodogradilišnom muzeju. Istaknuta kao simbol brodograđevnog Splita, Amorella je dobila centralno mjesto i u knjizi, gdje je obrađena povijest njene gradnje i kasnije baltičke plovidbe.
Istražujući sudbine ostalih brodova porinutih s navoza splitskog škvera, od parnog remorkera Konjic iz 1937. godine, preko raznih trgovačkih, ratnih i specijalnih brodova, do luksuzne jahte Caspian Star iz 2012., Nikola Bajto je o njima ispisao priče iz kojih se iščitava uspon Brodosplita od malog lokalnog do velikog europskog brodogradilišta čije su ambiciozne novogradnje ponijele čitav niz svjetskih priznanja.
“Te brodske sudbine nadilaze Mediteran i obgrljuju sva svjetska mora. Ukazuju koliko smo bezuvjetno uvjetovani, povezani; koliko smo dio iste sreće ili nesreće”, navodi u knjizi Duška Boban, zagovarajući održanje brodogradnje i krozsnažniju afirmaciju njenog nasljeđau kulturi, konkretno u budućem Muzeju mora koji zamišlja u zdanju Dalmacijavinau splitskoj Gradskoj luci.