Da je brdo Kozjak oduvijek bilo ponos i zaštita grada Kaštela, jasno je od davnih vremena i povijesnih dokumenta, a pod njegovim padinama i na plodnom polju stvarao se od prapovijesti život i tkala kolijevka i današnje hrvatske državnosti i identiteta. Brdo Kozjak danas je ponovo u fokusu javnosti, ali zbog plana izgradnje solarne elektrane na njegovim sjevernim padinama.
Građanska inicijativa Zeleni Kozjak - koju zajedno predstavljaju članovi Župe Kaštel Lukšić, s bratovštinom Sv. Ivana od Birnja, Udruga za očuvanje kulturno povijesne baštine Bijaći, lovačke Udruge Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića, uz podršku Mjesnog odbora Kaštel Lukšića jasno se očitovala prema Gradu Kaštela ali i ostalim čimbenicima kako se u potpunosti protivi ovom potencijalnom projektu, uz zahtjev upućen Gradu Kaštela da se projekt solarnih polja trajno ukloni iz prostornog plana grada Kaštela kao i županijskih prostornih planova koji su u tijeku.
Naime, u veljači 2021. poduzeće Kozjak Energy d. o. o. čiji je vlasnik Dragan Jurilj dalo je izraditi elaborat zaštite okoliša za sunčanu elektranu Kozjak. Iste godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske izdalo je rješenje u kojem su navedeni uvjeti po kojima je takav zahvat moguć.
Slijedom navedenoga mediji su 31. siječnja 2024. objavili da je tvrtka Kozjak Energy d.o.o zatražila od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja procjenu utjecaja na okoliš sunčane elektrane Kozjak. Pri tome je netočno navedeno da će elektrana biti na južnoj padini Kozjaka, što je dovelo do zabune, jer građani uglavnom nisu bili upoznati s elaboratom iz 2021.
Ukupna površina koju bi ta elektrana obuhvatila iznosila bi 643 hektara. Cijeli kompleks predviđen je na prostoru Biranjštine i uz brijeg Vilar, sjeveroistočno od kozjačkog vrha Biranj, a južno od nove suvremene autoceste A1.
Proučivši pažljivo predloženu lokaciju i trasu pristupnog puta u društvu Bijaći zaključeno je da predložena lokacija i trasa pristupnog puta nisu prihvatljive iz više razloga. Članovi i suradnici ovog uglednog društva čiji su članovi dobitnici brojnih nagrada iz područja proučavanja i očuvanja kulturno povijesne baštine iznijeli su argumente s različitih društvenih i znanstvenih aspekata, a koja ukazuju na to da bi izgradnjom elektrane bio radikalno devastiran vrijedan vegetacijski pokrov i areal staništa brojnih divljih vrsta, ptica i sisavaca, kao i veći broj još neistraženih arheoloških lokaliteta (prapovijesne gomile, gradine i vrtače u kojima su bila prapovijesna naselja). Uz prirodoslovni i kulturno-povijesni arheološki kontekst, te višestoljetnu sakralnu funkciju crkve sv. Ivana na Birnju, treba istaknuti i onaj društveno –gospodarski. Naime, na tom prostoru je najbujnija vegetacija i lovište lovačkih udruga Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića s većim brojem čeka i pojilišta. Izgradnjom elektrane te bi lovačke udruge praktično ostale bez svojega lovišta, koje je već značajno ugroženo izgradnjom vjetroelektrane na Oporu, a na južnim padinama Kozjaka za to više nema mjesta.
S iznesenim mišljenjem društva Bijaći, suglasni su i članovi bratovštine sv. Ivana od Birnja iz Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije i lovačke udruge Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića, te svi članovi Mjesnog odbora Kaštel Lukšića.
Četiri su glavne skupine argumenata kojima pobijamo opravdanost takvog zahvata u prostoru Kozjaka i svetišta na Birnju:
1. Povijesno-arheološki argumenti
Zaravan na kojoj je predviđena izgradnja sunčane elektrane dio je povijesnog prostora Biranjšćine, kao dijela crkve i svetišta sv. Ivana od Birnja. Sama crkva je višestoljetno središte kulta sv. Ivana Krstitelja, još od srednjeg vijeka, čiji kontinuitet potvrđuje i danas živa pobožnost toga kulta, kojega čuva i njeguje bratovština sv. Ivan u Kaštel Lukšiću. Uz to, na predjelu Biranjšćine je u zadnje vrijeme registriran veći broj arheoloških lokaliteta (gomile, gradine,), koji s crkvom na Birnju tvore tisućljećima stvarani kulturni krajolik na tom dijelu Kozjaka. Također je i predviđeni pravac pristupnog puta trasiran točno preko prijevoja Grebine na kojemu se nalazi još neistraženo groblje iz prapovijesti i antike.
2. Ekološki argumenti
Izgradnja solarne elektrane na tom području dovela bi do trajne devastacije velikog dijela netaknute prirode u zoni koja je zaštićena s različitih aspekata na temelju Zakona o zaštiti prirode, gdje su prirodna staništa brojnih vrsta divljači (sisavaca, ptica, gmazova itd.). Također bi i predviđena ograda u cijelosti prekinula slobodno kretanje divljači, usitnila bi šumski ekosustav i umanjila bonitet lovnog područja.
Zbog izgradnje postrojenja došlo bi do uklanjanja postojeće grmolike i drvenaste vegetacije na području što bi dovelo do gubitka šumske vegetacije i erozije, a posljedica je gubitak zemljišta poljoprivredne namjene, terena za ispašu stoke, boravak i prehranu divljih životinja.
Važno je naglasiti da se područje planiranog zahvata nalazi se unutar ekološke mreže i to Područje očuvanja značajno za ptice (POP) HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora.
Namjeravani zahvat također je u suprotnosti s Prostornim planom Grada Kaštela, čl. 37., gdje se navodi da je jedan od ciljeva očuvanja područja Kozjak i zaštita divljih svojti (ptice grabljivice, jarebica kamenjarka) i ugroženih stanišnih tipova (istočno submediteranski suhi travnjaci, mješovita šuma i šikara medunca i crnog graba, šuma alepskog bora s tršljom).
3. Društveno gospodarski argumenti
Na prostoru predviđenom za izgradnju sunčane elektrane Kozjak nalazi se teritorij lovišta lovačkih udruga Donja Kaštela i Kaštilac iz Kaštel Lukšića. Još jednom naglašavamo da je to jedini sačuvani prostor očuvane prirode u granicama Grada Kaštela, gdje je moguće održavati lovno-gospodarske aktivnosti, budući da je prostor s južne strane Kozjaka uglavnom već zauzet prometnicama, širenjem građevinskih zona i poljoprivrednih površina. Ukupna površina koju obuhvaćaju granice lovišta je 7. 452 ha. Od toga šumske površine zauzimaju 5. 867 ha (5. 497 ha u državnom i 370 ha u privatnom vlasništvu), a poljoprivredne 750 ha u privatnom vlasništvu. Dio ovoga lovišta već je devastiran gradnjom vjetroelektrane na Oporu koja je u tijeku.
Godine 2019. izrađen je sustavni popis divljači u lovištu za potrebe lovno-gospodarske osnove upravljanja lovištem. Utvrđeno je postojanje stalnih i povremenih vrsta krupne i sitne divljači (divlja svinja, zec, fazan, jarebica, srna itd.).
Unutar lovišta podignuto je za potrebe lova 19 čeka i raspoređeno 15 solišta.
Izgradnjom sunčane elektrane posred lovišta ono bi praktično bilo toliko devastirano, a divljač decimirana, da bi u biti prestalo postojati. Gubitkom ovoga lovišta Kaštela bi u stvarnosti ostala bez površine na kojoj se može organizirati lovište, pa i ovaj argument treba pribrojiti prethodnima kao razlog više za odbacivanje projekta na toj lokaciji u cijelosti.
4. Ekološko - gospodarski
Često se danas u medijima i javnosti spominje kako je ovakav oblik proizvodnje i akumulacije energije visoko ekološki pri tome očito misleći na potencijalno manju emisiju štetnih plinova u odnosu na neke druge tehnologije, ali ne uvažavajući širu sliku zahvata u ovakvih projekata i njihovih dugoročnih posljedica u ovog vrijednom i zaštićenom okolišu, koji je u slučaju ovog našeg kaštelanskog lokaliteta uistinu visoko kvalitetan, jedinstven uz iznimno bogatstvo kulturno-povijesnim sadržajem, tradicijom, te iznimnim potencijalnom koji se može i mora valorizirati na drugačiji gospodarski način koji uvažava sve prednosti istog. S istim stavom suglasni su i vlasnici zemljišta koje se nalazi na planiranom području zahvata solarne elektrane, a koje investitor planira okružiti žičanom ogradom.
Lokacija predviđena za potencijalnu solarnu energanu svakako je pogrešna, a planovi koji se donose u određenom vremenu nisu i ne smiju biti sveto pismo, te moraju biti podložni reviziji i mogućim promjenama u funkciji boljitka života građana Kaštela.
Da je tome tako najbolje znaju građani Kaštela, koji i danas trpe posljedice nazadovanja unutar životnog i ekološkog prostora pogrešnim odabirom industrija koje su dovele do devastacije visoko vrijednog kaštelanskog okoliša uz more.
Iz Inicijative Zeleni Kozjak smatraju kako je smjer kojim su Kaštela kao grad krenula mora isključiti svaku industriju koja dugoročno devastira okoliš,kojeg upravo na ovim sjevernim padinama Kaštela imaju kao rijetko koji grad u Dalmaciji.
Na temelju svega gore iznesenog iz Inicijative strogo stoje ne stajalištu da na povijesnom prostoru Biranjštine nije mjesto bilo kakvoj industrijskoj aktivnosti, pa tako ni predviđenoj sunčanoj elektrani. Stoga se od grada Kaštela, Županije Splitsko dalmatinske, kao i od svih relevantnih čimbenika traži odbijanje Studije utjecaja na okoliš solarne elektrane, ali izmjena prostornih planova Grada Kaštela i Splitsko-dalmatinske županije, na lokaciji čiji je neveliki prostor od iznimne važnosti u okvirima Splitsko-dalmatinske županije i s aspekta povijesno-arheološke i s aspekta prirodne baštine i bio raznolikosti kao i s aspekta društveno gospodarske djelatnosti u funkciji lokalnog stanovništva.
