Iako se nalazimo točno na sredini klimatološkog proljeća, u dijelovima zemlje i dalje se javlja jutarnji mraz. Prije dva dana dogodio se hladan prodor s kojim je snijeg padao i do nekih najnižih dijelova zemlje, a slabljenje vjetra i vedra noć za nama bili su pogodni za izraženo ohlađivanje tla. Zbog toga je rano jutros u dijelovima zemlje bilo mraza, temperature zraka su u Lici i Gorskom kotaru padale do -3°C. Slabog mraza bilo je i u dijelovima Dalmatinske zagore, uglavnom Cetinske krajine gdje je temperatura pala na -1°C.
Međutim, standardna temperature zraka mjeri se 2 metra od tla, a još hladnije je bilo na 5 centimetara od tla. Prema podacima DHMZ-a, na toj visini u Zagori su temperature padale do -3°C, a u dijelu Slavonije do -6°C. Mraza na 5 centimetara zabilježen je čak uz more, primjerice u Pločama je bilo 0°C, Šibeniku 1°C...
Jutrošnji mraz je srećom bio slabiji od onoga koji se dogodio početkom travnja. Tada su temperature zraka u unutrašnjosti padale i ispod -5°C, uz tlo je ponegdje bilo do -10°C. Mraza je tada uz tlo bilo na mnogim dijelovima obale i otoka.
POVEZANI SADRŽAJ:
- KATASTROFA U POLJOPRIVREDI Za nama rekordno hladno jutro, štete su ogromne: Pogledajte prizore iz Vrgoračkog polja
- LED “POKOSIO” POLJOPRIVREDNE KULTURE Prizori iz doline Neretve i s otoka dovoljno govore sami za sebe
Već smo pisali o šteti koji je jutarnjim mraz početkom travnja nanio nekim kulturama u dolini Neretve, pa čak i na otocima. Za komentar posljednje pojave kasnog proljetnog mraza, upitali smo izvanrednog profesora Sveučilišnog odjel za studije mora Sveučilišta u Splitu, dr. sc. Franu Strikića.
- Nema sumnje da će biti šteta. Prikupio sam određene podatke s područja iz Dalmatinske zagore gdje se mraz posljednjih tjedana dogodio u više navrata. Već u ožujku zabilježene su štete na bajamama. U travnju je mraz nanio štetu drugim voćnim kulturama poput jabuke, trešnje koje su u cvatu. Srećom, u Zagori povrtne kulture uglavnom još nisu iznikle, pa ne bi trebalo biti većih šteta za sada.
Šteta u vinogradima zadnja dva dana
Vidjeli smo ipak iz nekih dijelova Dalmacije fotografije stradalih izniknulih krumpira...
- U Zagori uglavnom nisu nikli, a tamo gdje jesu može biti štete. Ostale povrtne kulture su upravo u fazi nicanja ili u hladnijim dijelovima u fazi sjetve. Na njima ne bi trebalo biti štete od mraza. Također, na lokacijama na kojima je krenula vinova loza, zadnja dva dana se mogla pojaviti šteta na vinogradarskim kulturama.
Međutim, imamo i štetu od dugotrajne suše. To može ostaviti posljedice, pa ljudi ne mogu obavljati redovite agrotehničke mjere, a to se naročito odnosi na sjetvu ratarski kultura u poljima poput Imotskog, Petrovog i sl.
Postoji li zaštita od mraza?
Sada je svaki sljedeći dan mraz sve opasnija pojava za biljni svijet? Prognoza za sljedeća dva tjedan govori da se pokoji dan u Zagori i dalje može pojaviti jutarnji mraz.
- Apsolutno. Ako se to dogodi, imat ćemo velike štete na poljoprivredi. Ne samo u Zagori nego i ponegdje uz obalu i na nekim lokacijama na otocima. Primjerice, Gornji Humac na Braču, Nerežišća, na Korčuli Blato i Smokvica, Pelješac i sl.
Postoji li način, ako mraz opet zaprijeti, da poljoprivrednici zaštite svoje kulture?
- Vrlo teško je napraviti zaštitu od kasnih proljetnih mrazova. Jedni način je, a to je rijetko tko ima, sustav orošavanja u doba kada se taj mraz očekuje. Drugi način je osigurati nasade pa da se na neki način nadoknadi šteta u tekućoj godini.
