Za razliku od lanjskog, ovogodišnji travanj donio nam je vremenske prilike koje su primjerenije kasnoj zimi, nego središnjem mjesecu klimatološkog proljeća.
Možda je dobro napomenuti da je područje Hrvatske izbjeglo još ekstremnije vremenske prilike i to za svega nekoliko stotina kilometara. Prošle večeri, primjerice, u Beogradu je izmjeren snježni pokrivač od 19 centimetara, što je uvjerljivo najveći snježni pokriva u travnju u tom gradu u povijesti službenih mjerenja.
Dobra i loša vijest: Slabljenje bure
No hladnoće u Hrvatskoj ne nedostaje. U noći na srijedu na Dinari je izmjereno -10°C, na Mosoru -5°C. U Dalmatinskoj Zagori temperature su tek nešto iznad nule, a ponegdje već ima slabog mraza. Uz obalu i na otocima temperature su većinom od 3 do 7°C.
Iako će srijeda biti najhladniji dan ovog tjedna, dobra je vijest slabljenje, zatim prestanak bure. To će doprinijeti tome da osjet hladnoće bude manje izražen no donijet će drugi problem. Naime, sljedeće dvije noći bura će biti tek slaba, a to će doprinijeti jačem noćnom hlađenju i rasprostranjenijoj pojavi mraza u Zagori, ali ponegdje i u unutrašnjosti otoka.
Mraz u ovom dijelu godine nikako nije dobra vijest jer se priroda tek budi, a temperature ispod nule mogu nanijeti značajne štete na poljoprivrednim kulturama, osobito voćkama. Sreća je što ove godine općenito vegetacija malo kasni, no dogode li se konkretni minusi, ni ta činjenice neće odveć pomoći. Kao da nam nisu dovoljni inflacija i ostali faktori zbog čega su nam i poljoprivredni proizvodi sve skuplji, sada prijeti nova opasnost u vidu šteta od mraza!
Tako će jutarnji mraz u četvrtak i petak biti znatno češća pojava nego danas ujutro. Pri tome se čini da će najhladnije jutro biti u petak kada bi u nekim kotlinama Zagore temperatura mogla pasti na oko -3 ili -4°C. U dane vikend bit će malo toplije.
U nastavku pročitajte savjete Agrokluba poljoprivrednicima kako zaštititi nasad od proljetnog mraza.
Kako zadimljavanjem zaštititi nasad od proljetnog mraza?
Proizvođačima je jedna od najvećih noćnih mora - kako zaštititi svoj nasad od proljetnog mraza, na samom početku ciklusa. Jedna od najstarijih metoda zaštite je zadimljavanje. Ujedno je i najjeftinija. Zadimljavanje prakticiraju voćari u cijelom svijetu, te nerijetko viđamo fotografije i snimke paljenja vatri noću i borbu proizvođača da zaštite budući rod.
Što paliti i kada?
Važno je znati da se ovom metodom može zaštiti nasad od mraza do minus 4 stupnjeva, kaže Lidija Vulović, inženjerka zaštite bilja:
"Zadimljavanje je najstarija i najjeftinija zaštita od mraza. Oblak dima sprječava emitiranje topline, čime se ublažava hlađenje prizemnih slojeva zraka. U nasadu se pale materijali koji stvaraju gust dim, a ne sagorijevaju brzo, odnosno koji tinjaju. To mogu biti stare automobilske gume, stajsko gnojivo, piljevina, vlažna slama pomiješana s lišćem, uz dodatak katrana. Ako postoji opasnost od mraza, najbolje je vatre paliti oko ponoći, kako bi voćke bile zaštićene do najjačeg jutarnjeg mraza. Dimnu zavjesu trebalo bi održavati sve do izlaska sunca".
Koliko vatri je potrebno po hektaru?
Ako se ova metoda primijeni pravovremeno može povećati temperaturu od 0,5 do čak 1,5 stupanj, što je u izvjesnim slučajevima dovoljno da se zaštite cvjetovi voćaka od mraza.
"Da bi ova metoda bila uspješna, potrebno je oko 50 vatri na jedan hektar. Ovom metodom moguće je braniti voćnjak od slabijih mrazeva do minus 4 stupnjeva. Pri jačim mrazevima zadimljavanje nije učinkovito i treba potražiti druge mjere", kaže Vulovićeva.
Aktivne metode sprečavaju gubitak topline
Uloga aktivnih metoda je da spriječi gubitak topline ili da se biljci dovede toplina kako bi se njena temperatura održala iznad točke smrzavanja.
Aktivne metode temelje se na tri principa - konzerviranje topline, dodavanje topline i miješanje zraka.
Konzerviranjem, toplina se zadržava tijekom noći u prizemnom dijelu zraka, gdje se i nalaze dijelovi biljke osjetljivi na mraz. U ovu grupu, kako navodi Lidija Vulović spadaju pokrivanje biljaka, zamagljivanje, zadimljavanje i prskanje. Pokrivanje je najjednostavnija metoda zaštite. Biljke se mogu zaštiti pokrivanjem slamom, tresetom, kartonima, tkaninama ili primjenom kemijskih proizvoda poput porozne pjene, plastične folije ili umjetnog snijega. Stvaranjem umjetne magle smanjuje se gubitak topline u voćnjaku, rasprskavanjem amonij klorida, tetraklorida ili fosfor pentoksida. Ovako napravljena magla može se po mirnom vremenu dugo održati iznad branjenog područja, ali se primijenjuje na morfološki ujednačenom području, na primjer u cijeloj dolini.
Skuplji načini zaštite od mraza su orošavanje ili prskanje, zatim dodavanje topline grijačima ili pećima, potom Frost busterima, kada se topli zrak direktno ubacuje u voćnjak, ili miješanjem zraka wind strojevima ili helikopterima.
