Prema podacima HNB-a, depoziti kućanstava su krajem rujna iznosili 240 milijarde kuna, a samo građani Zagreba od toga drže na štednji 30 posto. Prosječni hrvatski građanin drži neveselo u banci 7.600 eura jer su kamate višestruko manje od godišnje inflacije koja je sad negdje oko 2,3 posto. Razlog je, smatra se, opća neizvjesnost zbog covida-19 i njegovih inačica. Tad je lijepo znati da imaš nešto što ti može amortizirati financijske udare, zbog bolesti, gubitka posla...
Gospodarstvo se oporavlja, ali cijene sirovina i energije značajno rastu. Možda je vrijeme dio novca "zavrtiti" u tržište kapitala, u dionice na burzi ili u dioničke fondove? Zagrebačka burza nije nešto primamljiva. U posljednjih pet godina CROBEX je u silaznoj putanji. Prometi su vrlo mali, a nema ni značajnijih preuzimanja. Davno su prošla vremena kad su i "purani letjeli", ZSE radio promete i po 100 milijuna kuna. Danas manje od 10 milijuna kuna. Mali investitori "day traderi" su se većinom razbježali, najuporniji premjestili na strane burze.
No, da biste sudjelovali na tržištu kapitala ne trebate direktno zadavati naloge svom brokeru. Ulogom, kupnjom udjela nekog od dioničkih fondova umjesto vas to će raditi fond menadžeri. Računajte da su generalno puno upućeniji u događanja od vas, da znaju iščitavati godišnje financijske izvještaje dioničkih društava, prate političke događaje, informacije koje mogu utjecati na poslovanja sektora itd. Fondova je raznih, više ili manje rizičnih, s više ili manje kapitala, starijih i mlađih.
Vaše je da obratite pažnju od čega mu se sastoji portfelj. I naravno, kakav mu je prinos, godišnji, mjesečni ili čak od osnivanja. Morate ipak znati da povijesni podaci ne daju nikakvu garanciju što će se događati sutra ili za pola godine. Fondovi, kako koji i kako kada, naplaćuju ulazne i izlazne naknade. One obično nisu visoke, a zna biti i bez naknada. Više o tome možete pronaći na hrportfolio.hr.
U posljednjih godinu dana aktivnosti tako je dionički fond A1 zabilježio 48,67 posto prinosa, što je najviše od svih registriranih u Hrvatskoj. Trenutna imovina mu je samo 8 milijuna kuna, a osnovan je prije 13 godina. Uložili su većinu novca u dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi i zanimljivu kanadsku tvrtku koja "rudari" kripto valute Bitcoin i Ethereum.
Vaš prinos, zarada bi, pojednostavljeno, bila razlika između vrijednosti udjela na dan kupovine i dana prodaje minus ulazne i izlazne naknade i eventualnog poreza, o čemu je najbolje da se informirate kod upravljača svakog pojedinog fonda na njihovim internet stranicama.
Drugi zanimljiv fond s godišnjim prinosom od 38,20 posto zove se Generali Energija. Uložio je u energetske dionice nadaleko poznatih tvrtki kao što je Exxon Mobil, Chevron Corporation, BHP Group. Raspolaže imovinom od 9 milijuna kuna i osnovan je prije 12 godina.
Ovo zanimljivo shvatite uvjetno jer kolo sreće se okreće, samo je pitanje kad i u kojem smjeru. To važi i za svakog pojedinačnog ulagača. Važna je samo odluka kad ući i kad izaći, kapitalizirati svoju dionicu ili udio u fondu. Euforiju, žal za izgubljenim ili propuštenim ostavite sa strane. Držite se kalkulatora, a jaja ne sva u istu košaru kao što to ne rade ni fondovi. I u fondovskoj industriji zna se dogoditi kao i na sportskim kladionicama da izgube favoriti. Prije nego započnete s ulaganjem, promislite dobro je li vam taj novac višak bez kojeg možete.
