Nutricionistica i dijetetičarka Olja Martinić ističe kako možemo osjećati više vrsta umora i nikako ih ne treba zamijeniti sa proljetnim umorom, prenose 24 sata.
– Proljetni umor traje kratko i uz malu intervenciju u životnom stilu vidljivo je poboljšanje. Kronični umor je ozbiljno stanje koje danas ima i svoju šifru kao bolest. Nije ugodno kada se poklopi sa proljetnim umorom i nerijetko je potrebno potražiti stručnu podršku. Sportski umor se javlja nakon pojačane aktivnosti zbog usporenog oporavka i nutritivne neravnoteže. Lako se rješava personaliziranim nutritivnim obradama. Kombinacija burnouta i proljetnog umora je učestala, a javljaju se i promjene krvnog tlaka, plitko disanje, suha koža i slično – pojašnjava Martinić.
– Proljeće je godišnje doba u kojem se naš organizam priprema za veće aktivnosti na otvorenom u predstojećim toplijim danima i na neki način se svi budimo iz svojevrsnog hiberniranja. Zato je ovo razdoblje najbolje iskoristiti za detoksikaciju ili jačanje organizma, jačanje fizioloških funkcija i vraćanje ravnoteže u određene sustave koji su bili tijekom zime narušeni zbog nedostatka sunca i boravka vani – kaže izv. prof. dr. sc. Donatella Verbanac, dipl. ing. medicinske biokemije na Farmaceutsko biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
Ističe kako se neravnoteža najčešće javlja u sustavima zaduženim za lučenje probavnih sokova i hormona te potvrdu pronalazi u stručnim znanstvenim istraživanjima koja ističu kako je godina iza nas po tom pitanju bila iznimno zahtjevna te je na nas utjecala u psihičkom i u fizičkom smislu.
– Izgubili smo redovni ritam promjene dnevnih faza vezanih uz svjetlo i tamu što je poremetilo zdrav san, ali i sve ostale sustave. Zato tvrdim da je ove godine proljetni umor osobito teško pao ljudima koji su i inače osjećale tegobe na prijelazu godišnjih doba – kazala je prof. Verbanac.
Dodaje da usto imamo na raspolaganju veliku količinu hranu koja je energetski vrlo bogata, ali je nutritivno siromašna i to također utječe na naše zdravlje.
– Zdravlje počinje sa zdravom ravnotežom dobrih bakterija u našim crijevima, u prvom redu bakterija mliječnog zrenja poznatima kao LGG.Konzumacija namirnica koje sadrže bakteriju LGG, kao što su fermentirani mliječni proizvodi, namirnice poput sirovog voća i povrća koje predstavljaju stanište za tu bakteriju, kiseli kupus, kuhani krumpir i čičoka, ono su što je poželjno i nužno u prehrani i što nam jako brzo može vratiti ravnotežu i otkloniti taj proljetni umor – savjetovala je prof. Verbanac.
Najčešće se predlaže pojačan unos mladih izdanaka povrća kao što su mladi luk, vrhovi koprive, divlje zelje ili baby špinat.
– Kod žena je dobar odabir i namirnica bogatih željezom, a kod alergičara su važni dozirani boravci na otvorenom gdje se pojavljuje pelud. Sportaši bi pak trebali povesti računa o razini pH u obrocima koje konzumiraju – pojašnjava nutricionistica Olja Martinić dodajući kako valja izbjegavati hranu koja je intenzivno začinjena i rafinirana te bogata natrijem i velikim količinama rafiniranog šećera budući da on produljuje trajanje i intenzitet umora.
S obzirom na sve bogatiju ponudu sezonskih namirnica na tržnicama, proljeće je idealno vrijeme za raznolikost na tanjuru, a prof. Verbanac podsjeća i da završava lovostaj na sitnu plavu ribu poput srdela i inćuna koji su nutritivna riznica korisnih tvari.
Obje naše sugovornice ističu kako je fizička aktivnost nužna, a pritom valja piti i dovoljno vode.
– Za svakog je ta količina individualna, no posebno bih napomenula da osjećaj žeđi slabi kod ljudi iznad 70 godina, pa ih treba upozoriti da konzumiraju oligomineralne napitke. To može biti mineralna voda koja nije jako gazirana, ali sadrži veće količine minerala poput magnezija – nastavila je prof. Verbanac dok nutricionistica Martinić ističe da će pomoći i konzumacija čajeva i biljnih ekstrakata.
– Standardizirani ekstrakti se dodaju u vodu, sok, čaj i jelo. Ekstrakt korijena maslačka svrstavamo u najpoželjniji proljetni detoks jer čisti organizam i ujedno je prebiotik, a pomoći će ekstrakt koprive, preslice ili pak breze koji su pravo osvježenje za bubrege – savjetuje Martinić.
Prof. Verbanac ističe kako je na otvorenom počelo nicati samoniklo bilje, pa uz šetnju u prirodi možete ubrati radič ili šparogu kojima ćete oplemeniti obrok.
– I na kraju, u redovitu prehranu uvedite variva sa visokim udjelom povrća, kupusnjača i žitarica. Primjerice, kelj, raštika ili brokula mogu biti temelj variva kojem ćete dodati ječam, zob, proso ili heljdu. Pritom koristite kvalitetne masnoće poput ekstradjevičanskog maslinovog ulja. Možete uzeti i pripravke multivitamina i probiotika. Sve će to omogućiti da proljetni umor ubrzo nestane – zaključila je prof. Verbanac.
Ana Galić Skoko, univ. mag. pharm. iz Zagrebačkih ljekarni kaže kako za ublažavanje simptoma proljetnog umora ljudi mogu unositi različite vitamine i minerale kao i biljne preparate, pa je navela one koje preporučuju kupcima koji im se žale na tegobe. Svi će oni pomoći da osjećaj iscrpljenosti što prije prođe i da se vratite u dobru formu.
1. Vitamin C
Riječ je o vrlo snažnom antioksidansu kojeg sadrži citrusno voće, šipak te lisnato zeleno povrće poput blitve, kelja i špinata.
2. Vitamini B skupine
Riječ je o vitaminima koji pozitivno djeluju na raspoloženje, smanjuju razdražljivost i umor jer imaju važnu ulogu u oslobađanju energije iz hrane, a ujedno doprinose normalnoj funkciji živčanog sustava. Nalaze se u mesu, ribi, integralnim žitaricama, mahunarkama, pšeničnim klicama.
3. Vitamin E
Taj vitamin pomaže boljoj cirkulaciji, neutralizira djelovanje slobodnih radikala i poboljšava djelovanje imunološkog sustava. Bogati izvori vitamina E su biljna ulja poput suncokretovog, sjemenke badema, kikiriki i jaja.
4. Magnezij
Magnezij je mineral neophodan za pravilan rad srca, mišićnog i živčanog sustava te sudjeluje u više od 300 metaboličkih procesa. Nalazimo ga u grahu, grašku, integralnim žitaricama, orašastom voću i tamnim čokoladama.
5. Željezo
Ovaj mineral sudjeluje u transportu kisika, rastu i diobi stanica, a njegov nedostatak uzrokuje anemiju, umor i smanjenje radnih sposobnosti. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, crveno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba. Odličan izvor je zeleno lisnato povrće poput blitve, kelja ili špinata koji sadrže i vitamin C potreban za resorpciju željeza.
6. Makronutrijenti
Riječ je o složenim ugljikohidratima kakve nalazimo u cjelovitim žitaricama i proizvodima od cijelog zrna žita, krumpiru i tjestenini. Oni uzrokuju dugotrajno povećanje razine šećera u krvi što znači i više energije. Prehrana koja obiluje ugljikohidratima podiže i razinu hormona serotonina u organizmu, a time raspoloženje i energiju.
7. Koenzim Q10
To je tvar nalik vitaminima i prisutna je u svakoj stanici našeg organizma. Tijelo ga samostalno sintetizira, a stanice ga koriste za stvaranje energije neophodne za njihov rast i održavanje. Snažan je antioksidans i djeluje citoprotektivno te ima kardioprotektivnu i mišićnoprotektivnu ulogu. Prisutan je u manjim količinama u mnogim namirnicama, a najviše u jetri, bubrezima kao i govedini, sojinom ulju, sardinama, skuši i kikirikiju.
8. Ginseng
Ginseng je poznat po antioksidativnom, protuupalnom, adaptogenom, kardiotoničnom i stimulativnom djelovanju. Poboljšava psihofizičke sposobnosti, vraća snagu smanjuje napetost i klonulost.
9. Matična mliječ
To je pčelinji proizvod koji kao prirodni biostimulans svojim sadržajem vitamina, minerala, aminokiselina i ostalih tvari jača imunitet. Matična mliječ obnavlja energetske zalihe organizma i podiže opću vitalnost organizma.
10. Lecitin
Riječ je o tvari koja učinkovito pomaže kod proljetnog umora. Dobiva se iz bjelanjaka jajeta i soje, bogat je izvor vitamina B skupine, važan u očuvanju intelektualnih sposobnosti, a pozitivno djeluje i na raspoloženje, osobito u stanjima stresa.