"Možemo potvrditi da je 2017. godine protiv radnice vođen kazneni postupak u okviru kojeg je po mišljenju sudskog vještaka bilo nužno provođenje psihijatrijskog liječenja ambulantnog tipa nakon kojeg je utvrđena radna sposobnost te je istaknuo kako nema opasnosti od ponavljanja kaznenog djela", potvrdili su danas iz HAC-a nevjerojatan slučaj 53-godišnje piromanke koju se sumnjiči da je podmetnula veliki požar kod Šibenika.
Bitno je da se postupak ne vodi dok ste kandidat za posao
Naime, uhićena osoba djelatnica je HAC-a, radi na naplatnim kućicama, a već je bila osuđivana za podmetanje požara. Jutros je potvrđeno da je ista osoba prije dvije godine u nekoliko dana u srpnju podmetnula čak sedam požara. HAC se brani da je sudski vještak rekao kako nema opasnosti od ponavljanja kaznenog djela, no na kraju se čini da je vještak ipak bio u krivu, piše Index.
No postavlja se pitanje: kako je jučer uhićena djelatnica HAC-a nakon pravomoćne presude mogla raditi u jednoj državnoj tvrtki?
U konkretnom slučaju piromanke iz Šibenika, a kako je objavio portal Šibenik IN, Općinski sud u Šibeniku je 29. ožujka 2018. godine donio presudu kojom je utvrdio da je 53-godišnjakinja u neubrojivom stanju počinila kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, a presuda je postala pravomoćna istog dana kada je i donesena. Isto tako, sud je istom presudom odredio i psihijatrijsko liječenje na slobodi u trajanju od šest mjeseci, a odlučeno je da se nakon pravomoćnosti presude predmet uputi Županijskom sudu u Šibeniku, nadležnom za postupak psihijatrijskog liječenja na slobodi.
Nema obveze prijave postupka ili presude
Državna tijela progona nemaju obvezu prijave poslodavcima o njihovim zaposlenicima, a zaposlenici nemaju obvezu prijave postupaka protiv njih. HAC je imao tek mišljenje sudskog vještaka da je radnica sposobna za rad.
Da bi se dobio posao, odnosno prilikom zasnivanja radnog odnosa, kandidat mora imati uvjerenje da se protiv njega ne vodi kazneni postupak. No nakon toga zapravo ne postoji mehanizam kojim bi se provjeravalo je li zaposlenik počinio neko kazneno djelo i je li zbog toga osuđen.
Obavijest samo o bolesti, no ne i o presudama
"Tijekom trajanja radnog odnosa mogu tražiti od nadležnih tijela posebne provjere koje se odnose na vještine i uvjete za obavljanje poslova radnog mjesta. To, međutim, ne podrazumijeva provjeru kaznene osuđivanosti svih radnika jer je pristup takvim podacima iz kaznene evidencije zakonom predviđen za određene institucije", kažu nam iz HAC-a dodajući da je sukladno članku 24. Zakona o radu svaki radnik tijekom trajanja radnog odnosa dužan obavijestiti poslodavca o svim okolnostima koje ga onemogućuju u izvršenju obveza iz ugovora o radu.
No Zakon o radu u tom dijelu podrazumijeva prije svega bolest, a ne kazneni progon ili nešto slično.
"Prilikom sklapanja ugovora o radu i tijekom trajanja radnog odnosa radnik je dužan obavijestiti poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir", stoji u Zakonu o radu pa tako stavak 2 i stavak 3 govore o zdravstvenoj sposobnosti i troškovima liječničkog pregleda.
Ispada da zaposlenik i nije dužan obavijestiti da se protiv njega vodi postupak, javlja Index.
Nakon zatvora postao direktor u državnoj tvrtki
Isto tako, u slučaju da imate pravomoćnu sudsku presudu, pa i da ste odsjeli u zatvoru, možete bez problema dobiti posao u državnoj tvrtki. Štoviše, možete biti direktor u HEP-u.
Tako je Zvonko Spudić izabran za direktora HEP-ova Distribucijskog područja Karlovac, a u zatvoru je proveo 14 mjeseci, i to zbog pronevjere općinskog novca za vrijeme dok je bio načelnik općine Barilović.
"Poslodavci prema važećim zakonima ne smiju prikupljati ni voditi podatke iz kaznene evidencije", rekli su nam o tom slučaju iz HEP-a, dok se Spudić branio da ima rješenje o rehabilitaciji. Cijeli članak možete pročitati ovdje.