Iako smo zakoračili u rujan, požarna sezona itekako traje. Tako danas gori na otoku Hvaru.
Prema informacijama hvarskih vatrogasaca, dojava o požaru zaprimljena je malo prije 10:30 sati i od tada je u tijeku gašenje šumskog požara na južnoj strani otoka Hvara, prema Sv. Nedjelji.
Na terenu su vatrogasci iz DVD Hvar, Stari Grad i Jelsa, a u gašenju sudjeluje i kanader. Gašenje otežava bura koja ima jake i vrlo jake udare.
Dva najveća požara ovog ljeta bila su oni pored Šibenika i na Čiovu, no oni se ne mogu mjeriti s velikim požarom koji je 2017. poharao široko područje između Tugara i Splita.
Mnogi se sjećaju i velikog požara na Kozjaku prije 13 godina. U tadašnjem velikom požaru gorjela je mahom gusta borova šuma, a izgorjele su južne padine istočnog dijela Kozjaka, gotovo sve do Rupotina.
Čitatelj Dalmacije Danas je snimio isti kadar Kozjaka danas i usporedio ga s kadrom kada je tu bijesno požar. Primjećuju se dvije stvari. Prvo je da se vegetacija tog dijela Kozjaka velikim dijelom oporavila. No ono što će se znatno teže oporaviti je uništavanje Kozjaka kroz kamenolome koji su se, lako se primijeti na fotografijama, bitno proširili u spomenutom razdoblju.
Kada vatra krene harati po šumi, brzina reakcije je ključna! A posao gasiteljima značajno olakšavaju - održavane protupožarne prosjeke...
Najveći ovogodišnji požar s ove strane Jadrana, kada je krajem srpnja poharano preko 600 hektara na otoku Čiovu, izazvan je jednim od pet najčešćih uzroka nastajanja šumskih požara – radovima u blizini suhe trave i drugog raslinja! Srećom nije bilo žrtava, svi objekti su obranjeni zahvaljujući naporima gasitelja na terenu i u zraku, a policija je na kraju uhitila dva stranca, građevinske radnike na objektu koji se nalazio na rubu urbane zone.
Upravo su iskrenje tijekom radova, uz opušak cigarete, odbačeno staklo, neugašeni plamen logorske vatre ili one za 'gradelavanje', neoprezno spaljivanje korova te izgubljeni ili bačeni upaljač, Hrvatske šume označile kao najveće opasnosti i uzroke nastajanja šumskih požara.
'Pažnja i izbjegavanje ovakvih primjera često može značiti više od niza protupožarnih mjera koje Hrvatske šume i njeni partneri provode tijekom cijele godine. Jedino je spriječeni požar „ugašen“ na vrijeme, a procjenjujemo da bi se oko 90 % njih moglo izbjeći kad bi ljudi više brinuli o svojim postupcima u prirodi.' - kazao je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić predstavljajući protupožarnu kampanju za sezonu 2023.
Glavni slogan kampanje 'Nemar je prva iskra' je samorazumljiv, odnosno jasan je cilj – građane osvijestiti o njihovoj ulozi u očuvanju šuma i imovine od razornih učinaka požara. Vrijedi istaknuti i dodatnu poruku kampanje, 'Spriječi požar prije no što nastane', premda Hrvatske šume svake godine ulažu velika sredstva u preventivu, ali i u što kvalitetniju i bržu reakciju jednom kada plamen ipak krene u svoj devastirajući pohod...
Kada vatra ipak pokaže ono svoje opasno, uništavajuće lice, brzina reakcije je ključna! Ne treba tu činjenicu puno napominjati šumarima, ali ni Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici, pa su veliki napori poduzeti upravo u tom smjeru – pravovremeno uočavanje prvih znakova šumskog požara te alarmiranje svih uključenih u protupožarnu zaštitu može značajno umanjiti posljedice, ali i angažman stotina gasitelja.
'Mnogi na prve znakove požara odmahnu glavom misleći da je netko već sigurno nazvao vatrogasce ili da se njih to ne tiče. Upravo je suprotno. Budući da je u ljetnom periodu na snazi stroga zabrana paljenja vatre na otvorenim prostorima, primijetite li bilo kakav dim, obavezno nazovite 193 ili 112. Možda baš Vaš poziv spriječi razorni požar koji bi trajao danima', poručila je Jasna Molc, rukovoditeljica Službe za ekologiju i zaštitu šuma u Hrvatskim šumama.
Ukupno su u protupožarne svrhe Hrvatske šume prošle godine uložile 90 milijuna kuna, a ove više od 16 milijuna eura. Nabavljena je integrirana usluga privatne radijske komunikacije u svrhu protupožarne zaštite šuma, kao i video nadzor koji ima napredne algoritme za obradu slike kojim se traže vidljivi znaci požara, dim i vatra, te simulatorom širenja požara koji omogućava još kvalitetnije akcije u suradnji s operativnim snagama sustava civilne zaštite, posebice Hrvatskom vatrogasnom zajednicom.
Ukupno se u šumama nalazi 96 kamera raspoređenih na 48 lokacija i 4 nadzorna operativna centra smještena u četiri dalmatinske županije, a njihov će se broj još povećavati. Organizirana je i motriteljsko-dojavna služba radnika Hrvatskih šuma na području krša, a u tijeku protupožarne sezone zapošljavaju se i dodatni radnici na određeno vrijeme kako bi se što više smanjilo vrijeme reakcije na uočen dim. Tijekom cijele godine radi se i na čuvanju i održavanju šuma te izgradnji i održavanju protupožarnih prometnica i motrionica.
Potonji su posebno značajni pa, uz motriteljsko- dojavnu službu, iziskuju najznačajnija ulaganja. Čišćenje šumskih sastojina, kresanje grana, prorede, uklanjanje suhog raslinja te posebno izgradnja novih i održavanje postojećih protupožarnih prometnica, bitan su element u zaštiti od požara. S druge strane, motriteljsko-dojavna služba uspostavlja se svake godine od 1. lipnja do 30. rujna. Za šume u I. stupnju opasnosti od požara motrenje se provodi danonoćno, od 0 do 24 sata. Naime, za sve državne šume i šumska zemljišta izvršena je procjena opasnosti od požara, po kojoj su šumske površine razvrstane po stupnjevima opasnosti od požara od I. do IV. stupnja, a površine su ucrtane u pregledne zemljovide.
Zaključno s 2020. godinom napravljeno je 5.670,68 kilometara protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste, a samo u prošloj godini izgrađeno je novih 218,32 kilometara protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta u što je uloženo nešto više od 28 milijuna kuna, dok je na održavanje 747,83 kilometara postojećih prosjeka s elementima cesta utrošeno 30,2 milijuna kuna. Važno je naglasiti da su ovo prosjeke po kojima mogu voziti vozila čuvara šume i vatrogasna vozila. Od prošle godine Hrvatske šume održavaju 'obične' protupožarne prosjeke i to na površini od ukupno dvije i pol tisuće hektara!
Protupožarne prosjeke s elementima cesta te obične protupožarne prosjeke od ključne su važnosti zbog lakšeg pristupa šumama, bilo prije samog nastanka požara kako bi patrole na vrijeme uočile dim i vatru, bilo već kod gašenja. One usporavaju ili gotovo zaustavljaju širenje plamena te pružaju gasiteljima manevarski prostor u obračunu s vatrenom stihijom.
HS-KV-Letak-A5-WEB-Priprema-1
