Suhozid je građevina od prirodnog kamena bez korištenja morta. Od pamtivjeka su suhozidi prisutni u dalmatinskim selima, a često i danas imaju razne namjene.
Namjera ovog članka nije čitateljima objasniti što su suhozidi jer smo uvjereni da svi znaju za ovu našu baštinu, nego najaviti jedan nesvakidašanj, ali hvalevrijedan događaj - Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida! Natjecanje će se održati u Gardunu, antičkom gradu koji ponosno stoji iznad Trilja. Manifestaciju organizira Udruga Dragodid, u suradnji s mjesnom udrugom Gaius Laberius.
Kontaktirali smo Gardunjane, koji su spremno odgovorili na naša pitanja.
Tko je došao na ideju organizirati ovo natjecanje?
- Ideja o natjecanju na Gardunu se rodila prošle godine, tijekom održavanja 2. Prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida, na kojem smo sudjelovali. Razlog je to što je Gardun bogato arheološko područje. Idejni začetnik ovog natjecanja je Udruga Dragodid, a mi smo im partneri u organizaciji ove godine.
Natjecanje će se održati ispred mjesne škole.
- Suhozidarstvo je vještina kojoj se najviše bave Dalmatinska zagora i priobalna mjesta. Od pamtivjeka su se naši pretci bavili suhozidarstvom i tako omeđivali svoje zemlje. Prošle godine je uvršetno na popis UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine. Među mlađom populacijom sigurno nije popularizirano, a cilj ovoga je sigurno njih i zainteresirati. Pozitivno je što Europska unija stimulira gradnju suhozida kroz projekte i tu se uvijek može napraviti jedna dobra priča za ubuduće, opisuju nam projekt Marko Kažimir i Damir Banić, jedni od čelnih ljudi Udruge Gaius Laberius.
Koji broj sudionika očekujete?
- Prošle godine je bilo osam ekipa, a u listopadu se očekuje barem deset. Ekipa broji četiri člana. Natjecanje po ekipi traje petnaest minuta. Tko napravi bolji i precizniji dvostruki suhozid, taj je pobjednik.
Imate li program događanja i što gosti mogu očekivati pri dolasku na Gardun?
- Samo natjecanje je 5. listopada, a dan ranije će se upriličiti okrugli stol, gdje će se događaj bolje prezentirati natjecateljima i zainteresiranima. Bitno je naglasiti da se na natjecanje može prijaviti tko god želi. Možemo najaviti i predavanje na temu ilirskih gradina, a predavač neka ostane iznenađenje za sve naše prijatelje. Uvjereni smo da će se Dragodidima to svidjeti.
Kakve nagrade najbolji mogu očekivati?
- U finacijskom obliku nikakve, a u simboličkom će mnogo ponijeti iz Garduna.
Vaša Udruga je suorganizator. Čime se možete pohvaliti u relativno kratkom vremenu djelovanja Gaiusa Laberiusa?
- Udruga je osnovana u ožujku 2018. godine. Prije samog osnivanja Udruge, pokrenuli smo mačkare, koje se nisu organizirale šezdesetak godina. Tu se osjetilo jedinstvo i odlučili smo nešto više napraviti. U lipnju smo obilježili blagdan Sv. Petra. Organizirali smo sportski, kulturni, dramski i glazbeni program, a središnji događaj su bile svečana misa i procesija.
Sudjelovali smo u nizu humanitarnih akcija. Jedne od njih su bile za našeg Sinišu Zupca, koji nažalost više nije s nama. Izdvojili bi akcije u Tučepima i Košutama. U božićno vrijeme smo organizirali humanitarnju akciju za našeg sumještanina, samohranog oca troje djece, a gosti su nam bili Zadrani, veterani pripadnici 72. bojne vojne policije.
Također smo sudjelovali i na Danima antike. Moramo izdvojiti i Rimsku radionicu u organizaciji triljskog muzeja, koju je održala dr. sc. Ivana Ožanić Roguljić, počasna članica naše Udruge.
Izdvojili bi i ekološke akcije. Očistili smo rimski bunar Zvečaj, koji je od antike izvor pitke vode. Od velike pomoći su nam bili triljski vatrogasci.
Ove godine smo feštu sv. Petra podigli na viši nivo. Nakon mise i procesije, u kojoj je sudjelovala Limena glazba sv. Mihovila i pučki pivači, imali smo bogat program: nogomet, dramske sekcije, balote, a vrhunac je bio nastup klape Nostalgija iz Zagreba.
Gardun je jedna od kolijevki antike na ovim prostorima. Je li, po vama, zapostavljen s historiografsko-arheološke strane?
- Naravno da je zapostavljen. Istražen je samo 5-10%. Spomenuo bih naš najveći adut, a to je dječak s loptom, Gaj Laberije. Poznata stela se nalazi u Sinju, na pročelju privatne kuće. FIFA je nakon pisanja pokojnog Bepa Britvića u svoj službeni glasnik iz 1969. uvela sve ove činjenice, koje su bile potkrijepljene svim dokazimo. Gardun je definitivno kolijevka nogometa i od toga nećemo odustati. Nažalost, bez instucija, to nećemo moći podignuti na višu razinu. Imamo dobru suradnju s Gradom Triljom, kojem se i ovim putem zahvaljujemo, te Muzejom triljskog kraja. Ipak, apsurdno je da ne postoji nijedan službeni turistički vodič na Gardunu, ali se nadamo da će u bližoj budućnosti postojati.
Poruka za sve goste...
- Sve ove aktivnosti su dovele do toga da mi možemo organizirati ovo natjecanje. U malo vremena smo stekli dovoljno iskustva i znanja, a to je jamac da naši gosti neće otići nezadovoljni s Garduna. Dođite u uživajte u antičkom ambijentu ovog malenog, ali ponosnog sela.
