Ministar financija Tomislav Ćorić ukidanje poreza na mirovine predstavio je kao mjeru zaštite životnog standarda umirovljenika za koje kaže da su najranjivija skupina. Kao primjer naveo je mirovinu koja je dosad u bruto iznosu bila 1.000 eura, a u neto iznosu 954 eura, pa bi nakon ukidanja poreza s prvim danom iduće godine umirovljeniku ostalo 46 eura više. No koliko je zapravo takvih mirovina među radničkim mirovinama? Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za travanj 2026. godine pokazuju da mirovina koju ministar uzima za primjer nije tipična radnička mirovina, piše mojevrijeme.
Prosječna redovna starosna mirovina, bez međunarodnih ugovora, iznosila je 720,09 eura, starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika 799,22 eura, prijevremena starosna mirovina 602,43 eura, a prijevremena starosna kojoj je ukinuta penalizacija 746,69 eura.
Dobit će oni koji imaju 39 i više godina staža
Kod redovnih starosnih mirovina prosjek iznad 954 eura počinje s 39 godina staža kada prosječna neto mirovina iznosi 989,75 eura. Riječ je o skupini koja broji samo 112.142 korisnika redovne starosne mirovine. To je oko 17,3 posto od ukupno 649.173 mirovina u tim kategorijama.
Kod starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika nijedna skupina po stažu prosječno ne doseže 954 eura. Čak i skupina s 46 i više godina staža ima prosječnu mirovinu od 918,59 eura dok je ukupni prosjek te vrste mirovine 799,22 eura.
Ni kod običnih prijevremenih starosnih mirovina nijedna skupina ne doseže Ćorićev primjer. Najviši prosjek u toj kategoriji, kod korisnika s 46 i više godina staža, iznosi 815,78 eura. Kod prijevremenih starosnih mirovina zbog stečaja poslodavca nijedna skupina prosječno ne doseže prag od 954 eura.
Iznimka je manji dio korisnika prijevremene starosne mirovine bez penalizacije. U toj kategoriji prosječno iznad Ćorićeva primjera dolaze skupine s 45 godina staža te 46 i više godina staža. Riječ je o ukupno 416 korisnika.
Je li ovo Izrugivanje Vlade?
Umirovljenicima koji primaju 400, 500 ili 600 eura mirovine, takav primjer zvuči kao izrugivanje Vlade, budući da ne ulaze među Ćorićeve “najranjivije”.
“Od njega nam ni cent ne treba, eto mu za frizuru”, napisala je Nada Z. na stranici Facebooka mojevrijeme. Sličan komentar ostavila je i Lela K.: “Ostavi si to za frizuru.”
“Ako su ti najranjiviji od 945 eura, onda je onih 700.000 totalno mrtvo. Znači njima pomoći nema”, napisao je Pavo M. Slično razmišlja i Dragutin V. koji se pita gdje su u toj računici oni koji su radili desetljećima, a danas žive s dvostruko manjim mirovinama. “A kaj su oni kaj su delali 30 – 40 godina sa 400 – 600 eura? Oni nisu ranjivi? Ćoriću, objasni gluposti tvoje Vlade”, poručio je.
Tko će profitirati?
Podsjetimo, umirovljenici s najnižim mirovinama porez ionako ne plaćaju jer im je prihod ispod osobnog odbitka. Oni koji tek neznatno prelaze porezni prag mogu očekivati tek nekoliko eura koristi, dok će najveći dobitnici biti oni s visokim mirovinama.
Primjerice, umirovljenik s mirovinom od 630 eura ima poreznu osnovicu od samo 30 eura. Ako se na to primjenjuje lokalna stopa od 20 posto, a umirovljenicima se porez obračunava po upola manjoj stopi, njegova stvarna porezna obveza iznosi oko tri eura mjesečno. Ukidanjem poreza takav umirovljenik dobiva tek simboličan iznos. S druge strane, oni s najvišim mirovinama mogu računati na znatno veće povećanje neto primanja. Saborski zastupnici tako će dobiti i više od 200 eura.
