Jedna od dijeta i načina prehrane koja je u proteklim godinama stekla značajnu popularnost svakako je dijeta s povremenim postom, odnosno intermittent fasting. Intermittent fasting je način provedbe dijete koji se temelji na većem broju sati u kojima se provodi post te manjem broju sati u kojima je dozvoljen unos hrane.
Mnogi koji provode ovu dijetu se odlučuju na preskakanje doručka i unos hrane primjerice samo u poslijepodnevnim satima, čime se lakše postiže kalorijski deficit, ali i smanjuje štetni utjecaj na razinu inzulina, koji je čest kod onih koji stalno nešto grickaju, piše portal Fitness.
Znanstvenici sve više istražuju popularnu dijetu poznatu kao povremeni post (intermittent fasting), u kojoj se vrijeme unosa hrane izmjenjuje s vremenom potpunog uzdržavanja od jela, i njezino djelovanje na gubitak kilograma i organizam, piše Index.
Već je od prije poznato da su mozak i crijeva povezani, odnosno da na neki način komuniciraju i u tijelu čine svojevrsnu os.
Novo istraživanje koje su kineski znanstvenici tijekom 62 dana proveli na 25 dobrovoljaca s dijagnozom pretilosti pokazalo je da povremeni post ne samo da pomaže u mršavljenju već mijenja moždane funkcije i crijevni mikrobiom.
Rad je objavljen u časopisu Frontiers in Cellular and Infection Microbiology.
Što je povremeni post?
Povremeni post je prehrambeni režim u kojem se razdoblja posta i unosa hrane izmjenjuju na razne načine. Metoda 16/8: Uključuje preskakanje doručka i ograničavanje dnevnog razdoblja jela na 8 sati, primjerice od 13 h do 21 h. Zatim slijedi 16-satno razdoblje posta.
Postojii druga metoda - Jedi-prestani-jedi. Ta metoda uključuje post od 24 sata jednom ili dva puta tjedno. Primjerice, ne jede se od večere jednog dana do večere sljedećeg dana.
Tu je i treća metoda - Dijeta 5:2: Ovom metodom unosi se samo 500-600 kalorija u dva neuzastopna dana u tjednu, dok se ostalih 5 dana jede normalno.
Mnogi ljudi smatraju da je metoda 16/8 najjednostavnija, najodrživija i najlakša za pridržavanje. Stoga je i najpopularnija.
Rezultati su, navode znanstvenici, bili iznenađujući.
Ne samo da su sudionici značajno izgubili na težini – u prosjeku oko 7.6 kilograma, odnosno 7.8 posto tjelesne težine – nego su znanstvenici zabilježili i dokaze o promjenama u aktivnostima određenih regija mozga povezanih s debljanjem te promjene u sastavu crijevnih bakterija, navodi Index.
