Njemačka je opet spremna izdvojiti više novca za vojsku i obranu. Ali još je veći problem što nema vojnika i to se ne može riješiti samo novcem. No i nekakvu vojnu obvezu nije lako opet uvesti, piše u analizi DW.
Odluka na parlamentu
Koliko god da Bundeswehr ima novca za nove avione, tenkove i opremu, toliko je veće pitanje: tko će upravljati tim avionima i tko će sjediti u tenkovima? Već dugo se vodi rasprava o ponovnom uvođenju vojne obveze, ali nekakve sloge nema: oporbeni CDU/CSU jest sklon ponovnom uvođenju službe, bilo civilne, bilo pod oružjem, vladajuća koalicija je tu mnogo više skeptična. Doduše, socijaldemokratski ministar obrane Boris Pistorius jest izjavio kako je bila "greška" ukinuti vojnu obvezu 2011., ali niti on nije jasno rekao, što bi danas mogla biti alternativa.
"Pistorius očito želi da se raspravlja o različitim idejama", procjenjuje Sophia Besch iz organizacije Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. "To mu služi svratiti veću pozornost na Bundeswehr kao mogućeg poslodavca." Ali ništa bitno neće moći promijeniti niti ministar, niti vlada nego jedino parlament.
Nakon što je desetljećima postojala vojna obveza i u Zapadnoj i u Istočnoj Njemačkoj, ona je i nakon hladnog rata ostala „pravo i obveza“ građana ove zemlje, makar je obvezu Bundestag privremeno stavio izvan snage 2011. "Nakon financijske krize glavno načelo je bilo 'štedjeti, štedjeti, štedjeti" sažima general bojnik Wolf-Jürgen Stahl, predsjednik njemačke akademije za sigurnosnu politiku. "Sigurnost, prije svega što se tiče Rusije se od svih slično procjenjivala: sukob je završen, sad sve radimo zajedno. Utoliko je ukidanje vojne obveze i za mene bila logična odluka."
Dragovoljni rok teško provediv
Uz Njemačku je i čitav niz zemalja NATO-a prešao na bitno manji, ali profesionalni sastav vojske. Pred kraj hladnog rata je u Njemačkoj bilo još pola milijuna osoba u uniformi, posljednje godine vojne obveze još jedva polovica tog broja. Trenutno u svim rodovima njemačke vojske služi 181.500 vojnika. No od napada Rusije na Ukrajinu su i političari u Njemačkoj počeli drugačije razmišljati o vojsci. Sad je plan do godine 2031. Bundeswehr povećati na 203 tisuće pripadnika, ali kako? I u procjeni povjerenice za obranu Bundestaga, Eve Högel piše kako će Bundeswehr "imati problema" naći to osoblje ako se samo pouzdaje u dragovoljni pristup.
"Moramo imati snažnu i vojsku sposobnu odvratiti i pomisao da budemo napadnuti", sažima general bojnik Stahl. "To onda znači i da trebamo više ljudi. I kako da stvorimo to osoblje? Na tržištu rada, mislim da će to biti teško".
Stahl govori o sponi prava i obveza građana u služenju vojske, ali ravnotežu u tome treba naći politika. Bundeswehr je u proteklim godinama imao i problem simpatizera ekstremne desnice u njegovim redovima, dok je vojna obveza ujedno i način da se u uniformi nađu ljudi iz baš svih dijelova društva. Staro zapadnonjemačko načelo "građanina u uniformi" je i jamstvo demokratske oružane sile u koju neće dolaziti samo osobe koje privlači oružje i uniforma.
I glasnogovornica njemačkog ministarstva obrane ukazuje kako je jedan od "odlučujućih čimbenika doprinos koji vojna obveza daje većoj povezanosti društva i oružanih snaga."
Problem s ženama, strancima i u nedostatku vojarni
Ali nije nipošto jednostavno opet uvesti vojnu obvezu. Najprije, pred kraj vojne obveze se postavilo i pitanje, treba li i mora li se ona u ime ravnopravnosti spolova odnositi i na žene? I što je s građanima zemlje koji nisu Nijemci?
Između ostalih, njemački stručnjaci detaljno proučavaju takozvani "švedski model" vojne obveze. U toj zemlji su vojni obveznici sve osobe od 16 do 70 godina, a već u postupku novačenja se svakog pita, želi li i aktivno služiti vojsku, objašnjava Sophia Besch. "Izgleda da se tu nadaju kako će već kod obveznog novačenja probuditi određeno zanimanje za službu." U SAD-u je još do Vijetnama postojala lutrija – igrom slučaja se određivao dan rođenja osoba koji će dobiti poziv za vojsku, ali nakon tog rata ni toga više nema, makar svi mladići do 18 do 25 godina moraju proći novačenje, ali ne i obuku i službu. To znači i da takva evidencija nema baš previše smisla u slučaju neposredne vojne opasnosti.
I na koncu, nije samo pitanje gdje naći osobe voljne za službu nego je problem još banalniji: gdje da ih se smjesti jer ni vojarni više nema? I za postojeći sastav je problem osigurati čak i odjeću i opremu. Utoliko i Bundeswehr nije slučajno došao do 203 tisuće vojnika: "Mislim da oni vjeruju da je ta brojka do 2031. moguća. Ili da se barem može raditi na tome da se ta brojka postigne", procjenjuje Besch.
