Klinički zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju važna je sastavnica Kliničkog bolničkog centra Split. Iako je većini prva misao na patologiju rad s preminulima, djelatnost ovoga Zavoda u najvećoj je mjeri vezana za žive osobe, njihove dijagnoze i liječenje. Zavod je jedinstven među patološkim odijeljenima u Hrvatskoj jer organizacijski obuhvaća četiri odjela i to Odjel za patologiju, za molekularnu patologiju, za sudsku medicinu i za citologiju.
Predstojnik Zavoda, prof. dr. sc. prim. Šimun Anđelinović, ističe da je „patologija temeljna klinička znanost. Kroz povijest medicine sve novije spoznaje su nastajale kroz patologiju, bilo obdukcijama tijela, bilo izučavanjem mehanizama bolesti. U početku je bilo dovoljno odgovoriti je li neki uzorak maligan ili benigan, no sada smo pozvani dublje uči u problematiku tumorske dijagnoze i buduće terapije. Stoga je svaki naš pacijent novi znanstveni i stručni izazov kojem trebamo odgovoriti“. Odgovor će biti uspješan ukoliko se prate svi moderni izazovi patohistološke dijagnostike, razvoj molekularnih i imunohistokemijskih metoda kao i elektronske mikroskopije, a sve to ovaj je Zavod implementirao u svoj rad.
Ukupno je zaposleno 107 djelatnika od kojih su 23 specijalista patologije, sudske medicine i citologije, 9 specijalizanata te 50 djelatnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Zahvaljujući njihovom trudu splitska patologija prva je učinila brojne iskorake u dijagnostici. „Ono što je specifično na ovom Zavodu je izravna suradnja naših liječnika specijalista i laboratorijskog osoblja. Rad je dinamičan, ali i zahtjevan te odgovoran“, istaknula je glavna inženjerka Zavoda Arijana Vuko, mag. forenz.
Kroz mali serijal tekstova, fotografija i videa svi zainteresirani moći će se upoznati sa svim odjelima Zavoda kako bi dobili uvid u njihove radne procese kroz i upoznali vrijedne djelatnike koji stoje iza patohistoloških dijagnoza.
Započinjemo s Odjelom za patologiju na kojem se obavlja se pregled svih bioptičkih i operativnih uzoraka različitih organskih sustava izuzetih u ambulantama i operacijskim dvoranama KBC-a Split, ali i iz drugih vanjskih suradnih ustanova.
U patohistološkom laboratoriju godišnje se obradi više od 36 000 uzoraka za oko 25 000 pacijenata. Nakon zaprimanja i evidencije, uzorke preuzimaju stručnjaci, svatko prema svojoj subspecijalnosti te započinju proces patohistološke dijagnostike. U suradnji s laborantom preciznom anatomskom sekcijom izoliraju dijelove uzorka, makroskopski ga opisuju te smještaju u kazetice. Nakon dehidracije uzorci se uklapaju u parafinske blokove, u prosjeku oko 600 dnevno, kako bi ih se moglo rezati na mikrotomu, prenijeti na stakalce te potom bojati. Preparat potom ide liječniku patologu na mikroskopsku analizu i postavljanje dijagnoze za koju im je, ovisno o težini preparata, potrebno oko sedam dana. Određeni preparati zahtijevaju dodatne analize poput imunohistokemijske i imunofloroscentne analize ili nekih molekularnih analiza, pa je u tim slučajevima končan patohistološki nalaz potrebno čekati malo duže.
U svakodnevnom radu liječnici patolozi sudjeluju i u intraoperativnoj dijagnostici. Od njih se traži da za vrijeme same operacije daju odgovor kirurgu je li promjena koju operira benigna ili maligna. Stoga se opisana procedura odvija po hitnom, tehnički izmijenjenom postupku, a o njihovom odgovoru ovisi daljnji tijek operacije. „Osim svega navedenog, specijalist patologije dio je i multidisciplinarnih onkoloških timova te aktivno sudjeluje u donošenju odluke o daljnjem liječenju“, kazala je dr. Ana Dunatov Huljev, voditeljica Odjel za patologiju. Liječnicima patolozima u KBC Split na analizu i konzultacije pristižu i uzorci zdravstvenih ustanova čitave Dalmacije i dijela BiH, a razvijena je suradnja i sa prestižnim institucijama u inozemstvu.
Osim službe patohistološkog laboratorija dio odjela za patologiju je i mrtvozorstvo, no više o tome u slijedećem videu.
