U konferencijskoj dvorani jednog splitskog hotela dana 30. 11. 2024. godine održan je okrugli stol o prostornom razvoju Istočne obale i područja na kojem je (bio) škver. Okrugli stol je organizirao lokalni HDZ, a moderirao ga je aktualni gradonačelnički kandidat HDZ-a Tomislav Šuta. Šutini gosti bili su Stipe Čogelja kojeg je Šuta predstavio kao profesionalca iz redova državne uprave koja je odradila puno posla za zaštitu pomorskog dobra, Ted Kupčevski - umirovljeni voditelj projekata rekonstrukcije industrijskih područja u Njemačkoj i Austriji, te Ivana Bakotić, koautorica prvonagrađenog rješenja Istočne obale na anketnom natječaju kojeg je Grad Split proveo prije dvije godine.
Razgovor je bio koncipiran kao prostor razmjene raznolikih urbanističkih rješenja i ideja koje bi trebale strukturirati javne politike HDZ-a ukoliko dođe u poziciju na lokalnom nivou. Čogelja se ponajviše koncentrirao na mukotrpne procese valjanog upisa vlasništva i utvrđivanja parcela koje predstavljaju pomorsko dobro - što su osnovni preduvjeti za suvereno korištenje toga dragocjenog prostora. Kupčevski je izložio mogućnosti transformacije nekadašnjeg brodogradilišta u poduzetnički centar po uzoru na luke kao što je Hamburg, naročito u odnosu na potencijalni izravni spoj Splita s Vučevicom. Bakotić, ovlaštena urbanistica iz tvrtke Atelier Forma, prezentirala je urbanističko – arhitektonsko rješenje Istočne obale. Ovo je prvi put nakon dovršetka natječaja da je javnost imala priliku uživo čuti detaljno obrazloženje toga rješenja.
Kao što je i uobičajeno, u prvim redovima su sjedili popularniji HDZ-ovci, među njima Andrej Plenković, Nina Obuljen Koržinek, Ante Sanader i drugi. Raspravu je s naročitom pozornošću i zainteresiranošću do samoga kraja pratio Plenković. Naime, dok su drugi imali preče obaveze, pa su ranije otišli, Plenković je do potkraj rasprave ostao gotovo usamljen u prvom redu.
Bakotić je, između ostaloga, o prometnom rješenju koje vjerojatno najviše interesira javnost, rekla slijedeće:
"Prometno rješenje pristupa i izlaza iz luke je detaljno razrađeno, s provjerenim tehničkim karakteristikama. Automobili i autobusi se uključuju i isključuju iz gradskog krvotoka na križanju Zvonimirove i Pojišanske preko razložene cestovne petlje. Razložena petlja znači valjane nagibe, radijuse i nijednu prepreke kao što bi bio semafor, što sve garantira brzi ulaz i izlaz iz luke. Promet ponire ispod kvartovskog parka u međuprostor klisure, oko željezničkih linija do rotora s kojeg je daljnja distribucija auta kratka i jasna. Ili na trajekt ili u garaže. Tako ostatak Zvonimirove postaje zona smirenog prometa. Ostavljen je gradskim autobusima i taxijima da usporeno prometuju dalje, u korist pješaka koji tako dobivaju prioritet, kako i priliči trasi koja rasijeca povijesnu splitsku periferiju – Lučac."
U neformalnom druženju koje je uslijedilo, akademska slikarica Ana Marija Botteri istakla je kako joj je naročito zadovoljstvo što je Obuljen Koržinek imala priliku čuti plan da se Dalmacijavino, zaštićeno kulturno dobro koje je projektirao veliki arhitekt Stanko Fabris prenamijeni u muzej suvremene umjetnosti.
„Split koji ima Umjetničku akademiju i vrlo živu umjetničku scenu zaslužuje izložiti vlastitu suvremenu umjetničku misao na lokaciji koja je srce Mediterana. EU bi, uz potporu Ministarstva kulture i medija, trebala osigurati sredstva da se zgrada obnovi u duhu New European Bauhausa kojeg proklamira. U takvom scenariju bi umjetnička scena Dalmacije na centralnoj lokaciji dobila pozornost koju zaslužuje, a građanima bi se sačuvao kvalitetan zajednički prostor - živ tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni.“
