Ukupna dužina ove autoceste do Mrkonjić Grada iznosit će 95 kilometara, a gradit će se u fazama, a autocesta će se preko Glamoča i Livna spojiti s autocestom A1 u Hrvatskoj.
Nacrt plana parcelacije na trasi buduće autoceste Banja Luka – Mrkonjić Grad (Mliništa) sredinom ovog mjeseca bit će dani na javni uvid i na javnom uvidu bit će do 2. ožujka.
Ovim planom obuhvaćen je prostor u zoni autoceste Banja Luka – Mrkonjić Grad (Mliništa). Svaka fizička i pravna osoba će tijekom javnog uvida, od 16. veljače do 2. ožujka, moći dati svoje mišljenje o nacrtu plana parcelacije.
Naime, me, plan je da se autocestom povežu Banja Luka i Mliništa, naselje u Mrkonjić Gradu. Ukupna dužina ove autoceste iznosit će 95 kilometara, a oko 65 kilometara bi trebalo ići kroz Federaciju BiH.
U RS-u gradit će se u fazama. U prvoj fazi kao najprioritetnijoj trebalo bi biti izgrađeno 44 kilometra autoceste.
Ova autocesta će se preko Glamoča i Livna spojiti s autocestom A1 u Hrvatskoj. Preciznije, spojit će se u mjestu Čaporice, blizu grada Trilja. Mjesto spajanja je udaljeno svega nekoliko desetaka kilometara od Splita, piše Klix.ba.
Dakle, Banja Luka i Split bit će povezani autocestom dugom 186 kilometara. Procjena je da će njena izgradnja kroz Bosnu i Hercegovinu koštati tri milijarde KM.
Nadležni u Republici Srpskoj prije 15 godina počeli su raditi na realizaciji projekta autoceste Banja Luka – Mrkonjić Grad. Još nije poznato kada će radovi početi.
Ipak, i dalje ostaje niz nepoznanica. Dok vlasti u RS-u intenziviraju aktivnosti, konkretni koraci u Federaciji BiH i Hrvatskoj zasad izostaju, iako je autocesta zamišljena kao regionalna prometnica koja bi povezala unutrašnjost BiH s Jadranom i Europskom unijom.
Sarajevo nema veliki interes, međutim što je s hrvatskim županijama?
Ako započete procedure budu tekle bez novih zastoja, predstojeće razdoblje moglo bi biti ključno za to hoće li autocesta Banja Luka – Split napokon prijeći iz faze planova u fazu konkretnih radova – ili će još jednom ostati projekt o kojem se više govori nego što se gradi.
U Federaciji BiH ovaj projekt nikada nije bio visoko na listi prioriteta, uz obrazloženje da ne prolazi kroz veća urbana i industrijska središta. Takva argumentacija teško je održiva – jer bi se po istoj logici moglo dovesti u pitanje i niz drugih infrastrukturnih zahvata koji su se pokazali presudnima za razvoj slabije naseljenih krajeva.
Stoga se nameće pitanje koliki je stvarni interes hrvatskih županija za realizaciju ove prometnice – prije svega Splitsko-dalmatinske županije putem Vlade Republike Hrvatske, ali i Hercegbosanske županije – te koje su realne mogućnosti financiranja i dinamika provedbe.
Svaka nova prometna poveznica donosi razvojni potencijal, osobito ruralnim područjima koja bez kvalitetne infrastrukture teško mogu zadržati stanovništvo i privući investicije. Izgradnjom brze ceste Mostar – granica RH, kao i planiranom autocestom Split – Banja Luka, stvara se šira prometna i gospodarska slika snažnijeg povezivanja hrvatskih prostora s obje strane granice.
Iskustvo autoceste A1 pokazalo je koliki zamah prometna infrastruktura može dati turizmu i regionalnom razvoju. Ovaj projekt, osim gospodarske, nosi i jasnu geostratešku dimenziju – jače povezivanje Republike Hrvatske s Hrvatima u BiH te otvaranje novih razvojnih pravaca prema unutrašnjosti, javlja Poskok.info.
Nakon realizacije ovakvih ključnih projekata, ostaju dodatna infrastrukturna unaprjeđenja: bolje povezivanje obale sa Zabiokovljem, razmatranje novih tunelskih rješenja, kvalitetnije prometno otvaranje dubrovačkog zaleđa, snažnije približavanje središnje Bosne hrvatskoj prometnoj mreži te konačni spoj – odnosno nastavak brze ceste iz Mostara prema novoj autocesti kod Livna.
