Američki predsjednik Donald Trump izjavio je kako vjeruje da Vladimir Putin želi mir. No, Ukrajina i njezini europski saveznici ne dijele to uvjerenje, dok je sam ruski predsjednik izjavio da želi mir, ali je odbio potpisati sporazum kada mu je pružena prilika, piše CNN.
Ipak, ono što Putin uistinu želi daleko je veće od mira. Ruski vođa otvoreno tvrdi kako Ukrajina ne bi trebala postojati kao neovisna država te je više puta isticao da želi povratak NATO-a na granice iz vremena Hladnog rata. No, najviše od svega, želi novi globalni poredak – s Rusijom u glavnoj ulozi.
Putinov uspon iz pepela Sovjetskog Saveza
Putin i nekoliko njegovih najbližih suradnika potekli su iz redova KGB-a, sovjetske obavještajne agencije. Nikada nisu zaboravili poniženje koje je uslijedilo nakon raspada Sovjetskog Saveza, niti im se sviđa kako se svijet od tada razvijao. Na vlast je stigao krajem kaotičnih 1990-ih, kada je ruska ekonomija doživjela kolaps i bila prisiljena tražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke – još jedno poniženje za nekadašnju super-silu.
S dolaskom Putina na vlast 2000. godine i rastom cijena nafte, Rusija je postala bogatija i utjecajnija. Pridružila se čak i skupini G8, najjačih svjetskih ekonomija.
No, prema Kristine Berzina, direktorici German Marshall Fund iz SAD-a, Putinu to nije bilo dovoljno.
"Bio je spreman žrtvovati ekonomski prosperitet svojih građana zbog viših geopolitičkih ciljeva", rekla je Berzina. Rusija je izbačena iz G8, suočila se sa sankcijama i globalnom izolacijom zbog agresije na Ukrajinu. "Za Rusiju nije bilo dovoljno biti osmi član G7. To ne odgovara njihovoj slici vlastite izuzetnosti", dodala je.
Geopolitička igra bez kraja
Da bi se shvatilo što Putin želi postići pregovorima s SAD-om, važno je razumjeti da se američka politika promijenila pod Trumpom – ne i ruska.
Trump želi da rat u Ukrajini završi što prije, čak i ako to znači teritorijalne gubitke za Ukrajinu. To daje Putinu prostora za manevriranje.
"Putin je oportunist. On voli stvarati dinamične, kaotične situacije koje otvaraju razne prilike, a onda bira ono što mu najviše odgovara", kaže Mark Galeotti, stručnjak za Rusiju.
Dugoročni cilj: novi svjetski poredak
Putin i njegovi savjetnici jasno su poručili da se njihovi dugoročni ciljevi nisu promijenili. Rusija inzistira da se uklone "korijenski uzroci" sukoba – što prema njihovom tumačenju znači kraj ukrajinske suverenosti, smjena predsjednika Volodimira Zelenskog i povlačenje NATO-a s istoka.
Plan je bio brza invazija i smjena vlasti u Kijevu kako bi se instalirala proruska vlada. Iako vojna pobjeda nije ostvarena, Putin se nije odrekao cilja. "Najlakši način da Rusija postigne ono što želi u drugoj zemlji nije vojnom silom, već miješanjem u izbore", kaže Berzina, donosi CNN.
Zbog toga Moskva stalno dovodi u pitanje legitimitet Zelenskog i traži nove izbore – koje zakon o ratnom stanju u Ukrajini trenutno zabranjuje. Trump i njegov potpredsjednik JD Vance također su odbacili ideju da se Ukrajina pridruži NATO-u u skorije vrijeme, što je ključni uvjet Putina za bilo kakav mirovni sporazum.
Osobna bitka s Zapadom
Za Kremlj, ovo nije rat samo protiv Ukrajine, već protiv Zapada. Andrei Soldatov, ruski istraživački novinar u egzilu, ističe kako Putin i njegovi savjetnici vjeruju da mogu nešto izvući od Trumpa, ali ne očekuju trajni dogovor sa SAD-om, donosi
"Oni stvarno vjeruju da je Zapad stoljećima nastojao uništiti i pokoriti Rusiju. To nije samo propaganda, oni u to zaista vjeruju", kaže Soldatov. Putin također često koristi religiju u svojoj retorici, a Patrijarh Kiril, vođa Ruske pravoslavne crkve, jedan je od najglasnijih zagovornika rata.
Rusija želi biti glavna sila
Stručnjaci se slažu da Putin ne planira stati. Njegov cilj je ponovno uzdizanje Rusije kao globalne sile i stvaranje bloka s državama poput Kine i Irana, koji bi se suprotstavio Zapadu.
"Rusija želi biti za stolom gdje se odlučuje o budućnosti svijeta – ne kao promatrač, već kao ključni igrač", zaključuje profesorica Monica White. Čini se da bi Putin mogao imati istomišljenika u Bijeloj kući. Trump je više puta dao do znanja da vjeruje kako najveće i najmoćnije zemlje trebaju dobiti ono što žele – bez obzira radi li se o Grenlandu, Panamskom kanalu ili dijelu Ukrajine.
