Rusija je rano jutros počela invaziju na Ukrajinu. Počeo je rat.
Najmanje 40 ukrajinskih vojnika i desetak civila poginulo je u prvim satima ruske invazije na Ukrajinu, rekao je novinarima savjetnik ukrajinskog predsjednika, prenose agencije.
"Znam da je poginulo više od 40 ukrajinskih vojnika i da je nekoliko desetaka ozlijeđeno te da je poginulo desetak civila širom zemlje", rekao je Oleksij Arestovič.
Ti gubici dogodili su se u zračnim i raketnim napadima tijekom jutra, rekao je, prenosi AFP.
I dok europske i svjetske zemlje, uključujući i Hrvatsku, napad osuđuju, Putin svijetu poručuje da će vidjeti posljedice kakve povijest ne pamti ako se umiješa, prenosi Index.
"Odgovor Rusije će biti trenutan"
Naime, pred cik zore, neposredno prije nego što su počele eksplozije u gradovima diljem Ukrajine, ruska državna televizija neočekivano je prenijela obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina. Kao što je to učinio mnogo puta prije, Putin je tvrdio da Rusija nema izbora nego da se brani. S oštrim tonom u glasu, činilo se da prijeti SAD-u, Europi i NATO-u koji će za samo nekoliko minuta svjedočiti kako njegove oružane snage otvaraju vatru na Ukrajinu, nešto što je Kremlj dosljedno odbacivao kao zapadnjačku "histeriku".
"Tko god se pokuša miješati, a posebno tko zaprijeti našoj zemlji, našem narodu, treba znati da će odgovor Rusije biti trenutan i da će vas dovesti do takvih posljedica koje nikada niste doživjeli u svojoj povijesti."
"Spremni smo na svaki razvoj događaja. Sve potrebne odluke u tom smislu su donesene."
Vidmarović: Odabran je najprimitivniji način rješavanja stvari
Uzevši u obzir ove najave, logično je zapitati se koliko sukob u Ukrajini može eskalirati na ostatak Europe ili svijeta.
Index je kontaktirao vanjskopolitičkog analitičara i predavača na Sveučilištu u Puli Branimira Vidmarovića.
"Napad je iznenađujući jer je ovo bila krajnja varijanta, ona je i nekim ruskim političarima izgledala suludo. Situacija je upućivala na to da postoji diplomatsko rješenje. No odabran je najprimitivniji način rješavanja stvari. Grub, neinventivan i prizeman. Iz svijeta visoke diplomacije i visokih strategija, spustili smo se na ovo", govori on.
Što sad možemo očekivati?
"Nemoguće je reći točno što se može očekivati, možemo samo pretpostaviti. Postoji nekoliko scenarija, recimo jedan od njih je širenje separatističkih regija do priznatih granica, ali mogu tu biti i druge posljedice", dodaje.
"Vidimo da se gađaju ciljano vojni i infrastrukturni objekti, civilno stanovništvo se ne dira. Ako Putin procijeni da je za Donbas prijetnja Kijev, bojim se da će krenuti prema Kijevu. Onda možemo očekivati iznudu kapitulacije, uspostavljanje privremenog okupacijskog režima", rekao je.
"Ako NATO intervenira, nuklearna raketa bi mogla poletjeti prema Washingtonu"
Kako bi NATO mogao reagirati?
"Isključivo tako da štiti svoje granice, da jača vojne komplekse u zemljama koje graniče s Rusijom, Bjelorusijom i Ukrajinom. Očekuju se i sankcije prema Rusiji, ograničavanje letova, ograničavanje uvoza i izvoza, rezanje Sjevernog toka 2, zatvaranje Bospora i Dardanela... Ovisi o procjeni do koje mjere stisnuti Rusiju, izolirati je i pretvoriti u veliki Iran", naveo je.
Može li sukob biti povod za neku veću eskalaciju, ono što bi se moglo nazvati trećim svjetskim ratom?
"Ako se vodimo logikom Hladnog rata, možemo reći da do toga ne bi trebalo doći. Zemlje su uvijek balansirale i nalazile način da ne dođe do eskalacije. No, Putin sad prijeti da će biti neviđene posljedice ako neka zemlja NATO-a odluči fizički intervenirati. Ako se to dogodi, neki pesimističan glas u meni govori da bi mogle poletjeti taktičke nuklearne rakete prema Berlinu, Washingtonu..." govori.
"Ovo je Putinova osobna biografija"
Navodi kako greška u procjeni može dovesti do toga.
"Sad smo onamo gdje je svijet bio za vrijeme Karipske krize. Tada je vladao globalni strah civilizacijskih razmjera, sad ponovo Putin podsjeća Europu da se zaboravila bojati nuklearnog oružja. A taj strah je egzistencijalni mehanizam koji nas sprečava da postupamo tako kako bi situacija eskalirala", govori.
Dodaje kako je ova situacija "Putinova osobna biografija".
"Ovdje vidimo kako percipira Rusiju, razvoj Rusije, osvetu za invaziju na Libiju, Siriju, Irak, onda situaciju oko Kosova, Afganistana... Putin je sam sebi odgovorio ovim napadom. To je dilema Raskoljnikova iz Zločina i kazne Dostojevskoga. Jesam li ja stvorenje koje drhti ili imam pravo? Vidimo da je odgovorio na to pitanje. To je kao ono hamletovsko pitanje: biti ili ne biti, trpjeti ili se boriti. Hamlet je odabrao biti. Isto kao Putin", objasnio je Vidmarović.
Avdagić: Ovo nije prvi upad u Ukrajinu
Index je popričao s geopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem.
"Napad nije iznenađujući, posve jasno zapadne obavještajne službe su upozoravale. Naravno, s druge strane uložio se maksimalan diplomatski napad kako bi se Rusiju i Putina primoralo na odustajanje, odluka je očito pala ranije, tražilo se ustupke koje im Zapad ne može dati, ne možete to po povelji UN-a, da ne pričamo o izdaji vrijednosti", govori Avdagić.
"Dakle, tražilo se nemoguće ustupke i usporedo vlastito stanovništvo uvjeravalo u "genocid" kako bi se opravdala agresija. Osobno sam već odavno zaključio kako će se napad dogoditi, uz sve nade koje imate kako griješite, pa i želju da budem posve otvoren, želio sam i sebe uvjeriti kako griješim", objasnio je.
"Trenutačno je još jedino pitanje ide li se na čitavu Ukrajinu, što će vjerojatno razina otpora uvelike odlučiti. Nažalost, već neko vrijeme je jasno kako ovakvi postupci nisu presedan, nego pravilo. Ovo nije prvi upad u Ukrajinu, uostalom Ukrajina nije ni prva zemlja koja trpi posljedice, zato ovo nije trebalo nikoga iznenaditi."
"Jednako tako, neistine, diplomatske laži koje najviši ruski dužnosnici govore svjetskoj javnosti i kolegama mogu iznenaditi samo one koji nisu pratili ranije komunikacijske vratolomije koje su izvodili. Primjerice, "ne, ruska vojska nije u Gruziji", a gledamo uživo njihovo kretanje. To se nastavilo s Ukrajinom i traje već osam godina..." objasnio je on.
"Spaljivanje zemlje"
"Bojim se vrlo brutalnog sukoba. Čini mi se da će par dana biti sukob nižeg intenziteta dok stranci napuštaju Ukrajinu, a nakon toga "spaljivanje zemlje". Sve će ovisiti o otporu Ukrajinaca. Jak otpor i gerilska borba mogla bi početi utjecati na kremaljsku elitu, ali tu smo već u sferi nagađanja. Reći ću samo kako se moj poznanik iz Ukrajine pozdravio sa svima nama, kako je obukao uniformu, tako je poslao i posljednje pozdrave, računajući kako ide neminovno položiti život."
"Bit ću slobodan reći kako će to biti žrtva za daleko više od same Ukrajine. Ukrajina brani europske vrijednosti, te žrtve tamo koje već padaju, polažu se u ime slobode", objasnio je.
"No, željezna zavjesa, nova željezna zavjesa je sada realnost. Ovo su izuzetno tužni trenuci za Europu i svijet. Napetost se vraća, strahovanje od nuklearnog ishoda se povećala. Nitko na Zapadu to ne želi, ničim se to nije izazivalo, svi smo žrtve, a ponajprije Ukrajinci. Oni plaćaju ceh želji za slobodom i boljim životom", kazao je.
"Moldavija i Gruzija su sljedeće potencijalne mete"
Tko idući može biti na meti?
"Mislim da je posve jasno, ako operacije u Ukrajini budu uspješne, Moldova i Gruzija su sljedeće potencijalne mete. Sve dalje od toga je crvena linija. Nadam se da neće biti pokušaja destabilizacije nigdje drugdje te da ova ludost ima svoje granice", kaže.
Kako bi NATO mogao reagirati?
"Održat će se konzultacije, osuditi napad na Ukrajinu. Potvrditi spremnost saveznika na međusobnu obranu. Zemlje koje graniče s Rusijom sada će podizati i vlastitu obrambenu spremnost, prijetnja će se smatrati realnom", dodaje.
"No, NATO neće krenuti u sukob s Rusijom, to nije bila opcija niti u jednom trenutku. NATO nije niti ugrožavao Rusiju, a kompletan Savez je stvoren upravo kako bi dao štit malim zemljama protiv prijetnje suverenitetu. Danas se pokazuje kako je odluka očuvanja NATO-a nakon pada Sovjetskog Saveza bila mudra", riječi su Avdagića.
A može li sukob biti povod za neku veću eskalaciju?
"Ako je ludost potpuna, a ovo tek prvi korak, dok je sljedeći napad na neku članicu EU ili još gore NATO-a, tada bismo mogli reći da smo u apsolutno najgoroj mogućoj situaciji. Zasad ima jako malo naznaka da se u Kremlju tako razmišlja. Nažalost, nije racionalan niti ovaj napad, to je razlog zašto je zabrinutost ipak prisutna", kazao je za Index Denis Avdagić.
