Je li danas doista ‘najdepresivniji dan u godini”? Pitali smo stručnjakinju…

Do tog datuma se, kako štorija glasi, došlo kompliciranim matematičkim formulama uključujući biheviorističku teoriju...


U pravoj poplavi raznih ‘obljetnica’, međunarodnih dana svega i svačega (ako niste znali, gotovo 15-ak godina se obilježava 5. veljače kao ‘svjetski dan Nutelle’), došao nam je treći ponedjeljak u siječnju koji je, tobož, ‘najdepresivniji dan u godini’.


Do tog datuma se, kako štorija glasi, došlo kompliciranim matematičkim formulama uključujući biheviorističku teoriju… E sad, koliko god onako, na prvu, ima smisla tražiti takav psihološki najgori dan u godini tijekom siječnja ili početkom veljače (pogotovo za sjevernu polutku Zemlje, gdje još traje zima), nakon blagdana, nekakvog znanstvenog uporišta zapravo – nema.

Potvrdila nam je to profesorica psihologije Žana Pavlović

– Smatram kako je više riječ o marketinškom triku kompanija kako bi što uspješnije prodale svoje proizvode. Znanstvenih činjenica o ‘najdepresivnijem danu u godini’ nema, iako je doista jednostavno povezati završetak blagdana tijekom kojih smo često nerealni u jelu, piću pa i potrošnji koja dijelom dolazi na naplatu tijekom siječnja, kada već ulazimo u jednu rutinu, kolotečinu koja nas možda čini nezadovoljnima na neki način. Depresija je vrlo teško psihičko oboljenje, vrlo ozbiljna stvar da bi se olako proglašavao jedan dan kao ‘najdepresivniji’… Držim kako je tu riječ o ‘prodajnoj akciji’, tvrtke pokušavaju plasirati ideju kako ćete se bolje osjećati kupujući sebi neke proizvode ili recimo rezervirajući termine za godišnje odmore – pojašnjava prof. Pavlović, koja je svima ponudila nekoliko savjeta kako se osjećati bolje, korisnije bilo kojeg dana u godini.

– Proteklih godinu dana doista ne čudi da smo svi zajedno anksiozniji, zbog pandemije koronavirusa i cijele situacije, do potresa koji su pogodili našu zemlju. I bojim se da će nam trebati prilično vremena za ‘izaći’ iz tog lošeg razdoblja. Moja preporuka je da se napravi nešto za druge osobe, koliko se može i kada se može, ne mora to čak biti financijska podrška, može biti ‘obična’ ljudska gesta. Pomognite starijim susjedima, osobama u izolaciji, poduke djeci… jer pomoć drugima ispunjava i nas. Tjelesna aktivnost je također vrlo bitna, uz što više kretanja na suncu lakše se izbjegnu dani lošeg raspoloženja, koje imamo svi – neke su od sugestija naše sugovornice, inače članice Hrvatske psihološke komore i Hrvatskog psihološkog društva.

Moja reakcija na članak je...
Vau
1
Haha
2
Hagić
1
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime