Janez Janša u ekskluzivnom je razgovoru otvorio niz tema važnih za odnose Slovenije i Hrvatske, ali i za širi europski politički trenutak. Govoreći o povezanosti dviju susjednih država, naglasio je da slovensko-hrvatski odnosi ne počivaju samo na geografiji, trgovini ili članstvu u Europskoj uniji, nego na dubokom povijesnom iskustvu borbe za demokraciju, slobodu i neovisnost.
Janša je istaknuo kako su upravo prijelomni trenuci iz novije povijesti oblikovali posebnu bliskost između dvaju naroda. Podsjetio je da su i Slovenija i Hrvatska morale izboriti vlastiti demokratski put te da se zato međusobno razumijevanje ne može promatrati samo kroz dnevnu politiku.
“Moje simpatije prema Hrvatskoj proizlaze iz zajedničke povijesti borbe za demokraciju i neovisnost. Slovenci i Hrvati dobro znaju što znači stvarati vlastite demokratske institucije i braniti pravo naroda da sam odlučuje o svojoj sudbini. Upravo zato smatram da odnosi naših država imaju dublji temelj od uobičajenih susjedskih odnosa”, poručio je Janša.
Prema njegovu stavu, ključ zdravih odnosa među narodima jest poštovanje vlastitog identiteta. Janša smatra da se otvorenost prema drugima ne može graditi na odricanju od vlastite povijesti, kulture i nacionalnog ponosa, nego upravo obrnuto — na jasnoj svijesti o tome tko smo.
“Onaj tko poznaje i prihvaća vlastiti identitet lakše će cijeniti i identitet drugoga. Ako se pretvaramo da su tuđe kulture uvijek vrednije od naše, tada stvaramo prazninu. Ali ako poštujemo vlastitu povijest, jezik i žrtvu ljudi koji su se borili za domovinu, tada možemo iskreno poštovati i druge narode koji su prošli sličan put”, rekao je Janša.
Europska unija mora pomagati državama, a ne gušiti ih birokracijom
Velik dio razgovora bio je posvećen Europskoj uniji i položaju Slovenije unutar europskih institucija. Janša je podsjetio na svoje iskustvo u pregovorima o ključnim europskim odlukama, uključujući proračunske okvire i predsjedanja Vijećem Europske unije.
Naglasio je kako Europska unija ima važnu ulogu kada pomaže državama članicama u rješavanju zajedničkih problema, ali je istodobno upozorio na preveliku birokratizaciju Bruxellesa. Prema njegovu mišljenju, europske institucije posljednjih su se godina udaljile od izvorne svrhe i prečesto stvarale dodatne prepreke državama članicama.
“Europska unija korisna je kada državama članicama pomaže rješavati probleme koje same ne mogu riješiti. No Bruxelles je postao preglomazan i previše birokratiziran. Predugo se išlo u pogrešnom smjeru, osobito kada je riječ o migracijskoj politici i administrativnom opterećenju. U posljednje vrijeme vide se određeni pomaci, ali oni još nisu dovoljni”, istaknuo je Janša.
Dodao je da promjene u velikim međunarodnim sustavima dolaze sporo, ali da je važno prepoznati smjer u kojem se ide. Prema njegovu stavu, države članice moraju aktivno sudjelovati u europskim procesima, ali pritom ne smiju izgubiti sposobnost zaštite vlastitih interesa.
“U multinacionalnoj zajednici poput Europske unije često je potrebno mnogo strpljenja. Ipak, strpljenje ne znači pasivnost. Slovenija mora u Bruxellesu biti aktivna, mora surađivati, ali mora jasno znati što su njezini interesi, gdje su granice kompromisa i što je važno za njezine građane”, poručio je.
Ukrajina je pokazala koliko Europa može pogriješiti u procjeni agresije
Janša se osvrnuo i na rat u Ukrajini, naglasivši da je europska javnost na početku ruske agresije pogrešno procjenjivala razvoj događaja. Podsjetio je na svoj odlazak u Kijev sredinom ožujka, nedugo nakon početka napada, kada je u mnogim europskim krugovima prevladavalo uvjerenje da će Ukrajina brzo biti poražena.
Prema njegovu mišljenju, odnos prema Ukrajini podsjeća na pogrešne procjene međunarodne zajednice tijekom raspada bivše Jugoslavije. Janša je istaknuo da se obrana naroda koji se bori za vlastitu slobodu ne smije promatrati hladno, birokratski ili s odmakom, nego kroz stvarnu cijenu koju taj narod plaća.
“Mnogi su u Europi vjerovali da će Rusija brzo pregaziti Ukrajinu i da će se nakon toga jednostavno morati prihvatiti nova situacija. To je bila velika pogreška. Da bi se razumjelo što se događa u Ukrajini, treba vidjeti groblja, razorene gradove i cijenu koju taj narod plaća. To nisu apstraktne geopolitičke rasprave, nego stvarni ljudski životi”, rekao je Janša.
Posebno je naglasio poruku ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je, prema Janšinim riječima, jasno rekao da Ukrajina ne traži strane vojnike, nego sredstva za obranu.
“Ukrajina nije tražila NATO vojnike. Tražila je oružje za ljude koji su se sami spremni boriti za svoju zemlju. Zelenski je tada govorio o milijun volontera i o tome da bi već mali dio NATO-ovih pričuva bio dovoljan da se Ukrajina obrani. Problem je bio u tome što se predugo raspravljalo, kalkuliralo i pogrešno procjenjivalo snagu ukrajinskog otpora”, istaknuo je.
Dostojanstven pokop žrtava nije ideologija, nego civilizacijsko pitanje
U razgovoru je otvorena i tema odnosa prema žrtvama komunističkog terora i totalitarnih režima. Janša je naglasio da se pitanje pokopa mrtvih i sjećanja na žrtve ne smije promatrati kroz ideološke podjele, nego kao civilizacijska obveza svakog društva.
Prema njegovu stavu, društvo koje ne može dostojanstveno pokopati mrtve i priznati patnju žrtava ostaje zarobljeno u neriješenim povijesnim sukobima. Istaknuo je da je u Sloveniji trebalo mnogo vremena da se postigne politička većina za takve odluke, ali da je važno da se taj proces pokrenuo.
“Dostojanstven pokop mrtvih nije pitanje ideologije, nego civilizacije. Svaka žrtva zaslužuje grob, ime i sjećanje. Društvo koje to ne može prihvatiti pokazuje da se još nije do kraja suočilo s vlastitom prošlošću. Žrtve svih totalitarnih režima zaslužuju poštovanje, ne zato što to odgovara jednoj politici, nego zato što je to temelj ljudskog dostojanstva”, poručio je Janša.
Hrvatska i Slovenija moraju više surađivati u energetici i gospodarstvu
Govoreći o budućnosti odnosa Hrvatske i Slovenije, Janša je poseban naglasak stavio na gospodarstvo, energetiku i infrastrukturu. Istaknuo je da su trgovina, usluge i ulaganja između dviju država već dosegnuli visoku razinu, ali da postoji još mnogo prostora za konkretnu suradnju.
Prema njegovu mišljenju, dvije zemlje trebaju jačati projekte koji donose izravnu korist građanima i gospodarstvu, umjesto da se odnosi opterećuju starim političkim prijeporima. Energetika, prometna povezanost i smanjenje birokracije pritom su označeni kao ključna područja.
“Gospodarska suradnja Slovenije i Hrvatske danas je snažnija nego prije. Trgovina, usluge i ulaganja mjere se milijardama, što pokazuje koliko smo međusobno povezani. No vlade moraju učiniti više u energetici i infrastrukturi. To su područja u kojima se ne smije razmišljati kratkoročno, nego strateški”, rekao je Janša.
Dodao je da bi smanjenje poreznog i administrativnog opterećenja moglo dodatno potaknuti razvoj.
“Manje poreza i manje birokracije znači više prostora za poduzetnike, investicije i rast. Ako želimo da naši građani žive bolje, onda politika mora stvarati uvjete za razvoj, a ne stalno proizvoditi nove prepreke”, naglasio je.
Mladi sve manje vjeruju mainstream medijima
Janša se dotaknuo i političkog ponašanja mladih birača. Prema njegovu tumačenju, mladi su sve skloniji samostalno tražiti informacije, ne oslanjajući se isključivo na velike mainstream medije. U tome vidi jedan od razloga zbog kojih konzervativne opcije među mlađim biračima mogu ostvarivati bolje rezultate nego što se ranije očekivalo.
Pritom je govorio i o važnosti uključivanja mladih u političke procese, naglašavajući da im treba otvoriti prostor da odlučuju o vlastitoj budućnosti.
“Mladi sve manje ovise o velikim mainstream medijima. Oni informacije traže sami, uspoređuju različite izvore i ne prihvaćaju automatski ono što im se servira. Kada im otvorite vrata i omogućite da sudjeluju u odlučivanju o svojoj budućnosti, tada se pokazuje da nisu onakvi kakvima ih politički protivnici često prikazuju”, rekao je Janša.
Posebno je upozorio na demografske probleme Europe, koje smatra jednim od najvažnijih pitanja budućnosti.
“Demografsko pitanje jedno je od ključnih pitanja opstanka europske civilizacije. Europu ne čini birokracija, nego narodi koji u njoj žive, njihove obitelji, kultura, vjera, povijest i sposobnost da prenesu vlastiti identitet budućim generacijama”, istaknuo je.
Sigurnost je temeljna zadaća države
U završnom dijelu razgovora Janša je snažno naglasio važnost sigurnosti, osobito u kontekstu ilegalnih migracija i organiziranog kriminala. Smatra da Slovenija i Hrvatska kao susjedne države i članice Europske unije moraju tješnje surađivati u zaštiti granica.
Kao moguće mjere naveo je bolju koordinaciju, zajedničke ophodnje i konkretnu pomoć na graničnim područjima. Prema njegovu stavu, sigurnosni izazovi ne prestaju na administrativnim granicama i zato zahtijevaju zajednički odgovor.
“Sigurnost građana temeljna je odgovornost svake države. Ako država ne može osigurati javni red, zaštititi granicu i suzbiti organizirani kriminal, tada ne ispunjava svoju osnovnu zadaću. Slovenija i Hrvatska zato moraju snažnije surađivati u borbi protiv ilegalnih migracija i kriminalnih mreža koje iskorištavaju slabosti sustava”, poručio je Janša.
Dodao je da zajednička sigurnosna politika nije pitanje političke simbolike, nego konkretne potrebe.
“Izazovi koji prelaze granice ne mogu se rješavati samo nacionalnim mjerama. Potrebne su zajedničke ophodnje, razmjena informacija, pomoć na granicama i jasna politička volja. Samo tako možemo zaštititi građane i pokazati da država funkcionira”, zaključio je Janša za Bujicu.
