Strogi i ograničavajući uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene trebali bi biti olabavljeni. Izmjene i dopune Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada, a na kojima nadležno Ministarstvo rada radi od prošle godine, na Vladi bi trebale biti u trećem kvartalu sljedeće godine.
A one bi trebale donijeti širenje obuhvata nezaposlenih koji će moći ostvarivati naknadu za nezaposlene, ali i nešto više iznose. Podloga za promjene bit će preporuke koje je Ekonomski institut dostavio još u rujnu prošle godine.
Ali, one će biti, odgovaraju iz nadležnog Ministarstva, samo podloga jer će o njima ponovno raspravljati Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga zakona, kao i socijalni partneri, javlja Poslovni.hr.
Preporuke su, naime, već raspravljene, i to krajem prošle godine kada je Ministarstvo rada oformilo Radnu skupinu za izradu spomenutog zakona. Dugotrajnost donošenja ovog zakona i promjenu kriterija za primanje i visinu naknade, a što, usput budi rečeno, Vijeće EU-a od Hrvatske traži još od 2020., Ministarstvo opravdava “kompleksnošću zakona”.
A tim Ekonomskog instituta, na čelu s poznatim ekonomistom Danijelom Nestićem, kažu iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), dao je na temelju opsežne analize sedam preporuka. Većinu je njih, kažu iz HUP-a, Radna skupina usvojila. “Prva se preporuka odnosi na to da se poveća naknada nakon 3. mjeseca pa do 9. mjeseca nezaposlenosti s 30% na 45% osnovice”, navode iz HUP-a.
Naime, prema trenutnim pravilima novčana naknada za prva tri mjeseca nezaposlenosti može biti najviše 70% plaće koju je osoba primala posljednja tri mjeseca rada. Nakon toga, pa sve do devetog mjeseca, naknada pada na iznos od 30% osnovice.
Najduže, pak, mogu ju primati oni koji su radili duže od 25 godina, i to 450 dana, odnosno godinu i tri mjeseca. Nezaposleni u Hrvatskoj, koji imaju pravo na novčanu naknadu, a kojih je prošle godine bilo gotovo 23.500, u prosjeku su primili tek 381 euro naknade. Ovaj mali iznos u Hrvatskoj prima relativno mali broj prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje – tek nešto više od 20%.
A izmjenama i dopunama Nacrta prijedloga Zakona o tržištu rada njihov bi broj, odnosno obuhvat, ipak trebao biti nešto veći. Ekonomski institut tako preporučuje da se ublaže uvjeti prethodnog radnog iskustva za one mlađe od 30 godina, kažu iz HUP-a.
Tako bi kriterij prikupljenih 9 mjeseci staža u posljednje dvije godine za mlade mogao biti spušten na 6 mjeseci rada u istom periodu. Predlaže se, otkrivaju iz HUP-a, i mogućnost nastavka korištenja novčane naknade nakon kratkotrajnog zapošljavanja i to u slučaju sporazumnog raskida posljednjeg radnog odnosa.
To bi značilo da osoba koja je primala naknadu za nezaposlene, pa se u međuvremenu zaposlila, ali relativno brzo prestala raditi, pa čak i ako je dala otkaz, ipak imala pravo nastaviti primati naknadu. “S tim je vezana i sljedeća preporuka, da se omogući povoljnije određivanje osnovice za stjecanje novčane naknade u slučajevima nezaposlenosti nakon kratkotrajnog radnog odnosa, a koja je također prihvaćena”, kažu iz HUP-a.
Apsolutno prenisko
Prihvaćena je i preporuka povećanja ugovorene stope posebnog doprinosa za zapošljavanje člana posade broda u međunarodnoj plovidbi. Dvije preporuke Ekonomskog instituta nisu prihvaćene – omogućavanje kombinacije prihoda od rada i naknade za nezaposlene u slučaju prihvaćanja rada na nepuno radno vrijeme i plaće do određenog iznosa, kao i omogućavanje stjecanja statusa nezaposlene osobe te ostvarivanja prava na novčanu naknadu osobama čiji obrt, trgovačko društvo ili druga pravna osoba nisu bili aktivni duže vrijeme.
No, o svemu će se ovome još raspravljati, a sindikat će tražiti i određene promjene preporuka. Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno i socijalno pravo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), kaže da su naknade u Hrvatskoj apsolutno preniske. SSSH stoga smatra da bi trebalo preispitati adekvatnost iznosa novčane naknade u prvih 90 dana nezaposlenosti, kao i da se iznos osnovice nakon trećeg mjeseca nezaposlenosti podigne na 50%.
Primjerice, najveći dopušteni iznos naknade, ističe Brnardić, tek je 20%, odnosno 130 eura, viši od minimalne plaće. Također, nastavlja, 30% osnovice, koliko naknada iznosi nakon tri mjeseca nezaposlenosti, predstavlja tek 50% neto minimalne plaće. Usto, Hrvatska uz Luksemburg ima najstrože kriterije za ostvarivanje prava na naknadu.
“U današnjim uvjetima tržišta rada i povoljnim fiskalnim okvirima na naknadu treba gledati kao na vrstu društvene aktivnosti koja može omogućiti veću stabilnost na tržištu rada, zadovoljne radnike i bolje poslove”, ističe Brnardić.
Također, SSSH će se zalagati i za širenje obuhvata onih koji naknadu mogu primati, odnosno da se uvjet prethodnog radnog iskustva u posljednje dvije godine smanji sa devet na šest mjeseci. Pravo na naknadu tako bi imali i sezonski radnici, a SSSH-a će tražiti da se pravo proširi i na one koji su sporazumno prekinuli radni odnos, javlja Poslovni.hr.
Lome se koplja
Da je iznos naknade u Hrvatskoj mali slaže se i Predrag Bejaković, jedan od najboljih stručnjaka za tržište rada u Hrvatskoj. Ističe da se stoga intuitivno može procijeniti kako naknada nije zapreka u aktivnom traženju posla.
Napominje i da se ekonomska koplja godinama lome treba li produživati i povećavati naknadu. “Ako su uvjeti jako strogi, onda ju gotovo nitko ne prima, a ako je u malom iznosu ili trajanju, onda naknada ne ostvaruje svoje najvažnije zadatke – zaštitu od siromaštva dok osoba ne radi i mogućnost da ne prihvaća svaki posao nego da ipak može tražiti radno mjesto kojoj joj odgovara po uvjetima, obrazovanju i primanjima”, navodi Bejaković.
Napominje pritom i da se stanje na domaćem tržištu rada bitno promijenilo posljednjih godina. Danas je tako veći problem nedostatak radnika, a manji nedostatak slobodnih radnih mjesta. No, ostaje pitanje što će se na tržištu rada događati, s obzirom na brze tehnološke promjene.
