Ministar gospodarstva Darko Horvat rekao je u ponedjeljak kako Jadrolinija ima potrebu za obnovom flote te da bi bilo dobro da se najveći domaći putnički brodar izuzme iz javne nabave. Time bi se otvorio prostor da Jadrolinija naruči 11 brodova u Hrvatskoj, što bi dalo dovoljno posla posrnulim brodogradilištima Uljanik i 3. maj, a vjerojatno bi se našlo posla i za Brodosplit i ostale zainteresirane kompanije. No izuzeti tvrtku iz javne nabave nije baš jednostavno.
Za micanje iz sustava javne nabave treba odobrenje Europske komisije, a ona baš ne dijeli rado takve blagoslove. Zapadnoeuropske zemlje, stare članice EU-a, rijetko, gotovo nikada ne traže nešto takvo, dok nove zemlje članice EU-a, one s istoka Europe, češće traže izuzimanje iz javne nabave kako bi štitile neku svoju domaću tvrtku, piše tportal.
No takvi apeli uglavnom su išli za industrijske tvrtke i rudnike, a ne za prijevoznike. Da bi Europska komisija odobrila oslobođenje Jadrolinije iz javne nabave, trebalo bi dobro obrazložiti zašto je to potrebno i zašto je od presudne važnosti da se putnički brodovi grade u Hrvatskoj.
Brodogradilište Uljanik i Vlada prošle jeseni imali su epizodu s Europskom komisijom tražeći odobrenje za državnu intervenciju u posrnulom brodogradilištu, što je Komisija glatko odbila.
Javna nabava i funkcioniranje tržišnog gospodarstva visoko su na listi prioriteta Komisije, zbog čega se odobrenja kakva bi Horvat tražio za Jadroliniju vrlo rijetko daju – riječ je o zaista ekstremnim slučajevima, kada bi primjerice zemlja dokazala da joj je zbog javne nabave ugrožen neki od aspekata nacionalne sigurnosti.
Na upit Ministarstvu gospodarstva hoće li od Komisije tražiti odobrenje za Jadroliniju i koja bi domaća brodogradilišta uposlili u obnovi flote, do završetka pisanja teksta novinari t-portala nisu primili nikakav odgovor.
Međutim, iz Jadrolinije su se osvrnuli na komentar ministra gospodarstva. Kažu kako moraju obnoviti staru flotu da bi bili u skladu sa suvremenim propisima i zakonima, a revitalizacija flote je preduvjet za dobivanje novih i ispunjavanje starih koncesija.
‘U razdoblju do 2023. godine planirana je zamjena ukupno 11 brodova, a nakon toga, u sljedećem periodu, i gradnja istovjetnih brodova kao nastavak obnove flote. Navedeno podrazumijeva obnovu svih segmenata flote: ro-roputničkih brodova, brzih putničkih brodova te klasičnih putničkih brodova’, komentirali su za N1.
‘Jadrolinija redovno surađuje s hrvatskim brodogradilištima u remontnom godišnjem razdoblju svih svojih brodova te možemo reći kako su oni naš glavni partner u održavanju flote od ukupno 51 broda. Svakako, želja nam je kao državnoj firmi od strateškog značenja nastavak gradnje brodova u hrvatskim brodogradilištima. Međutim, prema trenutnim zakonskim okvirima, Jadrolinija je obveznik Zakona o javnoj nabavi i sukladno tome posluje po definiranim pravilima. Hrvatska brodogradilišta imaju znanje i iskustvo koje treba Jadroliniji te će, ako Jadrolinija bude izuzeta iz sustava javne nabave, taj partnerski odnos svakako biti efikasniji na obostrano zadovoljstvo’, odgovorili su iz Jadrolinije.
