Odličnu turističku sezonu u Splitsko-dalmatinskoj županiji potvrđuju i najnoviji podaci iz sustava fiskalizacije, kao jedan od pokazatelja turističke potrošnje. Pokazuje to i mjesečna analiza HGK – Županijske komore Split o poslovanju županijskog gospodarstva, koja se bazira na podacima Porezne uprave Područnog ureda Split o broju i vrijednosti fiskaliziranih računa poreznih obveznika sa sjedištem u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
''Prošli je mjesec u Splitsko-dalmatinskoj županiji fiskalizirano nešto više od 3 milijarde i 197 milijuna kuna, što je 19,3 posto više nego u kolovozu 2019., a 52 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Od toga je samo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane fiskalizirano milijardu i 88 milijuna kuna, odnosno 24,3 posto više nego u kolovozu 2019., a 79,1 posto više nego 2020. godine. S obzirom na sve probleme i ograničenja s kojima su bili suočeni naši ugostitelji i ostali dionici u turizmu, ovako uspješno realizirana sezona i ovakvi rezultati iznimno raduju, ali nema mjesta za euforiju jer smo još u neizvjesnom vremenu pandemije'', rezimirao je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.
Budući da su trgovina i turizam u Splitsko-dalmatinskoj županiji u ljetnim mjesecima prema prihodima najznačajnije gospodarske grane tako su i podaci za ove djelatnosti posebno značajni. U djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikla u kolovozu je fiskalizirano gotovo milijardu i 682 milijuna kuna, tj. gotovo 19 posto više nego u istom mjesecu 2019., a 36 posto više nego 2020. godine. Rast vrijednosti fiskaliziranih računa u prošlom mjesecu, u odnosu na prošlogodišnji kolovoz, zabilježen je u svim djelatnostima osim rudarstva i vađenja, javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja te obrazovanja, koje su zabilježile pad.
Komentirajući najnovije podatke, pročelnik Porezne uprave Područnog ureda Split Ivica Kusić naglasio je značaj promjena Zakona o fiskalizaciji, odnosno uvedenu fiskalizaciju samoposlužnih automata te olakšanu provjeru računa putem QR koda, kojeg i strani turisti dosta koriste. ''Omogućavanjem provjere računa putem QR koda uvelike olakšavamo poreznim obveznicima – platišama roba i usluga u gotovini – da kontroliraju svoj račun uz vrlo jednostavno informatičko sučelje. Na taj način sudjeluju u pasivnom nadzoru nepravilnosti u fiskalizaciji te pomažu Poreznoj upravi da zaštiti porezne obveznike koji uredno fiskaliziraju račune i na vrijeme podmiruju svoje obveze'' poručio je Kusić. Uz navedeno, Kusić navodi da je Porezna uprava uvelike unaprijedila metodologiju pojačanih nadzora što je urodilo plodom u fiskalizaciji računa i smanjenju zlouporaba na terenu te svakako utjecalo na ovako dobar rezultat.
Vrijednost svih izdanih računa u Splitsko-dalmatinskoj županiji od početka godine iznosi gotovo 12 milijardi i 392 milijuna te je za 2,4 posto veća nego 2019., a za 27,2 posto veća nego u istom razdoblju 2020. godine. U djelatnosti trgovine na veliko i malo u prvih osam mjeseci ove godine fiskalizirano je računa čija je ukupna vrijednost 18 posto veća nego 2020. te 9 posto veća nego 2019. godine. Vrijednost fiskaliziranih računa u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane u razdoblju od siječnja do kraja kolovoza ove godine veća je za 66 posto u odnosu na isti prošlogodišnji period te 15 posto manja u odnosu na promatrano razdoblje 2019. godine. Raduje i da je vrijednost fiskaliziranih računa u prerađivačkoj industriji, jednoj od tri najznačajnije gospodarske djelatnosti u županiji, od početka ove godine 13 posto veća nego u istom razdoblju prošle godine te svega nešto više od dva posto manja nego u 2019.
Pri tom usporedbe s prošlom i pretprošlom godinom uglavnom pokazuju znatno bolje postotke vrijednosti nego broja izdanih računa, a pitanje je u kojoj je to mjeri posljedica stvarno povećane potrošnje, a koliko povećanja cijena.
Evidentno je da je ova iznimna sezona, s neizvjesnim i stresnim početkom, polučila rezultate van svih očekivanja. A s obzirom na važnost turizma za županijsko i hrvatsko gospodarstvo, i njegov oporavak, vrlo je bitno da odgovornim ponašanjem, pridržavanjem mjera i što većom procijepljenošću zadržimo dobru epidemiološku sliku, kako bi se sezona nastavila što dulje i rezultati posezone bili što bolji. Ujedno je potrebno već sada misliti i početi raditi na pripremi za sljedeću godinu, u kojoj će uz probleme sigurnosti jedan od većih izazova predstavljati i osiguranje dostatne i kvalificirane radne snage, na čemu se HGK već angažirala.
