Ovogodišnja Noć muzeja, u petak 30. siječnja 2026., prvi će se put održati u Ribarskom muzeju u Vrboskoj, novom domu najstarije muzejske zbirke Muzeja općine Jelsa. Program je posvećen iskustvu baštine kroz uprizorenja, a fokus stavlja na tradicijski ribolov sitne plave ribe na području srednje Dalmacije.
Tema programa proizašla je iz nedavno provedenog projekta Pečat od vrimena, koji se bavi očuvanjem i interpretacijom dalmatinske kulturne baštine kroz novinarstvo, fotografiju i vizualno pripovijedanje. Upravo kroz film i fotografiju posjetiteljima će biti predstavljen arhaični oblik ribolova ljetnim tratama uz upotrebu svjetla, tzv. svićala na borovu luč.
Riječ je o ribolovnoj praksi koja je bila karakteristična za srednju Dalmaciju, a najintenzivnije se provodila od 15. do početka 20. stoljeća. Taj je oblik ribolova stoljećima imao ključnu gospodarsku ulogu jer su se ulovi, najčešće srdele, ali i inćuna, skuša i drugih vrsta, mjerili u desecima kvintala te su omogućavali egzistenciju otočnih zajednica poput Vrboske.
Program započinje u 18 sati projekcijom igrano-dokumentarnog serijala „Ribari“ redatelja Vladimira Fulgosija, snimanog 1973. godine na Hvaru. Serijal donosi vrijedan filmski zapis hvarskog ribarstva, s posebnim naglaskom na tradicijski lov ljetnim tratama, uz svjedočanstva tadašnjih stručnjaka i istaknutih kulturnih djelatnika s otoka.
U sklopu Noći muzeja bit će predstavljena i fotografska izložba „Pečat od vrimena – Gremo na sardele“, autora Milana Šabića i Miroslava Lelasa, čije je otvorenje predviđeno u 20 sati. Izložba donosi vizualno uprizorenje ribolovne akcije kakva se nekoć odvijala uz sudjelovanje ribarske družine raspoređene na više brodova, s jasno definiranim ulogama svakog člana posade.
Fotografije su nastale u suradnji s Ribarskim muzejem Vrboska i udrugom Lantina, a upravo je ova tema zbog svoje povijesne važnosti najzastupljenija u stalnom postavu muzeja. Autori ističu kako im je posebno važno što će se ovakvo uprizorenje podijeliti s lokalnom muzejskom zajednicom.
Program Noći muzeja u Ribarskom muzeju u Vrboskoj donosi spoj filmskog zapisa, suvremene fotografije i tradicijske baštine, nudeći posjetiteljima rijetku priliku da dožive dio povijesti koji je oblikovao identitet otoka Hvara.
O Pečatu od vrimena
Pečat od vrimena projekt je koji je nastao iz potrebe da se sačuvaju i ispričaju priče Dalmacije koje polako nestaju iz svakodnevice. To su priče o ljudima, običajima, tradiciji, krajolicima i načinu života koji su desetljećima oblikovali ovaj prostor, ali su danas često zapostavljeni ili zaboravljeni.
Iza projekta stoji tim koji spaja novinarstvo i fotografiju. Autor tekstova je Rade Popadić, urednik i novinar portala Dalmacija Danas, dok su za vizualni dio zaduženi Milan Šabić i Miroslav Lelas, iskusni fotografi i fotoreporteri s bogatim iskustvom rada u domaćim i stranim fotoagencijama. Zajednički cilj im je dokumentirati stvarni život Dalmacije – onakav kakav jest i kakav je nekad bio.
Ideja projekta rodila se još 2020. godine, no zbog pandemije koronavirusa realizacija je započela krajem 2024. godine. Već prvi objavljeni sadržaji pokazali su da za ovakve priče postoji snažan interes publike. Mini-serijal „Štorija o plisnacu“ postao je temelj cijelog projekta. Riječ je o priči koja povezuje četiri žene iz različitih krajeva Dalmacije kroz jedno staro jelo – plisnac, pastirski kolač srodan soparniku, koji se pripremao samo u posebnim prilikama. Ovisno o kraju, ovo je jelo nosilo različita imena – plisnac, tituš ili prisnac – a sastojci su se prilagođavali klimatskim i životnim uvjetima pojedinog područja.
Serijal je ostvario velik doseg, s više od 20 tisuća čitanja, a prerastao je i u izložbeni projekt koji je predstavljen u City Centeru One, Benkovcu, Etnografskom muzeju Split, Žrnovnici, Kučićima, Subotici te čak u Čileu. Projekt, odnosno autor Rade Popadić, je 2024. godine nagrađen i Plaketom s likom Marka Pola, koju dodjeljuje Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET), za doprinos turističkom novinarstvu i promociji života u Dalmatinskoj zagori.
Nakon „Štorije o plisnacu“, projekt se nastavio nizom tema koje zajedno čine mozaik dalmatinskog identiteta. U serijalu o starim splitskim igrama prikazan je život mladih 50-ih godina prošlog stoljeća – kako su se izrađivale dvokolice, kako su se igrale plojke i Crne kraljice te kako su ulice i kvartovi postajali igrališta. Svoja sjećanja podijelio je Miljenko Vujanović, autor knjige Pagarešto: Igre iz mladosti.
Posebno mjesto u projektu zauzima priča o prašumi Šćadin, jedinoj dalmatinskoj prašumi. Tema je obrađena u dva nastavka – prvi je posvećen Tonču Barbinu Jerčiću, posljednjem čuvaru prašume. Usljedile su priče poput one iz Komiži koja govori o životu zapaljenih brodova. Iako je povod bio običaj paljenja brodova na blagdan svetog Nikole, fokus je stavljen na povijest i sudbine tih brodova. Projekt se bavi i dubokom prošlošću prostora. U priči „Gradine i gomile Peruna – priča o Ilirima“, arheologinja Maja Vidović vodi čitatelje kroz ilirske lokalitete Pituntiuma, Naresta i Oneuma. Poseban segment projekta čini serijal „Perun gromovnik“, u kojem se objavljuju kratke priče iz budućeg romana inspiriranog praslavenskom mitologijom.
2025. godine objavljeno je deset novih nastavaka Pečata od vrimena pa su čitatelji mogli čitati nastavke vezane uz posljednjeg kovača sinjskog područja, o sinjskoj ferati, o splitskoj "vještici", odnosno nedužnoj djevojci koja je zbog ljudske pohote zamalo završila na lomači, ali i o strašnoj sudbini splitskog zaseoka Katići koje je sudbinu skončalo pod lavinom mosorskog kamenja. Jedina priča u nastavcima bila je o povijesti hvarskog ribarstva. Objavljena su dva nastavka od koji je prvi nosio naziv "Priča o ribarskoj družini s Hvara koja je po borovinu za lov na srdelu morala na Brač", te "Ovako je izgledao posljednji lov na srdelu uz pomoć svićala na borovu luč. Ribarska družina ovu će noć pamtiti cijeli život". Ova dva nastavka pročitana su približno 14 tisuća puta na portalu što ga čini najčitanijim nastavcima serijala prošle godine. Također, upravo su fotografije iz ovog serijala naišle na najviše komentara i pozitivnih kritika javnosti.
Naravno, projekt ide dalje pa se planira deset novih nastavaka u aktualnoj godini.
"Posebno nam je zadovoljstvo da će se nova serija izložbi fotografija otvoriti upravo na Hvaru", poručuju autori serijala.
