Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić uvjerljivo je osvojio drugi uzastopni mandat, a njegovi naprednjaci započinju drugo desetljeće na vlasti. Na mađarskim parlamentarnim izborima premijer Viktor Orban potvrdio je nadmoć i osvojio četvrti mandat zaredom. Izbori u Srbiji i Mađarskoj večeras su bili tema HTV-ove emisije Otvoreno.
Doc. dr. sc. Jadranka Polović (Sveučilište Libertas, Hrvatska udruga za međunarodne odnose) rekla je da je EU htio promjenu, koja se nije dogodila. To je možda najbolje formulirao predsjednik RH Zoran Milanović koji je rekao da postoje određeni problemi s demokracijom, dodala je.
https://www.facebook.com/otvoreno/videos/568828814205543/
- Zbog nečega je većinskom tijelu i Mađarske i Srbije liberalna demokracija onakvog tipa kakav postoji u zemljama EU-a na neki način možda nedovoljno privlačna, rekla je Polović.
Politički analitičar Denis Avdagić rekao je da po izvještajima OESS-ovih promatračkih misija vidljivo da postoji jasna razlika između Mađarske i Srbije te da je jedna zemlja daleko više odmaknula u demokraciji, a da je druga prilično zaostala. Kao ključni problem Srbije istaknuo je da nemaju kontinuirano lidere koji pružaju alternativu. Rekao je i da je rat u Ukrajini natjerao birače diljem Europe da traže stabilnost te da je to vidljivo i u Hrvatskoj.
Vučićeve stolice
Prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu istaknuo je kontrolu medijskog sustava u Srbiji.
- Toliko je predsjednik Aleksandar Vučić dominirao ne samo ovom predizbornom kampanjom, nego konstantno godinama dominira u tom prostoru da građani Srbije gotovo da ne mogu zamisliti da se sutra probude, a da on više nije politički aktivan, rekao je Bandov.
Vučića je ocijenio izrazito kvalitetnim komunikatorom, a rekao je i da vrlo uspješno sjedi na tri stolice - kineskoj, ruskoj, i onoj Europske unije.
Nadovezao se prof. dr. sc. Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica.
- Kad sjedite na dvije, tri stolice, ako su te stolice dovoljno blizu jedna do druge, onda je to vrlo udobno. Ali kad se stolice počinju razmicati, onda to postaje sve neudobnije i neudobnije, do trenutka kad se mora odlučiti ili pasti s obje stolice, rekao je Ogorec.
Polović: Pritisak na EU da primi Srbiju
Polović je rekla da zemlje koje se pridružuju EU-u obično prvo postaju članice NATO-a, ali da bi ovaj put NATO, a pogotovo SAD, mogli izvršiti pritisak na EU da primi Srbiju, možda i neke druge zemlje regije, kako bi regija bila uvedena u sferu Zapada, a ipak sačuvana stabilnost.
- Više od 80 posto građana Srbije protivi se članstvu u NATO-u, međutim, oni nisu protiv Europske unije, dodala je.
Avdagić je rekao da je ulazak u EU nemoguće napraviti u ekspresnom roku, bilo da se radi o Ukrajini, Srbiji ili BiH, ali da je potrebno brzinski reagirati i početi privlačiti zemlje koje su bile marginalizirane na tom putu. Što se tiče sjedenja na više stolaca, misli da će Vučić to raditi kao i do sad - dok god može.
- A moći će dok god iz EU-a ne dođe vrlo jasno - dosta je, dodao je Avdagić.
Ogorec smatra da će Vučić nastojati maksimalno koliko može zadržati prijateljske odnose s Rusijom, odnosno predsjednikom Vladimirom Putinom.
- Drugim riječima, od osude neće biti ništa, neće ni biti ništa od osuđivanja Rusije i ruske politike. Hoće li se od njega distancirati u većoj mjeri, to samo zavisi od pritiska Europske unije, rekao je Ogorec.
Vučić i Hrvatska
Osvrćući se na fokus Vučića na hrvatske medije i Hrvatsku, Avdagić je rekao da je to roba koja se dobro prodaje na medijskom tržištu u Srbiji.
- Hrvatska je zapravo, kako se pokazuje, ključni rival, tako smatraju građani u Srbiji, tako smatra, uostalom, i sam predsjednik Srbije - Hrvatska je ključni rival. Onda se uspoređujete u svemu s Hrvatskom i ako možete dokazati da ste nešto uspješniji od Hrvatske, onda ste zapravo pobijedili, rekao je Avdagić.
Orban i EU
Komentirajući rezultate izbora u Mađarskoj, Ogorec je rekao da u nesigurnostima i krizama u susjedstvu birači okreću jakim nacionalnim vođama, kakvim se Orban pokazao.
- EU može očekivati da bi u dogledno vrijeme mogla s Mađarskom imati možda čak i drugačije odnose nego što je imala do sada, rekao je Orban.
Avdagić je pak rekao da su ideološke trzavice između Bruxellesa i Budimpešte nešto što dobro dođe u političkoj areni, ali da se vidi gdje Orban pripada kada je doista bitno.
Bandov je Orbana nazvao virtuozom i europskim vizionarom politike.
- Jesu li to vizije koje mi želimo pratiti, to je nešto potpuno drugo, ali on ima određene vizije. To je nešto što Europi, nažalost, nedostaje. Mi trenutno u Europi imamo eventualno još Macrona, za kojeg isto možemo reći da je vizionar jedne potpuno druge Europe, ali još jedanput, upravo Orban jest vizionar jedne vrste Europe koju neki mogu slijediti, rekao je Bandov.
Bandov je rekao i da je Orban šakom i kapom nagrađivao potencijalne birače, kao i da ima snažnu kontrolu nad medijima. Također je napomenuo da je Orban na početku političke karijere bio liberal, stipendist Georgea Sorosa, dok je danas sve suprotno.
