Ako more hladna Njemačka, zašto ne bi mogla mediteranska Hrvatska? Pitanje se odnosi na razvoj sustava sunčanih elektrana koji polako, ali sigurno širi cijelom zemljom, a osobito uvjerljivo najsunčanijom Dalmacijom.
Posljednji primjer velike gradnje sunčane elektrane stiže nam iz Zagore, iz zaleđa Kozjaka, točnije Velikog Broćanca na području Općine Klis.
Koliko su god razvoj i ulaganja u infrastrukturu Dalmatinske zagore dobrodošli, toliko valja naći omjer između onoga što se gubi i dobiva. Na ovo je upozorio Stanko Karaman, legendarni umirovljeni fotograf:
"Vjerujem da općinari znaju..."
“U Broćancu, mjestancu Općine Klis, pod bagerima nestaju šume i nisko raslinje. Te površine nekada su seljanima život značile, a i danas je to njihovo malo bogatstvo. Sada će one „ugostiti“ veliku solarnu elektranu čiji je investitor zagrebačka firma SE Torine d.d.
Kada ova solarka proradi za nadati se da će od toga kolača makar koja mrvica pripasti i žiteljima ovoga kraja koji su ostali bez svojih pašnjaka, svoje djedovine. Vjeruju oni da „općinari“ znaju što treba raditi i da sav profit ipak ne će završiti u džepovima krupnog kapitala”, upozorava Karaman.
Donosimo nekoliko detalja iz Elaborata zaštite okoliša uz zahtjev za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: „Sunčana elektrana Zona Izlazak, općina Klis, Splitsko-dalmatinska županija“, dokumenta objavljenog prije više od dvije godine.
Lokacija planirane sunčane elektrane nalazi se na neizgrađenom području općine Klis, istočno od naselja Dugobabe na cca. 1,5 km zračne udaljenosti, na visinama od 500 do 515 m.n.v.
Prema Studiji, lokacija je odabrana na temelju sljedećih kriterija:
* povoljna orijentacija i nagib terena,
* povoljna insolacija,
* niska gustoća naseljenosti,
* odsutnost većih površina pod šumskom vegetacijom,
* blizina pristupnih puteva,
* blizina postojeće elektroenergetske mreže,
* odsustvo odgovarajućih režima zaštite (prirodne ili kulturne baštine),
* lokacija je predviđena prostorno-planskom dokumentacijom.
Predmetnim zahvatom planirana je izgradnja SE Zona Izlazak priključne snage 19,9 MW na površini od oko 33 ha.
Elaborat u stavci “Utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi” navodi:
Planiranom zahvatu SE Zona Izlazak najbliži pojedinačni stambeni objekti nalaze se na cca. 900 m zračne udaljenosti. Tijekom izgradnje očekuje se nastanak buke, vibracija, emisija čestica prašine i ispušnih plinova od rada građevinskih strojeva i transportnih vozila. Navedeni utjecaji se smatraju manje značajnim i bez posljedica na stanovništvo, jer se lokacija zahvata ne nalazi neposredno uz naselje te se radi o privremenim i kratkotrajnim utjecajima koji su ograničeni na vrijeme trajanja radova.
Tijekom korištenja sunčane elektrane ne očekuju se utjecaji na stanovništvo i zdravlje ljudi, obzirom da prilikom rada sunčane elektrane ne nastaju emisije u okoliš, niti dolazi do ispuštanja otpadnih voda i onečišćenja tla i zraka. Lokalnom proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora može se postići veća sigurnost opskrbe el. energijom, što se smatra sekundarnim pozitivnim utjecajem na lokalno stanovništvo.
Što se tiče napisanog o utjecaju na šume i šumska zemljišta stoji:
U obuhvatu zahvata SE Zona Izlazak ne nalaze se odsjeci šuma šumoposjednika GJ Splitske šume niti su planirani ikakvi radovi koji bi imali utjecaja na sastojine privatnih šuma. Prema podacima Hrvatskih šuma, planirani zahvat se cijelom svojom površinom nalazi na području šuma i šumskog zemljišta u sklopu državnih šuma te zauzima površinu od cca. 33 ha GJ Broćanac. Površina zauzeća šuma i šumskog zemljišta od strane FN modula iznosi 12 ha. Na području obuhvata zahvata prevladavaju degradacijski stadiji šumske vegetacije i travnjaci.
Tijekom izvođenja radova doći će do prenamjene dijela površina na lokaciji zahvata. Površina terena na lokaciji zahvata vrlo povoljna za postavljanje FN modula s pripadajućom montažnom konstrukcijom i kontejnera za trafostanice te se ne predviđaju značajniji zahvati u vidu poravnavanja terena. Predviđa se tek niveliranje istaknutih lokalnih uzdignuća ili udubljenja na terenu. Budući da se zahvat izvodi na području sukcesije šuma procjenjuje se da navedeni gubitak šumskog zemljišta predstavlja umjereno negativan utjecaj.
Prije početka i za vrijeme izvođenja radova uspostavit će se suradnja sa Šumarijom Split te su propisane mjere zaštite okoliša u poglavlju 4.1., a sve kako bi se utjecaj na šume, šumsko zemljište i cijelu vegetaciju sveo na što manju mjeru.
Cijeli elaborat možete vidjeti ovdje: solarna elektrana
Napomenimo da u lani objavljenom nacrtu Plana razvoja Općine Klis do 2030. stoji i sljedeće:
Gradnja sunčane elektrane Izvor planira se na području naselja Dugobabe i Korušce u Općini Klis u Splitsko- dalmatinskoj županiji. Procijenjena je instalirana snaga postrojenja do 61,5 MW na definiranoj lokaciji. Sunčana elektrana će proizvoditi električnu energiju korištenjem energije sunčeva zračenja te pretvorbom iste u električnu energiju te će se potom električna energija putem distribucijske mreže isporučivati do krajnjih potrošača. Kao primarni izvor proizvodnje električne energije, koristit će se fotonaponski monokristalni ili polikristalni silicijski moduli snage od oko 440 W. Odabrani paneli imat će učinkovitost pretvorbe energije veću od 17 %. Također, prema PP planirana je i izgradnja sunčane elektrane Kaštelica na području Kaštela i Klisa, površine 78 ha.
