U današnjoj emisiji "A sada Vlada" gost je bio ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. Njegov je resor jedan od onih od kojih se najviše očekuje, osobito kada je riječ o poticanju ostanka stanovništva i razvoja potpomognutih područja.
Oprost zajma do 75 tisuća eura za poduzetnike na najnerazvijenijim područjima
Ključnu ulogu u tome imaju suradnja s drugim institucijama i stvaranje poticajnih uvjeta za poduzetnike. O tome svjedoči i najnoviji potez Ministarstva – suradnja s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) na programu nacionalnih zajmova usmjerenom demografskoj revitalizaciji i razvoju poduzetništva.
Vlada je prije nešto više od mjesec dana donijela odluku kojom se i Ministarstvo demografije i useljeništva uključuje u programe potpore gospodarstvu, s posebnim naglaskom na najnerazvijenija područja Hrvatske, istaknuo je ministar Šipić.
Kazao je kako su upravo ta područja, podijeljena u četiri skupine prema stupnju razvijenosti, najugroženija, jer obuhvaćaju gotovo polovicu svih lokalnih jedinica u zemlji.
– Demografija je pitanje ukupnog stanja društva i načina na koji vidimo borbu za ostanak i povratak ljudi. Uključili smo se u Vladine mjere s ciljem da potaknemo ostanak, unutarnje migracije i povratak izvana. Ostanak je prioritet svih prioriteta, naglasio je.
Dodao je kako Hrvatska nije snažna samo onoliko koliko su snažni Zagreb, Split, Osijek ili Rijeka..., nego upravo koliko su jake male sredine.
– Svaki pedalj Hrvatske zaslužuje život. Naš je cilj potaknuti mlade da ostanu kroz male, srednje i velike obrte, da zadrže radna mjesta i stvaraju novu vrijednost, poručio je ministar za HRT.
Novi program omogućuje poduzetnicima s nerazvijenih područja zajam do 150 tisuća eura, pri čemu se dio glavnice može oprostiti – do 75 tisuća eura u prvoj skupini razvijenosti, odnosno po kategorijama - 50, 40, 30 i 20 posto u ostalima.
– Ne radi se o subvenciji kamata, nego o oprostu glavnice tj. zajma. Onima koji uredno posluju, zapošljavaju i pridonose lokalnoj zajednici država će postupno otpisivati dio zajma kroz deset godina, objasnio je Šipić, zaključivši da se na taj način jasno pokazuje kako je Vladi stalo do svakog pedlja Hvatske i svakog našeg čovjeka.
Najvažnija nam je obitelj – povećavamo naknade
Govoreći o stambenom zbrinjavanju u ruralnim područjima i poticajnim mjerama za obitelji, ministar Šipić istaknuo je važnost suradnje s gradovima, općinama i županijama.
– Dotaknuli ste dvije iznimno važne teme. Dio je u resoru kolege Bačića, poput priuštivog stanovanja i povrata poreza na promet nekretnina za mlađe od 45 godina. Povrat 50 posto na kupnju stana ili novogradnje također je poticajan. Izgradnja poslovnih i najamnih stanova za mlade obitelji te novih obiteljskih kuća daje dodatnu vrijednost naporima lokalnih sredina, kazao je.
Naglasio je da su upravo lokalne jedinice prve linije demografske borbe:
– Volim reći da su prvi demografi u Hrvatskoj gradovi, općine i županije, jer su oni neposredno vezani uz ljude. Nama je taj odnos s lokalnim sredinama prevažan, rekao je.
Šipić je podsjetio da je u proteklih godinu i pol obišao više od polovice Hrvatske te razgovarao s desecima čelnika lokalnih samouprava, kako bi iz prakse uočio potrebe i prilagodio mjere.
– Mladoj obitelji prvo treba stan, dobar posao i sigurnost. Ova vlada nastoji sve to objediniti u lepezu demografskih mjera. Nitko u Europi nema mjere kakve ima Hrvatska, istaknuo je.
Dodao je da su naknade za drugo i treće rođenje povećane za sto posto, a rodiljni i roditeljski dopust produžen za dodatnih šest mjeseci.
– Važno nam je zaštititi majčinstvo i očeve uključiti u roditeljstvo. Zato očinski dopust više nije 10, nego 20 dana, odnosno 30 dana za blizance i više djece. Osjeća se duh nade i pozitivni podaci nam se vraćaju, zaključio je ministar.
"Hrvatska je spremna da se ljudi vrate"
Najveći izazov Vlade i Ministarstva demografije i useljeništva jest povratnička i iseljenička politika, poručio je ministar Šipić. Istaknuo je kako je poticanje povratka jednako, ako ne i važnije od demografskih mjera unutar zemlje.
– Najveći izazov za nas je kako poslati poruku prema van da se isplati vratiti, da se Hrvatska promijenila i da se mijenja, te da su stvoreni i stvaraju se preduvjeti za povratak, kazao je.
Naveo je niz pokazatelja koji potvrđuju promjene – rast plaća i mirovina, provedbu pronatalitetnih mjera, razvoj priuštivog stanovanja, dostupnost europskih sredstava i ravnomjeran regionalni razvoj.
– Politika šalje poruku da je Hrvatska spremna da se ljudi vrate, osobito onih koji su nedavno otišli, dodao je ministar.
Govoreći o nedavnoj konferenciji o povratništvu u Osijeku, Šipić je izrazio zadovoljstvo odazivom i rezultatima.
– Konferenciju smo organizirali ciljano, kako bismo poslali poruku da želimo povratak i suradnju. Pozvali smo poduzetnike i iseljenike da podijele svoja iskustva, da kažu kako su otišli i što bi ih potaknulo na povratak te kako se mogu povezati s našim gospodarstvom i našim prilikama i da na taj način jačamo gospodarsku sliku, a s njom i obitelj, istaknuo je.
Dodao je kako su u Osijeku sudjelovali predstavnici hrvatskih zajednica iz Australije, Novog Zelanda, Južne Amerike, Sjeverne Amerike i Europe.
– U proljeće planiramo nastavak konferencije u Dalmaciji, jer želimo povezati cijelu Hrvatsku, zaključio je ministar Šipić.
"Formiramo skupinu za brže priznavanje diploma"
Jedan od problema s kojima se suočavaju povratnici jest nostrifikacija diploma, a ministar Ivan Šipić ističe da je upravo to pitanje visoko na listi prioriteta njegova resora.
– Na razini ministarstava razgovaramo o formiranju međuresorne skupine koja će se baviti rješavanjem birokratskih prepreka i predlaganjem konkretnih promjena. Želimo ubrzati procese koji sada traju mjesecima, a ne bi trebali, rekao je.
Dodao je da Ministarstvo blisko surađuje s ministrom vanjskih i europskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom te ministrima Davorom Božinovićem i Ivanom Milasom, naglasivši da je "međuresorna suradnja ključ" za rješavanje problema povratnika i iseljenika.
– Uključili smo se u pomaganje pri rješavanju boravišta i državljanstva. Naše potvrde omogućuju brže postupke, a do sada smo izdali više od 700 takvih potvrda, naveo je ministar.
Šipić je upozorio i na problem priznanja hrvatskih diploma u inozemstvu:
– I druge zemlje ponekad koče, naše se diplome ne priznaju lako. Zato ćemo se tim pitanjem suočiti izravno, kroz suradnju s Ministarstvom vanjskih poslova.
Istaknuo je da je cilj olakšati povratak visokoobrazovanih ljudi, jer upravo oni mogu pridonijeti jačanju gospodarstva, sustava zaštite i zdravstva.
