Premda i dalje raste broj zaraženih i tisuće svaki dan umre, brojne zemlje, a i Hrvatska, popuštaju u strogim mjerama. Što se događa s pandemijom i jesu li popuštanju mjera presudili psihološki, medicinski ili ekonomski razlozi, u emisiji HRT-a Zajedno za zdravlje govorio je hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.
Svi su govorili do prije tjedan dana o strašnim posljedicama pandemije koronavirusa, a sad mnoge zemlje govore o popuštanju mjera. Đikić smatra da je to medijska prezentacija vrlo sličnih podataka.
- Opasnost još uvijek postoji. Znanstvenici po svijetu govore svojim vladama da moramo biti oprezni, moraju se pažljivo pratiti podaci, više testirati, djelovati pravovremeno i dobro komunicirati prema javnosti, rekao je Đikić.
- Problem je u komunikaciji jer smo samo prije tjedan dana slušali: ostanite doma, izrazite mjere opreza, vrlo važna opasnost, a danas se u većini zemalja svijeta vidi suprotna poruka - mora se početi vraćati gospodarstvo u život, vitalne funkcije društva vratiti u normalnije funkcioniranje. Ali komuniciranje treba biti takvo da se javnosti prezentiraju točni podaci, opasnost koja i dalje postoji i da se motivira javnost da se mijenja kada počne relaksiranje mjera, dodao je.
Ne misli da su tome što se relaksiraju mjere presudili pritisci, nego skup lobističkih interesa, nesnalaženje političara i nerazumijevanje znanstvenih podataka.
- Ljudi misle da mi možemo kontrolirati ritam virusa. Ponovit ću fenomenalne riječi američkog virologa, jednog od svjetskih autoriteta Anthonyja Faucija koji je na početku krize u Americi rekao političarima: "Mi ne diktiramo tempo, virus diktira tempo". To javnost također treba shvatiti. U ovim kriznim trenucima kad još imamo puno zaraženih i kada znamo da je broj puno veći trebamo biti puno oprezniji i u toj opreznosti komunicirati kvalitetnije javnosti, rekao je Đikić za HRT.
O drugom valu epidemije
- Svi virolozi će reći da je najveća opasnost nepripremljenost svijeta na drugi val koji može biti značajno opasniji i puno pogubniji. Nije samo ovaj virus takav, bilo je i drugih u prošlosti, npr. španjolska gripa je imala veće posljedice nekoliko godina kasnije nego u prvom valu. Zbog toga je važno biti na oprezu, važno je testirati što više kako bi se suzbila svaka moguća pojava drugog vala virusa. Jer ako se to dogodi u devetom ili desetom mjesecu, posljedice za svijet će biti puno gore nego sada, rekao je Đikić.
- Sada smo u dobroj situaciji jer se motiviranjem građana uspjelo izolirati virus, ali se mora i dalje mijenjati način ponašanja građana u idućih pola godine dok god ne dobijemo cjepivo i to je neophodno, dodao je.
Veliki broj zaraženih u Hrvatskoj
Moli da se komunicira opreznije, a ne da se relaksiraju mjere prije Uskrsa i da se ne tvrdi da su zdravstvene mjere izoliranosti počinile rezultate - jer, kaže, nisu.
- Imamo još velik broj zaraženih u Hrvatskoj i broj je puno veći ako uzmemo u obzir serološka testiranja koja još nismo napravili, rekao je Đikić.
Naveo je primjer Nizozemske kod koje su serološka ispitivanja pokazala da je 3% građana zaraženo. Dakle od 17 milijuna ljudi to bi bilo 510.000, a službena brojka je 30.000. Kad bi tih 15-20 puta ekstrapolirali na Hrvatsku ispada da je u Hrvatskoj bilo 120.000 zaraženih.
- Vjerujem da su u RH brojevi manji jer smo uspješno "lovili virus", ali što je virus duže među nama broj sigurno raste. U Švedskoj i Kaliforniji viru ima 4-8% i moramo biti oprezni, smatra Đikić.
