Delta rijeke Neretve je najveće riječno ušće u Hrvatskoj i jedno je od najvažnijih poljoprivrednih područja. Delta je ujedno i dragocjen ekosustav u kojem žive brojne endemske vrste te je uvrštena na Ramsarski popis kao močvarno područje od međunarodne važnosti, piše Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Prodori slane vode u korito Neretve negativno utječu na poljoprivrednu proizvodnju, ali i na bioraznolikost i ravnotežu tog osjetljivog ekosustava.
Nažalost, prema klimatskim projekcijama očekuje se da će učestalost prodora slane vode u budućnosti porasti zbog porasta razine mora i smanjene količine oborine i riječnog protoka u ljeto. Sve to je potaklo znanstvenike iz Laboratorija za fiziku mora da u okviru međunarodnog projekta Interreg ITA-CRO AdriaClim detaljnije istraže zaslanjenje estuarija rijeke Neretve.
Provedena terenska istraživanja na rijeci Neretvi
Krajem ožujka i početkom svibnja Laboratorij za fiziku mora proveo je terenska istraživanja na rijeci Neretvi. Za tu svrhu postavljeni su autonomni senzori na četiri lokacije za trajno praćenje temperature vode, saliniteta i sadržaja otopljenog kisika, a istraživači su izmjerili i temperaturu i salinitet na nizu vertikalnih profila duž korita rijeke Neretve čime se dobio detaljni prikaz prodora morskog klina u rijeku krajem ožujka, piše Insitut za oceanografiju i ribarstvo.
Početkom svibnja, uslijed snažnog ciklonalnog poremećaja koji je za sobom donio obilne kiše, visoki vodostaj rijeke Neretve je „istisnuo“ more sve do same granice s morem.
Pored autonomnih senzora, u luci Metković postavljena je i automatska meteorološko-oceanografska postaja pomoću koje se prati niz okolišnih parametara u realnom vremenu. Kako su očekuje da će zbog klimatskih promjena prodori morske vode u rijeku biti sve dublji i učestaliji, Laboratorij za fiziku mora nastavit će s praćenjem promjena okolišnih parametara u rijeci Neretvi što može činiti temelj razvoja ranog sustava upozorenja.
Više slika s istraživanja Instituta za oceanografiju i ribarstvo donosimo u galeriji.
