Napokon je poznat školski kalendar za iduću školsku godinu. Nastava će, kao što je i najavljeno, krenuti tjedan kasnije negoli je to prvotno bilo zamišljeno. Dakle, u klupe će se đaci vratiti 9. rujna, a nakon provedenog javnog savjetovanja, došlo je do još nekih izmjena. Ukinut je jesenski odmor, skraćeni su proljetni praznici, a nastava će završiti 13. lipnja za sve đake, osim za maturante koji će se od školskih klupa oprostiti 23. svibnja 2025. godine.
Podsjetimo, jesenski odmor bio je planiran od 31. listopada do 3. studenoga, no u kalendaru ga po novome neće biti, ali zato ostaju nepromijenjeni zimski praznici – prvi dio zimskog odmora trajat će dva tjedna (od 23. prosinca 2024. do 6. siječnja 2025. godine), dok će drugi dio, baš kao i prijašnjih godina trajati pet dana - od 24. do 28. veljače.
Proljetni praznici trebali su trajati od 17. do 27. travnja 2025. godine, no oni su skraćeni na pet dana – trajat će od četvrtka 17. travnja (Veliki četvrtak) do 21. travnja (Uskrsni ponedjeljak), s time da nastava počinje u utorak 22. travnja.
Vrućine u rujnu
Do izmjena je došlo na inzistiranje dalmatinskih županija koje su se pobunile da je 2. rujna prerano za početak nove školske godine. I zaista je prerano jer u rujnu još uvijek vladaju vrućine, a mnoge škole nisu klimatizirane. Iako se u javnom savjetovanju najavilo ukidanje drugog dijela zimskih praznika, od toga se ipak odustalo jer su mnogi upravo zagovarali da – ti praznici ostanu.
PRIHVAĆEN BOBANOV PRIJEDLOG Učenici će u školu tjedan dana kasnije
Javno savjetovanje imalo je više od 200 komentara. Nisu svi sretni s odgodom početka nastave, no većina se zalagala da drugi dio zimskih praznika ostane.
„Odluka o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2024./2025. donesena je 3. svibnja 2024., a prema istoj su učitelji i škole planirali aktivnosti u novoj školskoj godini. Mnogi su dogovorili višednevnu izvanučioničku nastavu u prvome tjednu rujna, a i Ministarstvo je također u tome tjednu osiguralo termine za posjet osmih razreda Vukovaru. Učenici koji u navedenome sudjeluju ostaju, prema ovoj novoj odluci kojom se pomiče početak nastave, bez jednog tjedna praznika. Roditelji prvašića sigurno su planirali svoj godišnji odmor tako da budu sa svojom djecom i pruže im podršku u prvom tjednu njihove velike životne promjene. Odluka je ishitrena i remeti unaprijed planirano, a temelji se na zahtjevima južnih županija tj. župana i i ravnatelja koji kako čitamo u medijima zagovaraju ovakvu promjenu jer 'dio srednjoškolaca u to vrijeme radi, obavlja praksu ili pomaže kod kuće'. Prema istima proljetni su praznici predugi, ometaju učenicima ritam učenja pa bi ih trebalo skratiti što već da naslutiti da bi se u budućnosti i takvo što moglo dogoditi“, jedan je od komentara.
"Nisu sve županije turističke"
„Poštovani, komentari i neslaganje jasno upućuju na to da je planiranje nastavne godine potrebno spustiti na županijsku razinu i fleksibilizirati je. Nisu sve županije turističke, ne odgovara svima posticipacija početka nastave. Nadalje, čak i s tih tjedan dana 'manje' udovoljava se zakonskom minimuma te je nepotrebno ukidati drugi dio zimskih praznika. A čak i da zafali dan-dva, škole su već ispraksirane s terenskom nastavom i eventualnim subotama kada se može odraditi taj dan manjka kroz izlete i sl. aktivnosti. Iskoristit ću priliku i osvrnuti se i na sam način donošenja ove odluke o kojoj su prosvjetnim radnici saznali s portala koji su prenijeli Plenkovićevu odluku. Konzultacije s dionicima i nositeljima je izostala. Krajnje nekorektno“, piše dalje u komentarima.
Kao što smo već rekli, mnogi se zalažu da drugi dio praznika ostane jer je drugo polugodište predugo.
„Poštovani, smatram da ukidanje drugog dijela zimskih praznika neće utjecati produktivno na učenike budući je drugo polugodište dugo, te bi tako prvi odmor trebali imati tek za Uskrs. Do tada su učenici već potrošeni i nemaju ni snage ni volje za učenje kako bi uspješno završili školsku godinu!“, stoji dalje u komentarima javnog savjetovanja.
„Ne slažem se ukidanjem drugog dijela zimskih praznika. Ovo ukidanje bi samo dovelo do velikog broja izostanaka zbog bolesti i putovanja. Mijenjanje školskog kalendara naknadno i pomicanje praznika nije nimalo dobra ideja“, jedan je u nizu komentara.
Mnoštvo je bilo zainteresirano za javno savjetovanje
Donosimo što su još neki korisnici komentirali.
„Slažem se s kasnijim početkom nastavne godine. Mislim da je drugi dio zimskih praznika potreban. Bilo bi dobro skratiti proljetne praznike - neka traju do Uskrsnog ponedjeljka.“
„Slažem se da je pomicanje početka nastavne godine uglavnom dobro, čak ne toliko zbog vrućina koliko zbog činjenice da nema potrebe početi toliko rano nastavnu godinu ako je završetak toliko kasno (do prije ne znam koliko godina je nastavna godina završavala do 15.lipnja). S druge strane, ne vidim razlog ukidanja drugog dijela zimskih praznika. Ako je potrebno dobiti još dana, mogu se malo skratiti svi praznici. Ranijih godina, kad smo imali zimske praznike u jednom dijelu, počinjali kasnije i završavali ranije, opet smo uspijevali odraditi dovoljan broj nastavnih dana, stoga mi je malo nejasno zašto se odjednom ovaj drugi dio zimskih praznika tretira kao nešto dodatno, kao ekstra dani praznika.“
„Početak nastave 9. rujna je smislen s obzirom na to da je nastava završila kasno u lipnju. U rujnu i lipnju su ekstremne vrućine, dio škola nema klima uređaje i neizdrživo je raditi, a škole koje imaju klimu, također ne uspijevaju ohladiti ogromne učionice, stoga bilo bi bolje da nastava ne završava nakon 15. lipnja i da se ubuduće uzme u obzir da je u lipnju također već prisutan i umor i zasićenje kod učenika. Ne slažem se s ukidanjem zimskih praznika u veljači, bilo bi bolje ukinuti jesenske praznike kako broj dana, ako bi ostali zimski praznici u veljači, bude viši od 175.“
„Pri donošenju odluke o početku i završetku nastavne godine potrebno je uzimati u obzir pedagoške, a ne neke druge razloge. Početak nastavne godine 9. rujna u slavonskim je županijama besmislen jer su učenici i roditelji kod svojih kuća već iza 15. kolovoza i iščekivanje početka nove nastavne godine samo rezultira nesvrhovitim provođenjem slobodnog vremena. Problem će se javiti i s učenicima prvašićima koje su roditelji ispisali iz vrtića, a dok ne krenu u školu i produženi boravak morat će ih zbrinjavati roditelji. Tijekom školske godine učenicima je neophodan odmor i ukidanje drugog dijela zimskog odmora dovest će do povećanog izostajanja koje će pravdati roditelji, također će izostanci zbog skijanja biti pravdani roditeljskim ispričnicama kad se ne budu mogli odviti za vrijeme odmora. Završetak nastavne godine je zadnjih godina uobičajeno prekasno postavljen i zadržavanje učenika u školi zadnjih desetak dana nema nikakvu obrazovnu funkciju.“
„Slažem se s početkom školske godine 9.rujna, a zimske praznike ne treba ukidati jer radnih dana ima previše. Ukoliko se ukine drugi dio zimskog odmora školska godina može završiti ranije (13.6.2025.).“
„Nije mi jasno kako se usred praznika donosi odluka o novom datumu početka školske godine i zašto. I ovako su ljetni praznici predugi. Ne živimo svi od turizma. Što je s maturantima koji bi koristili zimske praznike za pripreme za državnu maturu?“
Komentari na javnom savjetovanju uzeti su u obzir, a sam ministar Fuchs smatra da ove izmjene zadovoljavaju sve - i škole i roditelje, ali i učenike koji ovim izmjenama – neće izgubiti ništa.
