INTERVJU Klapa Dišpet: “Klapa je ekipa koja uživa u tradicionalnom a cappella pjevanju i druženju”

"Klapa je fuzija dobrih akorada koji su plod zajedništva i dobrih vibracija. Klapa je jednostavno način života i fenomen koji ispunjava čovjeka"

Klapa Dišpet djeluje već gotovo 20 godina. Tijekom svog rada aktivno se bavila očuvanjem tradicijskih napjeva kroz plodnu suradnju s uglednim etnomuzikolozima i skladateljima. Da se radi o vrijednog pjevačkoj ekipi svjedoči pet izdanih nosača zvuka ali i njihova zbirka nota za ženske klape, jedinstvena u Hrvatskoj.


Rad klape prepoznali su brojni stručnjaci i strukovne udruge iz Hrvatske i regije pa je tijekom godina Dišpet osvojio 6 nominacija za nagradu Porin, 13 nagrada na Festivalu dalmatinskih klapa u Omišu te 7 nagrada na međunarodnim natjecanjima od čega 3 Grand Prixa.

Osnivač klape Dišpet i dugogodišnji voditelj do kraja 2013. je Jurica Bošković, a stalni suradnici klape su i klapski stručnjaci Joško Ćaleta, Marko Rogošić, Vedran Bonačić i maestro Dinko Fio do njegove smrti 2011.

Uoči njihove sutrašnje splitske koncertne promocije albuma “Došlo vrime” u Palači Milesi, porazgovarali smo s članicom klape, Terezom Kedžo.

Koliko je klapa stara i tko je od originalne postave danas u njoj?
– Klapa je osnovana 1998. godine, dakle ove godine slavi jubilej i puni velikih 20! Od prve postave tu su naše dvije drage i neuništive altice Katarina Jelić i Jasna Jančić.



Tko danas čini članice klape?
– U klapi se kroz godine izmijenilo 30-ak članica, ali unatoč promjenama ostajemo vjerne prepoznatljivom zvuku i dišpetu koji otpočetka imamo. U trenutnom sastavu pjeva 11 žena, majki, studentica iz brojnih županija: Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske pa sve do grada Zagreba, Daruvara i Gornje Gračenice. Članice su, redom: 1.sopran- Lovorka Sršen, 2.soprani: Željka Vojvoda, Mare Juričev Barbin, Ivana Tolić, 1.alti: Katarina Jelić, Anamarija Jerković, Marija Ljubić Šiško, 2.alti: Tereza Kedžo, Ivana Klubička, Jasna Jančić i Petra Lelas Garača.

Iza vas su brojni uspjesi, možete li nabrojiti neke od njih?

– Izdvojila bih prvo neke značajne međunarodne uspjehe, kao što su zlatne plakete u folkloroj kategoriji i kategoriji komornih sastava na natjecanjima u Veroni, Bratislavi, Pragu i Barceloni te u istim kategorijama na natjecanju pjevačkih zborova u Zagrebu.



Također imamo 13 nagrada s Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, a unatrag dvije godine osvajamo festival u Posušju te nagrade u Sinju i Skradinu za najbolje izvedbe.

Odakle tolika motivacija i odlični rezultati?

– Međusobno se najviše motiviramo. Teško je u današnje vrijeme uskladiti obveze i probe pa su nam tako na probama česti najslađi slušači – djeca naših članica. Mislim da motivacija leži i u tome što smo još uvijek među rijetkima koji nastoje očuvati izvorne napjeve i tradiciju te je čim više je približiti publici u duhu naših interpretacija koje svakako imaju priču.

A nakon uloženog truda, vježbe, odricanja i skladnog odnosa među članicama, rezultati svakako nisu slučajnost. Uz dozu samokritičnosti, poticaj za daljnje uspjehe nam je i priznanje struke, klapskih kolega i publike. Kad nas publika nagradi pozitivnim kritikama i dugotrajnim pljeskom znamo da se trudi isplatio i taj osjećaj ponosa nas osnažuje se za daljnji rad.

Što bi po vama bila definicija klape?
– Klapa bi bila dobro društvo pjevača koji istinski uživaju u tradicionalnom, dalmatinskom a cappella pjevanju i druženju. Klapa je fuzija dobrih akorada koji su plod zajedništva i dobrih vibracija. Klapa je jednostavno način života i fenomen koji ispunjava čovjeka.

Jesu li svi koji se danas nazivaju klapom zaista klapa?

– Mišljenja sam da se danas mnogi nazivaju klapom, a kad zagrebemo ispod površine, sve se više takvih klapa svojim pjesmama udaljava od prave forme pa se tako mnogi upuštaju u komercijalne vode, a glazbena pratnja u takvim slučajevima ukalupljuje melodiju i tekst pjesme, što definitivno odskače od izvornog klapskog zvuka. Naravno da svatko može imati svoju definiciju klape i pjevanja u istoj, ali neke bi se osnove ipak trebale poštivati.

Ima li straha za dalmatinsku izvornu pjesmu?

– Mislim da straha nema, sve dok je pravih čuvara tradicije, tj. pojedinaca koji se trude održati izvorni zvuk unatoč brojnim pritiscima današnjice i odvlačenja od pojma izvornog.

Snimili ste do sada 5 nosača zvuka. Što nam možete reći o posljednjem i o skoro splitskoj promociji?

– Naš posljednji nosač zvuka naziva “Došlo vrime” sadrži 14 tradicionalnih, a cappella svadbenih pjesama iz različitih dijelova primorske Hrvatske, a i šire. Zapisi i same obrade napjeva proizašli su iz pera renomiranih klapskih obrađivača i etnomuzikologa – Joška Ćalete, Marka Rogošića, Krešimira Magdića, Živka Ključe, Ivice Kaleba te onih mlađih čije vrijeme tek dolazi -Jadrana Jeića, Vicka Dragojevića i Vedrana Bonačića. Album obuhvaća tematiku svadbenih običaja i osjećaja, a posebnost ovog nosača zvuka je činjenica da je snimljen u ‘jednom dahu’ i prezentiran bez naknadnih prekrajanja.

Također, sniman je na magnetofonske vrpce s idejom izdavanja gramofonske ploče i vraćanja zvuka starih vremena. Nosač zvuka izašao je krajem lipnja, a prve promocije imale smo u Omišu i Zagrebu te je sad došao red na srce Dalmacije – Split. Koncertna promocija albuma održat će se u subotu, 3. ožujka u Palači Milesi s početkom u 20 sati. Gosti koji će uveličati promociju su vrhunska muška klapa Mriža iz Splita, zatim jedan od najstarijih i najtrofejnijih KUD-ova u Hrvatskoj – KUD Jedinstvo Split, a stručni osvrt s etnomuzikološke strane dat će nam draga gošća Vedrana Milin Ćurin. Kao i na svakoj svadbi, iznenađenja neće nedostajati, pa ovim putem u ime svih članica pozivam sve ljubitelje klapske pisme da nas počaste svojim prisustvom!

Tko vas vodi, koliko je voditelj važan u radu klape?
– Osnivač i voditelj klape prvih 15 godina bio je Jurica Bošković koji je postavio temelje i dao klapi smjernice i korisne savjete. Također nam je doveo sve stručne voditelje s kojima smo surađivali, a s većinom i dalje surađujemo, tako da smo danas dobro potkovane i same vodimo i osmišljavamo probe, koncerte i prijavljujemo se na natjecanja. Vjerovali ili ne, 11 žena može sasvim dobro i uspješno samostalno funkcionirati!

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/klapa.dispet/videos/776032199266352/” bottom=”30″]

Kakvo iskustvo imate s pokojnim Dinkom Fiom?
– Suradnja s maestrom Fiom ostvarena je u prvim godinama postojanja klape te je bio prvi u nizu klapskih stručnjaka s kojima je Dišpet surađivao (nakon njega značajnu ulogu u životu klape imali su Joško Ćaleta, Marko Rogošić, Krešimir Magdić i mnogi drugi). Dolazio je na probe, davao nam divne pjesme i upravo je on dao klapi osnovne smjernice te upoznao klapu s korisnim tehnikama koje i danas svakodnevno primjenjujemo. Poučio nas je o pravom zvuku klape i izvornom izričaju, a njegovo iskustvo, znanje, pristup i interesantna osobnost uvelike su pridonijeli današnjem zvuku klape.

Jesu li ženske klape podcijenjene?

– Možda i dalje jesu, ali mi smo primjer ženske klape koja nastoji opravdati svoj naziv ‘Dišpet’ i dokazati da ženske klape svakako ne bismo trebali podcjenjivati, štoviše, trebamo ih češće viđati na velikim pozornicama. Svakako, ženskih klapa je danas sve više, iz čega se da zaključiti da se ne damo obeshrabriti!

Je li teško biti klapa u Zagrebu?
– Teško je generalno biti a cappella klapa, pa tako i u Zagrebu. Izgubili smo Ciklus klapa koji nas je držao na okupu, a s druge strane i financijski nije lako opstati jer klape ovise o godišnjim gradskim donacijama pa je često zahtjevan posao isfinancirati sve željene projekte. Da ipak nije sve tako sivo, možemo se pohvaliti da naši projekti često bivaju prepoznati od publike i struke, ali i od strane grada Zagreba i Ministarstva kulture koji nas podupiru iz godine u godinu pa tako i s prošlogodišnjim putovanjem na prvi Susret klapa u Buenos Airesu. Tu smo gdje jesmo, borimo se za dišpet i iz dišpeta i radujemo se novim uspjesima. Za početak, željno iščekujemo splitsku promociju, zatim dodjelu diskografske nagrade Porin, Omiški festival, Omišljansku rozetu i mnoge druge smotre na koje se rado odazivamo, a kao krunu svega, posebno se radujemo koncertu u prosincu za naših prvih 20 godina klape.

Moja reakcija na članak je...
Vau
1
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0