Dvostruki vijećnički staž u gradskom predstavničkom tijelu dobar je temelj kandidature za mjesto gradonačelnika Splita. Bioetičar, donedavno predavač na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, dr.sc. Josip Markotić i kolege mu vijećnici iz Most-a slovili su kao konstruktivni dio programske suradnje s Centrom bivšeg gradonačelnika, marljivi i argumentirani u komunalnim temama te otvoreni za uvođenje reda i prakse jednakih šansi za sve.
Razgovarali smo s Mostovim gradonačelničkim kandidatom.
Tko su vam glavni protukandidati i što smatrate da je vaša prednost u odnosu na njih?
- Ja sam ne mogu ništa. Ali s mojim timom možemo jako puno. Za razliku od ostalih kandidata koji su uglavnom solo igrači, mi nastupamo kao složni tim, tim koji već nekoliko godina zajednički i predano radi na rješavanju problema koji muče naš grad. Bilo da se radi o najvećim gradskim projektima ili običnim komunalnim zahvatima na koje nam građani u svakodnevnom kontaktu skreću pozornost. Dragocjeno petogodišnje iskustvo gradskog vijećnika je neprocjenjivo. Samo za upoznati probleme grada, vidjeti koje su prepreke u njihovom rješavanju, zahtijeva određeno vrijeme koje se ne može nadoknaditi jednim mjesecom PR kampanje i jeftinim populističkim parolama kako volite Split i kako vam je Split prvi, a praktički do jučer niste znali ni koliko kotareva Split ima a kamoli ponuditi neki prijedlog rješenja za barem jedan gorući problem. Zato grad u pravilu i stagnira jer često bira ljude na temelju PR-a i medijskog dojma, bez ikakvog relevantnog utemeljenja.
Nisu svi političari isti, može se bolje i drukčije
Osim od svoje stranke, od koga još očekujete da će vam dati glas? Koristite li izbore za gradonačelnika kako bi zapravo povećali vidljivost stranačke liste za izbore vijećnika u Gradskom vijeću?
- U zadnje vrijeme javlja nam se dosta ljudi koji su prepoznali naš rad i naše iskreno i nesebično zalaganje za javni interes. Želimo doprijeti do što više ljudi koji do sada nisu izlazili na izbore jer smo sigurni da možemo zadobiti njihovo povjerenje ponajviše iz razloga jer smo pokazali da nisu svi političari isti i da se može bolje i drukčije. Pokazali smo da se može biti dio vladajuće većine i raditi za javni interes a da pri tom ne tražite ništa za sebe. Zato moja kandidatura nije mamac za podizanje liste nego iskreno uvjerenje da mogu zajedno s mojim zamjenicima Ivanom Ljulj Cvitanić i Ivicom Grkovićem preuzeti odgovornost za kvalitetno i pošteno vođenje našeg grada.
Komunalni zahvati se predimenzionirali na štetu velikih projekata
Kako bi ocijenili dosadašnje upravljanje gradom i gdje vidite prepreke razvoju grada?
- Ono što bih istaknuo kao pozitivno je svakako namjera da se u grad uvede red i proklamirana promocija novih politika u kojima nema mjesta klijentelizmu, uhljebljivanju i korupciji. Ali nije dovoljno samo proklamirati nove politike i uvođenje reda nego to u praksi i pokazati. Realizacija uvođenja reda ponekad je izazvala kontraučinke. Jedna od naših glavnih zamjerki jest način na koji se taj red uvodi. Ne možete sve skupine ljudi koji rade, privređuju, zapošljavaju, uredno podmiruju svoje obveze prema gradu, tretirati kao građane drugog reda koji su samo smetnja "ušminkanoj" slici grada, a ne kao partnere grada koji gradu donose novu vrijednost. Jedan primjer: kod odluke o micanju zatvorenih štekata ne može se u isti koš staviti one ugostitelje koji su uredno podmirivali svoje obveze za zatvorene štekate s onima koji to nisu. Ili kod uređenja pazara i Hrvojeve ulice: svi pozdravljamo uređenje Hrvojeve, ali kod novog rasporeda nisu svi bili u istom položaju jer se nekima pogodovalo i nisu morali na licitaciju. Žao mi je što se nije pokazalo više obzira i takta prema tim ljudima. Ovakav način rada doveo je do toga da su se predimenzionirali komunalni zahvati na štetu velikih projekata koji su nekako pali u drugi plan.
Naknada za zaposlene roditelje djece neupisane u vrtiće zbog nedostatnih kapaciteta
Vaši protukandidati Đogaš i Puljak iste su namjere, nastaviti započete projekte onih koji su vladali prije 2021. godine kako se ne bi gubilo na vremenu. Imate li vi neku drugu ideju?
- Upravo smo mi ti koji smo posljednjih nekoliko godina isticali važnost završavanja započetih projekata, a to smo izrijekom naveli i u našem Programu 2021. u dijelu prostor – nedovršeni projekti. Zatim smo uvrstili u program rada Gradskog vijeća stalnu raspravu o statusu najvažnijih nedovršenih projekata. No projekti nisu samo ti koji se godinama spominju u programima izgradnje ili programima javnih potreba. Na tom tragu, mi smo kao prioritete u ovoj godini predvidjeli šire javne potrebe u predškolskom odgoju – naknadu za zaposlene roditelje djece neupisane u vrtiće zbog nedostatnih kapaciteta, te izradu projektne dokumentacije za izgradnju dnevnog boravka za starije s ostalim uslugama. Pripremili smo i tematsku sjednicu o svim potrebama starijih osoba u Splitu gdje smo željeli analizirati dostupne mjere i usluge. Naši stariji upravo se suočavaju s problemom prestanka mjera iz programa "Zaželi" kojim im je osigurana jedna razina pomoći u svakodnevnom životu, no nakon razgovora sa stručnjacima mi želimo za njih osigurati ne samo privremenu mjeru nego trajnu socijalnu uslugu osmišljenu i u potpunosti prilagođenu njihovim potrebama.
Koji je vaš stav oko prostornih dokumenata grada, treba li Splitu "novi" GUP ili se postojeći iz 2006. godine može "točkasto" mijenjati?
- Stav struke je da Splitu treba novi GUP, ali i da se važeći GUP mora prilagoditi te su otpočeti postupci koji vode u tom pravcu. Ono o čemu bih volio raspravljati, s pozicije gradonačelnika, su zacrtani rokovi u kojima bi se izradio novi GUP sa svom popratnom dokumentacijom. Zanimalo bi me iz kojih točno razloga taj postupak mora trajati 4 ili 5 godina te što bi se moglo i uz koje troškove i promjene u postavkama uraditi da se jednako kvalitetno izradi i donese prije toga.
Kruti sustav javne uprave bez odgovarajućih mehanizama
Mnogi projekti u Splitu su na čekanju jer je država vlasnik parcela na kojima bi se mogli graditi stanovi POS-a ili za iznajmljivanje mladim obiteljima, pa zatim na Istočnoj obali gdje se bez Hrvatskih željeznica gotovo ne može ništa značajnije intervenirati u prostoru. Kako bi vi riješili takvu situaciju?
- Smatram da je uzrok takvom stanju kruti sustav javne uprave koji nema odgovarajuće mehanizme za kontinuirano praćenje i rješavanje složenih pitanja. Baš kad spominjete HŽ, u jednoj smo prilici bivšem zamjeniku Ivoševiću predložili za početak da se odredi osoba ili tim koji bi bio referentna točka za odnose Grada Splita s Hrvatskim željeznicama zbog značaja prostora Kopilice i Istočne obale. Unutar gradske uprave očito nisu razrađeni postupci i procesi kad se radi o suradnji između različitih sektora, razina vlasti, službi i usluga te kad su različite struke uključene u rješavanje zajedničkog problema.
Alarmantno nepostojanje dobre komunikacije prema građanima
Kako vi zamišljate ustroj, organizaciju gradske uprave u Banovini?
- Sadašnji ustroj poznajemo pa ga ne moramo zamišljati ali ako me pitate za reustroj, o jednoj varijanti imali smo priliku raspravljati u studenom i prosincu prošle godine. Kao što možda znate sjednica u studenom ipak nije održana, a na istu je pred nas vijećnike stavljen prijedlog reustroja s jednom jedinom rečenicom obrazloženja. Nezadovoljni takvim pristupom inicirali smo mnoge sastanke koji su trajali po nekoliko sati, no nismo dobili odgovore na nama bitna pitanja.
Izrađivač prof. Srećko Goić je naglasio da prije dizajniranja promjena treba utvrditi probleme i nedostatke, pa je radna grupa odredila ključne probleme i nedostatke: slaba komunikacija, koordinacija rada i suradnja između odjela/službi, prevelik broj jedinica (12) a da je optimum 5 do 8, neujednačena veličina, nelogičan organizacijski razmještaj grupa poslova, loše i nejasno razgraničenje poslova i nadležnosti, otežano donošenje odluka kod zajedničkog angažmana, otežano premještanje, loša i nepotpuna komunikacija prema vanjskim dionicima, pogotovo građanima.
Anketirani su i pročelnici te voditelji službi koji su dostavili svoje primjedbe na postojeće stanje i prijedloge rješenja.
Mi smo ušli u područje koje predočenom analizom nije bilo obuhvaćeno, a za nas je važno. To je pitanje konkretnih zadataka i radnih operacija kojima se ostvaruju, kao i uzroka uočenih problema da bi znali rješavaju li se tim reustrojem. Na primjer, ako tvrdimo da je loša komunikacija između upravnih tijela/odsjeka onda bi bilo korisno vidjeti nekoliko slučajeva zašto se to događa i događa li se na relaciji tijela koja se predložilo spojiti. Dalje nas je zanimao obim poslova i broj korisnika koji je usmjeren na pojedino upravno tijelo. Ako smo utvrdili da je loša i nepotpuna komunikacija prema građanima i vanjskim dionicima, onda se postavlja pitanje koliko je oportuno društvenim djelatnostima, koje brinu o trećini svih lokalnih potreba i imaju najveći broj vanjskih dionika (osnovno obrazovanje, predškolski odgoj, ustanove u kulturi, sport sa svim dionicima), dodati još i poslove skrbi o pravima braniteljima te socijalu koja kroz 20-ak mjera koje provodi obuhvaća gotovo 11.000 korisnika.
Odgovornost za 700 milijuna gradskih kuna
Taj pročelnik bi odgovarao za 700 milijuna proračunskih kuna, a 45 službenika bi brinulo o najvećem broju korisnika i vanjskih dionika. To je mjesto na kojem se odlučuje o kvaliteti svakodnevnog života. Alarmantno je kad utvrdimo da ne postoji dobra komunikacija prema građanima jer je jedina svrha i smisao postojanja Grada servisiranje potreba građana. Nastojimo se odmaknuti od tradicionalne uprave koja pretpostavlja da poznaje sve potrebe i probleme koje treba uzeti u obzir, te da su rješenja za njih poznata i razumljiva. Usluge se moraju prilagoditi potrebama građana i to je ono temeljno. Zato smo u našem Programu 2021. predstavili model otvorene uprave, gdje se nalazi više detalja. Među ostalim, predvidjeli smo izradu aplikacije s listom usluga i različitim dimenzijama (dostupnost, pravodobnost, broj korisnika, kvaliteta, transparentnost, troškovi i drugo). Na taj bi način građani Splita mogli raspravljati o kvaliteti i dostupnosti usluga ili o prioritetima. Lokalni političko-upravni aparat bi ozbiljno razmatrao te rasprave, pogotovo one koje podrži veliki broj ljudi. Utvrdilo bi se prije svega radi li se o sustavnom nedostatku, ako da kako ga i u kojem roku otkloniti ili se radi o individualnom problemu koji bi se prosljeđivao službama na redovan rad.
Pročelnici moraju imati predviđeni stupanj autonomije
Zanimao nas je i odnos upravnih tijela prema brojnim gradskim tvrtkama i ustanovama i kapacitiranost za veći nadzor i bolju kontrolu trošenja proračunskog novca, kako bi dobili odgovor na pitanje servisira li Grad racionalno lokalne potrebe. Dio primjedbi pročelnika i voditelja odsjeka nije usvojen a izrađivač nije dao razloge za to. Itd.itd. Zaključno, pošli bi od reustroja za koji je već izdvojeno vrijeme i novac, tražili dodatne podatke kako bi spoznali uzroke, sve ono o čemu smo već govorili na odborima i na sjednici Vijeća. Uključivost, traženje od drugoga primjedbi i rješenja mi ne vidimo kao nešto čemu je lijepo udovoljiti u formalnom smislu, a sadržajno ignorirati. Na to gledamo kao na korist, ako odlučimo ne prihvatiti onda ćemo dati jače argumente od onoga tko nam nešto predlaže. Jednako važnim držimo da pročelnici moraju imati predviđeni stupanj autonomije koji im jamči izbor na javnom natječaju, stoga ne bi pribjegavali vršiteljima dužnosti jer se radi o svojevrsnoj „sivoj zoni“. Nama nije problem razložno raspravljati s bilo kim, autoritet ne bi podrazumijevali danom funkcijom već bi ga gradili na pokazanoj volji, sposobnosti i radnim rezultatima i to bi isto tražili od svih u sustavu. Kvalitetan rad se uvijek može prepoznati, baš kao i kad se oko nekog kreira dojam da radi. Ljudi koji nose sustav najčešće su usmjereni na rezultate rada, što je mjerljiva kategorija a dobar rukovoditelj će ih prepoznati i bez da se nameću na druge načine.
Podržavate li ideju da Split dobije status velikog grada kako bi se dobar dio nadležnosti županije i države transferiralo gradskoj upravi?
- Po zakonu i aktima Grada, Split već ima status velikog grada. Podržavamo daljnju analizu i razradu ideje da Split uz decentralizaciju ovlasti županije dobije i financijska sredstva, no to mora pratiti i odgovarajuća organizacijska struktura.
Digitalizacija važnija od lokacije gradske uprave
Jeste li za to da se gradski činovnici isele u neku novu upravnu zgradu kako bi Banovina postala hotel?
- Prenamjena Banovine u hotel je samo jedna od inicijativa koju treba ozbiljno razmotriti. Jer još se sa sigurnošću ne zna ima li dovoljno prostornog kapaciteta na Trgu HBZ-a gdje je predviđena alternativna lokacija za gradsku upravu. Puno važnije od same lokacije jest digitalizirati javne usluge tako da građanima sama lokacija na koncu ne bude ni bitna.
Jedna od kritika koja Vam se najčešće upućuje je da ste podrškom Puljku i suradnjom sa strankama suprotnog svjetonazora izdali svoje birače.
- Ako je izdaja svojih birača ne prodati se za funkcije i fotelje, izboriti se za POS stanove, izboriti se za izjednačavanje cijene gradskih i privatnih vrtića i naknada za djecu koja su ostala neupisana u vrtiće, a ostvarili su to pravo, ako je izdaja birača briga za naše starije sugrađane kroz projekt dnevnog boravka za starije i konkretna briga za zaboravljene dijelove grada, onda ste u pravu, izdali smo svoje birače.
Možete li već sada reći tko bi vam bili zamjenici gradonačelnika?
- Moji zamjenici su Ivana Ljulj Cvitanić i Ivica Grković. Iznimna mi je čast što su sa mnom jer bez njihove podrške sigurno ne bih ulazio u ovu utrku.