INTERJVU Picula: Zahvaljujući nedostatnoj HDZ-ovoj politici u resoru EU fondova, drugi smo najlošiji u EU po postotku isplaćenih sredstava

"Moji su mi otočani posebno pri srcu, zbog čega bi na prvu lako mogao reći da je to Tajništvo za otoke, jer donosi konkretne financijske koristi za unaprjeđenje njihove kvalitete života"

Inter-parliamentary conference: ' Local and regional authorities in the enlargement region and the EU regional policy '

Tonino Picula, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, krajem je ožujka gostovao u Splitu gdje je održao tribinu pod nazivom “Hrvatska, EU, socijaldemokracija – ususret euroizborima”. Tada je naglasio da će hrvatski socijaldemokrati će dati svoj doprinos boljem korištenju prednosti članstva naše zemlje u Europskoj uniji.


Donosimo razgovor s eurozastupnikom koji će na nadolazećim izborima pokušati izboriti novi mandat.


Što se promijenilo u odnosu prema otocima u Vašem mandatu i koliko nam je članstvo u EU doprinijelo kvaliteti života na otocima?

– Proces priznavanja otoka i otočana kao posebnih u Europskoj uniji dugo je trajao, čitav moj protekli petogodišnji mandat u Europskom parlamentu i dulje od toga.

Do osnivanja Međuskupine za otoke Europskog parlamenta i kasnijeg Tajništva za otoke Europske komisije na čemu sam radio u prethodnom mandatu u Europskom parlamentu, posebnost otoka i životnih uvjeta otočana Europska unija nije priznavala. Prvo je osnovana Međuskupina u Europskom parlamentu, da bismo zatim uspjeli pitanje otoka konačno staviti na dnevni red Europske komisije, pri kojoj smo zatim prošle godine u ljeto uspjeli osnovati Tajništvo i osigurati njegovo financiranje. Otoci su danas čvrsto na europskoj agendi, što prije pet godina nije bio slučaj.


Novac koji smo osigurali kroz osnivanje Tajništva i tzv. Facility, ukupno 12 milijuna eura, naši otoci moraju iskoristiti kako bi naučili raditi i prijavljivati velike projekte koji će biti isfinancirani iz sredstava dostupnih za poboljšanje infrastrukture na otocima. Primjerice, Hrvatska u trenutnom financijskom razdoblju 2014-2020 na raspolaganju iz Kohezijskog fonda za ukupna ulaganja u vodoopskrbni sustav ima milijardu i pol eura. Dio tog novca mi jednostavno moramo iskoristiti za infrastrukturna ulaganja na otocima kako bi kvaliteta života na njima, u smislu javnih usluga, bila jednaka kvaliteti na kopnu. Da se može, pokazuje primjer otoka Krka gdje se upravo provodi projekt izgradnje Sustava prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda vrijedan gotovo 511 milijuna kuna od čega je 369 milijuna bespovratno povučeno kroz Operativni programa za konkurentnost i koheziju.

Što smatrate svojim najvećim postignućem u EP u proteklom razdoblju?



– Moji su mi otočani posebno pri srcu, zbog čega bi na prvu lako mogao reći da je to Tajništvo za otoke, jer donosi konkretne financijske koristi za unaprjeđenje njihove kvalitete života. No, moram naglasiti kako sam značajan dio svojeg mandata posvetio i suradnji na jugoistoku Europe, odnosno ulozi Hrvatske u sigurnosnoj politici Europske unije, kao i naporima da potaknemo europsku perspektivu zemalja u regiji.

Kao zastupnik u Europskom parlamentu smatram važnim promovirati korisne europske inicijative te približavati benefite članstva građanima. Tijekom 2018. sam, primjerice, aktivno promovirao program WIFI4EU kroz koji Komisija dodjeljuje oko 110 tisuća kuna jedinicama lokalne samouprave za nabavku i ugradnju opreme potrebne za javno dostupne bežične pristupne točke. Moj ured je redovito prenosio informacije iz Bruxellesa, komunicirao upite općina, gradova i pružatelja usluga prema Komisiji te se stavio na raspolaganje nekolicini jedinica lokalne samouprave pri rješavanju problema tijekom prijavnog procesa. Na prvom pozivu Hrvatska je bila jedna od rijetkih EU članica kojoj je dodijeljen maksimalan broj od 224 vouchera, odnosno 3.36 milijuna EUR.

Ponosan sam i na nastojanja za ulazak Hrvatske u Schengen. Zahvaljujući i mom lobiranju, ta se tema našla da dnevnom redu plenarne sjednice Europskog parlamenta, pa je ulazak Hrvatske u Schengen po ispunjenju uvjeta, nakon potpore Komisije, dobio i političku potporu Parlamenta.

Kao predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i izvjestitelj parlamentarne grupacije Progresivnog saveza socijalista i demokrata u sjeni za Sjevernu Makedoniju, kontinuiranim izvještavanjem, predlaganjem i zagovaranjem mirnih rješenja sporova u regiji, radio sam na poticanju suradnje u hrvatskom susjedstvu, koja potpomaže konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, posebice turizma kao jedne od naših glavnih gospodarskih djelatnosti za koje je suradnja od presudne važnosti.

Kroz pet godina u EP, svi su moji ključni amandmani na Izvješća Europskog parlamenta koja se bave napretkom tih zemalja prihvaćeni.  Valja izdvojiti one koji se odnose na tranziciju BiH iz daytonske u briselsku fazu, zaštitu prava manjina u Srbiji, zahtjev za priznavanjem genocida u Srebrenici i rješavanje pitanja ubijenih i nestalih u ratovima u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu, te amandmani za povećanje transparentnosti financiranja političkih stranaka.

Također, htio sam da nakon mandata u EP, ostane i nešto opipljivo i konkretno primjenjivo, stoga je moj Ured do sada izdao dva priručnika. Prvi, kojega smo predstavili u travnju 2016. odnosi se na Politike kvalitete i zaštitu hrvatskih autohtonih proizvoda u Europskoj uniji. Upravo pripremamo i njegovo drugo izdanje koje će uskoro biti predstavljeno javnosti. Drugi priručnik, “Izazov: uštedi vodu – vodič za pametno upravljanje vodom” donosi kako sve otočne i kopnene zajednice mogu uštedjeti čak četvrtinu vode. Oba priručnika moguće je besplatno preuzeti s moje web stranice.

Može li EU parlamentarac iz HR zbilja nešto promijeniti kada je u pitanje donošenje odluka u Parlamentu?

– Mislim da su upravo osnivanje Međuskupine i Tajništva, kao i osiguravanje sredstava za njihovo financiranje, te stotine amandmana koji su mi prihvaćeni u EP dokaz da se radom može učiniti puno. Od kvota za ulov ribe, preko odšteta isplaćenih zbog vremenskih nepogoda do odšteta zbog nemogućnosti izvoza za rusko tržište, u Europskom parlamentu moguće je učiniti puno za građane Republike Hrvatske. Mi smo tamo zbog njih.

Ponovno se natječete za Europski parlament. Što ćete staviti u prvi plan svog predizbornog programa?

– Kampanja SDP Hrvatske za izbore za Europski parlament bazira se na ravnopravnosti. Radimo za ravnopravnost hrvatskih s ostalim građanima EU, ravnopravnost Hrvatske kao članice EU, ali i ravnopravnost hrvatskih regija. SDP će građanima ponuditi niz rješenja problema koji nas muče unutar Republike Hrvatske, a koje je moguće riješiti donošenjem odluka, kako u Europskom parlamentu, tako i u Hrvatskom saboru. Ponajprije, SDP se aktivno zalaže za to da Hrvatska kao nova članica EU zadrži dosadašnja prava u korištenju sredstava iz Kohezijskog fonda, kao i da se ta politika i dalje dosljedno primjenjuje na manje razvijene europske regije. Sve je to povezano s iznimno lošim rezultatima u povlačenju danas dostupnih sredstava iz europskih fondova, jer smo, zahvaljujući nedostatnoj HDZ-ovoj politici u resoru EU fondova drugi najlošiji u Uniji po postotku isplaćenih sredstava.  Uz to, Hrvatska je u europskom vrhu po prekarnom radu i radu na određeno, što će biti jedna od važnih tema naše kampanje. Naši građani imaju pravo na sigurnost i izvjesnost na radnom mjestu. Tu je i pitanje nesposobnosti ove HDZ-ove vlade da osigura jednako pravo pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve, gdje posebno ističem diskriminaciju naših građana na otocima te diskriminaciju žena. Tu su i šire europske teme zaštite europskih vrijednosti i vladavine prava, kao i očuvanja mira i sigurnosti u Europi.

Osobno, uz ove teme koje sam već naveo, nastavljam raditi i na onom što je obilježilo moj dosadašnji mandat.

Kakav uspjeh očekujete SDP-u, a kakav europskoj ljevici?

– Poznato je kako smo u SDP-u zacrtali cilj osvajanja nešto preko dvjesto tisuća glasova, što bi nam trebalo osigurati tri zastupnička mjesta u Europskom parlamentu. Sastanci Partije europskih socijalista u Lisabonu i Madridu, zaista dobar zajednički program koji smo tamo usvojili, kao i atmosfera među kolegama, pokazuju kako socijaldemokracija u Europskoj uniji nije rekla svoju zadnju riječ, kako ima snage za ponovno promišljanje naših najvećih tema u osvit četvrte industrijske revolucije. No, borba za ravnopravnu Europu ne može se svesti samo na izborne cikluse Europskog parlamenta, već je to svakodnevna borba za bolju budućnost, u institucijama i na ulici, među građanima.

22.09.2016., Zagreb – Tonino Picula, zastupnik u Europskom parlamentu i kandidat za pradsjednika SDP-a.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Moja reakcija na članak je...
Vau
0
Haha
0
Hagić
0
Hmmm
0
Plač
0
Grrr
0
Molim?
0

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime