Infektolog i pedijatar dr. Goran Tešović s klinike Fran Mihaljević za N1 otkriva kakva je situacija s enterovirusom koji se širi među djecom.
Najteže je pogođeno dvoje novorođenčadi.
Liječnik kaže: “Jedno je dijete stabilno, a drugo je još uvijek u vrlo ozbiljnom stanju. Recimo da je mrvicu bolje, ali disanje je i dalje potpomognuto”.
Na pitanje o tome koliko ima onih koji bi mogli doći u težu situaciju, Tešović kaže:
“Sve ovisi o tome hoće li se epidemija nastaviti i hoće li u toku epidemije biti zaražena djeca koja imaju veći rizik za oboljevanje od teškog oblika bolesti, a to je prvenstveno novorođenčad. Pitanje je hoće li takvih pacijenata biti u bliskoj budućnosti, ako bude, može se očekivati da će netko imati teži oblik bolesti”.
“Svi bolesnici su grupirani u rodilište Sveti Duh i u Općoj bolnici Bjelovar”, ističe.
No, čuju se i iskazi osoblja koji kažu kako ne pamte da se takvo nešto događalo u rodilištima.
Tešović kaže: “Pitanje je koliko daleko u prošlost seže njihovo pamćenje. Ja se jako dobro sjećam da je prije 10 godina u jednom velikom hrvatskom rodilištu bila isto tako i velika epidemija. Prema tome, ne radi se ni o čemu novome. To nije nešto što se ne može očekivati i što se neće događati u budućnosti. Ovo je početak sezone. Sve ovisi o tome koji će to tip virusa biti jer o tome ovisi i intenzitet epidemije i težih kliničkih slika. Ali ne, ne bih se mogao složiti da se ovakvo nešto nije dogodilo”.
Na pitanje o tome koliko je enterovirus opasan za stariju djecu, odgovara: “Pranje ruku je kod ove infekcije najznačajnija prevencija s obzirom da je glavni put prijenosa kontaktni. Može biti opasno i za starije, ali ogromna većina će imati blage kliničke slike bolesti koje će se manifestirati u nekoliko dana povišene temperature i eventualno osipom. Bolest je opasnija za novorođenu djecu. Starija djeca nemaju posebno povećan rizik da razviju komplikacije”.
Kad je riječ o terapiji, Tešović za N1 kaže: “Nema je, osim potporne terapije. Dakle, intenzivnog liječenja koje se zasniva na potpornoj terapiji, odnosno održavaju životnih funkcija s obzirom da ne postoji niti jedan antivirusni lijek koji za enteroviruse pokazuje dovoljnu učinkovitost”.
Odgovara i na pitanje kako dolazi do meningitisa: “To je generalizirana bolest. Bolest kod koje virus ulazi iz probavnog sustava u krv i krvlju dolazi i do središnjeg živčanog sustava”.
Kad je riječ o mjerama koje su u hrvatskim bolnicama preporučene i poduzete dosad, kaže:
“Svi su o tome informirani i poduzimaju sve što mogu. Mjere kontaktne izolacije su jako važne. Mislim da je bilo na vrijeme s obzirom da je trebalo svega nekoliko dana da se prepozna o čemu se radi. Nekad bi prošlo i desetak dana do dva tjedna da bismo shvatili da se radi o enterovirusu, sad smo to shvatili unutar 24 sata”.
Liječnik umiruje i kaže da za sada nema većeg širenja zaraze te da situacija zasad ne poprima dramatičnije obrise.
