Županijski sud u Velikoj Gorici potvrdio je 11. svibnja 2021. presudom Gž-448/21 pravomoćnost presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru, kojom je utvrđena ništetnost promjenjive kamatne stope te je naložena isplata preplaćenih i pripadajućih zateznih kamata u kunskom kreditu.
U konkretnoj presudi zastupnik korisnika kredita bio je uspješni splitski odvjetnik Srđan Kalebota, koji je dobio čitav niz pravomoćnih presuda protiv banaka, kako za fizičke, tako i za pravne osobe, objavljeno je na službenim stranicama Udruge franak.
Sutkinja koja je potvrdila pravomoćnost na županijskom sudu bila je Perica Norac-Kevo, dok je prvostupanjsku presudu donijela trogirska sutkinja Divna Ivančev.
Tužiteljica Darija Toplak iz Solina, za kredit od 115.000 kuna sa zateznim kamatama će dobiti oko 13.000 kuna te Zagrebačka banka mora platiti još i 13.000 kuna sudskih troškova.
"Kamatnu stopu je s ugovorenih ogromnih 8,9 posto ZABA nezakonito povećavala sve do ogromnih 10,62 posto. Neshvatljiva nam je ta pohlepa banaka, kojima nikad nije dosta, pa nastoje lihvarski zaraditi što više, unatoč tome što je čak i početno ugovorena cijena također bila potpuno nerazumna i neshvatljivo visoka, i nije imala baš nikakve veze s tržištem kapitala, budući da su kamatne stope na depozite iz kojih se plasiraju krediti bile niže za 70 posto od plasiranog kredita. To znači da se marža banke na izvor sredstava za konkretni kredit kretala u rasponu od 200 posto pa sve do 250 posto", piše na stranicama Udruge.
Ističu kako je izuzetno važno u toj presudi činjenica da je potvrđeno pravno shvaćanje Vrhovnoga suda RH o zastarama potraživanja na temelju ništetnosti, doneseno 30.1.2020., kojim je utvrđeno da zastara potraživanja počinje teći danom pravomoćnosti presude kojom je ništetnost utvrđena.
Citirali su najvažnije dijelove presude, koji se odnose kako na kunske, tako jednako i na euro kredite:
"U konkretnom slučaju nije došlo do prekida zastare podnošenjem kolektivne tužbe radi zaštite kolektivnih interesa potrošača pred Trgovačkim sudom u Zagrebu koja je podnesena 4. travnja 2012., jer se u tom slučaju radi o kreditima u švicarskim francima, a u ovom slučaju radi se o kreditima u kunama. No, valja ukazati na pravno shvaćanje zauzeto na prvoj sjednici Građanskopravnog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj 1/20 od 30. siječnja 2020., koje glasi:
'Zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1. ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora.'
Kako je u ovoj pravnoj stvari 24. studenog 2020. pravomoćno utvrđena ništavom odredba čl. 2. Ugovora o kreditu u kojem je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, to sukladno navedenom pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske zastara počinje teći od 24. studenog 2020. kao dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ništetnost čl. 2. ugovora o kreditu, slijedom čega je neosnovan prigovor zastare."
"Moramo ponoviti još jednom da su baš sve banke u gotovo svim kreditima, ali i leasing društva i auto-kuće u svojim ugovorima s klijentima ugovarali prije 10. siječnja 2013. nepoštene i zbog toga ništetne kamatne stope, jer su ništetne odredbe o promjeni kamatne stope odlukom vjerovnika, što je ništetno na temelju članaka 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima, kako za fizičke, tako i za pravne osobe.
Pozivamo sve fizičke i pravne osobe, bez obzira na valutu i vrstu kredita odnosno leasinga ugovorenih prije 10. siječnja 2013., da nam se jave radi savjetovanja o mogućim tužbama protiv vjerovnika zbog nepoštenih kamatnih stopa i nezakonito naplaćenih kamata", piše u priopćenju Udruge u kojem na kraju poručuju:
"Nemojte ostavljati svoj novac bankama! Javite se za savjet Udruzi Franak na mail adresu: franak.tuzbe@gmail.com."
