U galeriji Arsenal u Hvaru danas je održano informativno predavanje "Mogu li otočani samostalno upravljati energetskim sustavom?" u organizaciji Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji u Bruxellesu.
Predavanje je održala voditeljica ovog projekta Maja Jurišić, inače predsjednica Pokreta otoka. S Majom smo porazgovarali o tome kako je nastala inicijativa "Čista energija za EU otoke" i koja je njena uloga u njoj.
- Na prvom Forumu za otoke lani održanom u Grčkoj potpisana je politička deklaracija kojom je odlučeno da će se otocima na razini EU u narednom periodu davati puno više pažnje. Osnovana je inicijativa "Čista energija za EU otoke" pri EK koja će naredne dvije godine provoditi edukaciju građana, osvještavanje, umrežavanje stručnjaka na lokalnim razinama na temu energetske tranzicije europskih otoka..
Dakle, ne radi se još o formalnom tijelu nego o inicijativi?
- Radi se o inicijativi koja je za provedbu planova i ciljeva oformila konzorcij koji se sastoji od udruge, zadruge i tvrtke. Ja sam konkretno zaposlena u energetskoj zadruzi sa sjedištem u Bruxellesu. Nedavno smo oformili tim na razini Europe i krećemo s djelatnostima.
Hrvatska ima sreću da ima predstavnika na razini Europe?
- Istina. Ja sam na jednom od javnih natječaja izabrana za jednu od aktivnosti inicijative. Konkretno, moja zadaća je izgradnja lokalne zajednice, njihovo umrežavanje i daljnje jačanje u smjeru energetske tranzicije .
U Hvaru si u ulozi voditeljice subotnjeg predavanja. O čemu se radi?
- S obzirom da govorimo o energetskoj tranziciji, Inicijativa je složena tako da nam je jako važan odnos odozdo prema gore, odnosno, želimo da želja za promjenom dođe od samog stanovništva, tj. da ono shvati svoju ulogu u energetskom sustavu da ne bi morali ovisiti o različitim operaterima, već da bi mogli proizvoditi svoju energiju i smanjiti troškove. U konačnici otok Hvar bi zbog svojih klimatoloških obilježja bez problema mogao izvoziti energiju drugim otocima. Ovdje je broj sunčanih sati velik, a na otoku se velik broj ljudi bavi turizmom, a njima bi itekako bilo zanimljivo i isplativo sudjelovati u energetskoj tranziciji.
Koliko su naši otoci svjesni svojih potencijala i imaju li mogućnosti sami iskoračiti u izazove energetske samoodrživosti?
- Nažalost, pitanje (ne)svjesnosti svojih potencijala nije samo problem vezan uz otoke. Kada govorimo o otocima, velika je razlika između otoka sjevera i juga. To se najbolje vidi na primjeru Krka koji već 10 godina radi na tome, a mi uporno gledamo u taj otok i čekamo da netko drugi to napravi za nas. Nedavno smo bili na Cresu. Ovo o čemu ovdje pričamo odavno je tema na tom otoku. Vjerojatno je sve te građanske inicijative potrebno umrežiti u jednu malo veću da bi se sve skupa konkretnije pokrenulo. Bez osobne odgovornosti i bez pogleda na cijelu budućnost dugoročnog planiranja nije moguće napraviti bilo što. Očekivati da će nam politika nešto napraviti bez osobnog angažmana je iluzorno.
Naši euro zastupnici često u javnost izlaze s informacijama da su napravili pozitivne stvari za otoke. Je to zaista tako?
- Nadam se da je to početak promjena. Mislim da su otoci prvi put prepoznati na bilo kakvoj razini. Otoci su stavljeni u istu "košaru", što ima dobre i loše strane. Otoci se moraju gledati i odvojeno, a otočani bi trebali shvatiti da postoje oni svi kao masa koja bi mogla utjecati na politike i razvoj i na to da otočani nisu marginalizirani.
S kakvim programima ćeš se baviti u Bruxellesu sljedećih godinu dana?
- Najvažnije nam je mapiranje 26 europskih otoka koji imaju spreman potencijal ili inicijativu da bi krenuli u energetsku tranziciju. Šest otoka će dobiti konkretnu stručnu pomoć od nas, ostalih 20 malo manje konkretnu, ali će imati priliku pratiti razvoj ovih šest. Najizglednije je da će Cres biti jedan od tih šest otoka. Otkad smo zadnji put otišli na Cres ispalo je da to neće biti samo Cres nego cijeli taj arhipelag s Lošinjem i otočićima oko njih. Moja uloga je izgradnja zajednica, odnosno nešto slično što smo u Hrvatskoj radili s Pokretom otoka. U EU to sada treba podići na višu razinu, trebamo koristiti nove tehnologije jer se ne možemo viđati u susretati tako često. U interakciji s ljudima apeliram da počnemo koristiti nove tehnologije kako ne bismo ostali zakinuti za informacije nego naprotiv, da imamo pravovaljane informacije i da možemo vidjeti što se na drugim otocima radi. Nije Hrvatskoj potrebno izmišljati bilo što novo nego učiti na dobrim, ali i lošim stvarima koje su se dogodila do sada u drugim državama.
Objektivno gledajući, otoci sjevernog Jadrana su po infrastrukturi, odnosu prema gospodarenju otpadom i korištenju tehnologija dosta ispred dalmatinskih. Ipak, imaš li favorite među dalmatinskim otocima kada je u pitanju potencijal?
- Postoje pojedinci koje konkretno vidimo. Polažem puno nade u mlade ljude koji su se nedavno počeli baviti politikom jer smatram da postojećim strukturama uglavnom nedostaje širina pogleda i ono što donose mladi ljudi s drugačijim pristupom. Suradnja među generacijama je neophodna da se dogodi razvoj. Na primjerima Cresa i Hvara sam vidjela primjere gdje stariji gradonačelnici kraj sebe žele imati mlađe ljude s novim idejama i pogledima na svijet. Ne vidim neku ozbiljniju otočnu inicijativu, ali definitivno vidim pojedince koji su voljni uvesti promjene na bolje.
[fb_pe url="https://www.facebook.com/dalmacijadanas/videos/2159743474263618/" bottom="30"]
